Grupa od oko 500 ljudi napala je sinoć automobil u kojem se vozio predsjednik Ekvadora Danijel Noboa, preneo je Rojters.

Kako je navela ministarka za životnu sredinu i energetiku Ines Marcano, grupa ljudi bacala je kamenje na predsjedničko vozilo dok se Noboa približavao mjestu u provinsiji Kanjar, gdje je trebalo da prisustvuje unapred zakazanom događaju.

Prema njenim riječima, na automobilu su primijećeni i tragovi od metaka.

Ministarka je kasnije zvanično podnela izvještaj o pokušaju atentata na Nobou.

Predsjednik nije povrijeđen, a pet osoba je privedeno, dodala je Marcano, prenosi Tanjug.

⚡️BREAKING:

Ecuador's President Daniel Noboa unharmed after protesters pelted his convoy with rocks in Cañar, with bullet marks found on his SUV

Five suspects nabbed for terrorism and attempted assassination amid ongoing fuel subsidy protests. pic.twitter.com/2veMCKB7np

— S2FUncensored (@S2FUncensored) October 8, 2025

Prije samo tri dana, ekvadorski predsjednik Danijel Noboa proglasio je vanredno stanje u deset provincija u toj zemlji, od ukupno 24, usled unutrašnjih nemira izazvanih protestima zajednice starosjedilaca zbog rasta cijena dizela.

Kako je Noboa naveo u dekretu, ovi protesti postali su nasilni, pa je vanredno stanje uvedeno da bi se izbjegla njihova dalja radikalizacija.

On je dodao da su tokom nasilnih demonstracija pripadnici policije i vojske napadnuti, a da su neki čak i oteti i fizički zlostavljani.

Noboa je zbog toga zabranio javna okupljanja, dodajući da će mirni protesti biti dozvoljeni pod uslovom da ne ugrožavaju prava i slobode drugih građana.

Među razlozima za uvođenje ovih mjera, koje će važiti 60 dana, on je naveo nedavne izjave predsjednika Nacionalne konfederacije starosjedilačkih naroda Marlona Vargasa, koji je upozorio da bi protesti mogli da eskaliraju i dovedu do zauzimanja prestonice Kita ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi.

Federalni radnici koji su poslati na prinudno odsustvo tokom obustave rada vlade Sjedinjenih Američkih Država možda neće automatski dobiti nadoknadu, navedeno je u nacrtu memoranduma Bijele kuće u koji je Aksios imao uvid.

Prema dokumentu, Bijela kuća smatra da zakon poznat kao Zakon o fer tretmanu državnih službenika (GEFTA) iz 2019. godine ne garantuje automatsku isplatu zaostalih plata zaposlenima koji su bili na prinudnom odsustvu, osim ako Kongres posebno ne odobri sredstva kada se obustava rada završi.

Ovaj stav mogao bi dodatno da poveća pritisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa na demokrate u Senatu da podrže takozvanu “čistu” rezoluciju o finansiranju vlade, bez uslova koji se odnose na subvencije za zdravstvenu zaštitu, prenosi Tanjug.

Zakon GEFTA, koji je Tramp potpisao tokom rekordne obustave rada 2019. godine, prvobitno je tumačen tako da radnicima na prinudnom odsustvu garantuje naknadu po okončanju budućih obustava rada.

Međutim, novi memorandum Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB) navodi da je zakon pogrešno protumačen, jer je njegova verzija izmenjena devet dana kasnije i dodata formulacija da će radnici biti plaćeni “pod uslovom donošenja zakona o aproprijacijama kojim se okončava zastoj”.

Po mišljenju Bijele kuće, to znači da Kongres mora posebno da odobri sredstva za isplatu zaostalih plata.

Ova analiza OMB-a u suprotnosti je sa stavovima Saveta ekonomskih savjetnika i Kancelarije za upravljanje kadrovima, koje su ranije saopštile da bi radnici na prinudnom odsustvu trebalo automatski da dobiju nadoknadu.

Ptice širom SAD su počele da pokazuju zabrinjavajuće ponašanje koje, smatraju naučnici, može imati katastrofalne posljedice po čovječanstvo.

Istraživači su otkrili da mnoge vrste napuštaju uobičajene migracione rute, jer sve veće temperature u zimskim staništima ometaju njihova godišnja putovanja.

Narušavanje prirodne ravnoteže

Naizgled bezazlena odluka ptica da odlože svoje seobe može, međutim, dovesti do masovnog uginuća i narušavanja prirodne ravnoteže, upozorava naučnik sa Univerziteta Kornel, Endrju Farnsvort.

Ptice imaju ključnu ulogu u prirodi i ljudskom društvu – kontrolišu populaciju insekata, prenose sjemenje biljaka i oprašuju vegetaciju. Oko pet odsto biljaka koje ljudi koriste za hranu i lijekove oslanja se upravo na ptice kao oprašivače, prenosi Daily Mail.

Ukoliko njihova populacija nastavi da opada, upozoravaju stručnjaci, poljoprivredna proizvodnja mogla bi drastično da padne, a čitavi ekosistemi da se poremete.

Prijete zastrašujuće posljedice

Farnsvort objašnjava da rast temperatura u regionima poput Arktika i sjevernih šuma, zajedno sa požarima i urbanizacijom, otežava pticama pronalaženje hrane i skloništa.

Prema podacima Nacionalnog ornitološkog društva “Audubon”, čak 389 vrsta ptica u Sjevernoj Americi moglo bi da nestane u narednih 50 godina, što predstavlja skoro dvije trećine svih proučavanih vrsta.

Istraživanja laboratorije Univerziteta Kornel su pokazala da je od 1970. godine izgubljeno oko tri milijarde ptica na kontinentu. Ovaj nestanak već ima konkretne posljedice – smanjuje se oprašivanje tropskih biljaka, a ugrožene su i ljekovite vrste, poput orhideja i aloe, koje se koriste u medicini.

“Postoji bliska veza između mjesta gdje se ptice nalaze i promjena u klimi i vremenskim uslovima“, izjavio je Farnsvort.

Ljudi prave veliku grešku

Promjene u temperaturama dovele su do poremećaja sezonskih ciklusa, pa mnoge ptice napuštaju gnijezda ranije ili kasnije nego obično. Zbog toga često stižu na mjesta za ishranu ili parenje prije nego što je hrana dostupna, što uzrokuje glad, smanjeno razmnožavanje i sve manju populaciju.

“Vidimo da neke vrste uspijevaju da prate klimatske promjene, ali mnoge jednostavno ne mogu da se prilagode“, dodaje naučnik.

Stručnjaci upozoravaju i na to da ljudi, iako često u dobroj namjeri, pogoršavaju situaciju time što hrane ptice tokom zime – pa ih obeshrabruju da migriraju, ali i privlači predatore u urbana područja.

Ako se ovaj trend nastavi, naučnici upozoravaju da bi čovječanstvo moglo uskoro da osjeti ozbiljne posljedice – od smanjenja hrane i ljekovitih resursa, do potpunog poremećaja prirodne ravnoteže na planeti, prenosi Telegraf.rs.