I ove godine Banjaluka će od 22. do 24. avgusta biti domaćin manifestacije “Kočićevi dani”.
“Prethodnih godina pokazali smo veliki iskorak uvođenjem novog koncepta u organizaciji ‘Kočićevog zbora’. Upravo taj koncept, pod nazivom ‘Dan istine’, ‘Dan slobode’ i ‘Dan otadžbine’, nastavlja se i ove godine, donoseći bogat kulturni i umjetnički program”, poručila je gradski menadžer Mirna Savić Banjac.

Kako je istakla, “Kočićevi dani”, posvećeni liku i djelu našeg velikog pisca Petra Kočića, već godinama okupljaju veliki broj posjetilaca i ljubitelja književnosti, tradicije i kulturne baštine našeg kraja.

“Svečano otvaranje zakazano je za 22. avgust u parku ‘Petar Kočić’, a program će, kao i prethodnih godina, biti ispunjen bogatim književnim sadržajem, malom školom zmijanjskog veza, izložbama, sajmom starih zanata, pozorišnim predstavama i prigodnim kulturno-umjetničkim događajima”, navela je ona i dodala da cijela manifestacija donosi raznolik i kvalitetan program, a za završnicu 24. avgust u 20 časova na Kastelu sve zainteresovane očekuje nastup stendap komičara Neše Bridžisa.

Sa žaljenjem moram konstatovati da ne prestaje orkestrirani napad na izgradnju centralnog spomen obilježja u Banjaluci od strane pojedinaca koji žele da sakupljaju političke poene na temi koja to nikako ne zaslužuje.

Rekao je ovo Dragan Milanović, član Predsjedništva PDP i odbornik u Skupštini grada Banjaluka, koji je istakao da se posljednji napad desio jutros na javnom servisu, kada su u jutarnjem programu gostovali odbornica SNSD Žana Grmuša, istoričar Goran Latinović i predsjednik Udruženja veterana Garda Panteri Petar Cvijetinović.

Od svega izrečenog jedino bih se složio sa prof. Latinovićem koji je rekao da su republičke vlasti podbacile i nisu bile na visini zadatka. Da jesu, ni Banjaluka, ni jedna druga lokalna zajednica ne bi trebala da se bavi ovom temom, a još manje da finansira izgradnju. Ali, nažalost, nije bilo ni volje ni želje i trebalo je da se pojavi gradonačelnik Banjaluke i pokrene inicijativu da nakon 30 godina heroji i najbolji sinovi Republike Srpske dobiju spomenik zahvalnosti. Za drugi dio izjave, da se nije trebalo žuriti i kako nije kasno da se izgradi i za 50 godina, zaista nemam komentar – naveo je Milanović.

Dodaje da opet mantraju o broju brigada, o nezvaničnim informacijama kojim redosljedom će biti ispisana imena itd., iako je bezbroj puta rečeno da će biti obuhvaćeni svi poginuli borci VRS i policijskih snaga.

Ali očigledno onome kome nisu dobre namjere, nemoguće je objasniti. Imena poginulih boraca će dostaviti BORS, Ministarstvo za boračko-invalidsku zaštitu, Centar za istraživanje ratnih zločina i svi drugi koji vode evidenciju, a ukoliko bi se desilo da neko od navedenih napravi propust ili nema u evidenciji neko ime, biće ostavljen prostor za naknadni upis – kaže Milanović.

Milanović ističe da uz dužno poštovanje, veliki pijetet i zahvalnost svakom borcu koji je i jedan dan proveo u borbi za očuvanje naših ognjišta, mora reći da borci zaslužuju reprezentativnijeg predstavnika od onoga koji ih je navodno jutros predstavljao.

Zaslužuju nekoga ko ratni put nije ukaljao poslijeratnim djelima. Zato gospodina neću ni komentarisati. To ću prepustiti zvaničnim predstavnicima Boračke organizacije Republike Srpske. Što se tiče lokacije, moram reći da su je upravo birali borci i da izričito nisu htjeli ništa osim centra grada, a to je bila jedina lokacija koja je bila na raspolaganju. Centralno spomen obilježje će biti izgrađeno i to je jedino važno, a ovi pokušaji bacanja mrlje na ovo patriotsko djelo biće zaboravljeni kao i njegovi akteri – poručuje Milanović.

Nakon Milana Vukića i Envera Bukića, Banjaluka je danas dobila i trećeg velemajstora u 99 godina dugoj istoriji organizovanog igranja šaha u najvećem gradu Republike Srpske.

Bojan Maksimović je osvajanjem treće, završne norme za najvišu titulu na turniru u Spilimbergu, naselju u sjeveroistočnoj Italiji, prekinuo 49 godina dugo čekanje u gradu na Vrbasu!

Naime, Vukić je, kao prvi velemajstor u BiH, titulu osvojio 1974, a Bukić 1976. godine.

Maksimović je turnir na Apeninskom poluostrvu završio na trećem mjestu u konkurenciji 218 šahista iz 40 država, bez poraza (pet pobjeda, četiri remija), a među protivnicima su, između ostalih, bila četiri velemajstora i dva intera.

Rejting performans (snaga protivnika s kojima je igrao na turniru) iznosi visokih 2.673 poena i takođe je jedan od uslova koji je morao biti ispunjen za najviše zvanje. Usput je osvojio i 19 rejting poena.

Ovaj 22-ogodišnjak je postavio nekoliko rekorda u šahovskoj istoriji Banjaluke; postao je najmlađi FIDE majstor sa 14 godina 6 mjeseci i 9 dana, te najmlađi međunarodni majstor u aprilu 2021, kada je imao 18 godina pet mjeseci i 15 dana.

Pored toga, u septembru 2024. je zaigrao na Olimpijadi za reprezentaciju BiH, na čelnoj tabli. Podsjetimo da je njegova sestra, Maša Maksimović, to uradila 2018, kada je bila prva tabla ženske reprezentacije BiH u Gruziji, kao i 2024. u Mađarskoj!

Prvu normu za velemajstora Bojan Maksimović je ispunio 2022. tokom Prve B hrvatske lige, a drugu 2023, igrajući na Prvoj ligi Srbije.

Treća norma je pala danas, sa Bojanovih 22 godine 9 mjeseci i 9 dana, a najviša šahovska titula će mu zvanično biti priznata na sljedećem Kongresu FIDE, prenosi Srpskainfo.