Connect with us

Politika

Članove CIK-a smjenjuju oni koji su ih imenovali

Smjena članova Centralne izborne komisije (CIK) je najavljena kao prvi u nizu poteza novih partnera na nivou BiH, ali kako se primiče dan odluke sve su žešće polemike da li za to postoji zakonski osnov dok im mandat još traje.

CIK broji sedam članova, po dva iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba i jednog iz reda ostalih, koji se, prema pravilu biraju na osnovu javnog poziva i prema procedurama u Parlamentu BiH na mandat od sedam godina.

Svi članovi u aktuelnom sazivu nisu imenovani na osnovu tih procedura, jer je, dok je trajao postupak izbora, stvorena većina u Parlamentu BiH koja je predložila i imenovana u martu 2020. godine Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića za nove članove nakon što su u novembru 2019. godine istekli mandati Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću.

Nešto kasnije za novog člana imenovan je i Željko Bakalar umjesto Stjepana Mikića, kojem je, takođe, istekao mandat, a osnovno uporište grupe koja je imenovala saziv bilo je da je Predstavnički dom kasnio s procedurom.

Ozbiljnija priča o smjenama u CIK-u mogla bi da bude otvorena krajem ovog mjeseca ako se na dnevnom redu nađe i obavještenje o isteku mandata člana CIK-a Irene Hadžiabdić, što je, prema objavi, bila i jedna od tačaka o kojoj su juče na Kolegijumu trebalo da raspravljaju članovi užeg rukovodstva Predstavničkog doma.

U međuvremenu pojavila su se brojna različita tumačenja zakona, odnosno suprotstavljeni stavovi o tome može li Predstavnički dom, kao organ koji je imenovao članove CIK-a, da ih smijeni prije isteka mandata. Jedan od sagovornika “Glasa” ističe da je to moguće jer su i imenovani u Parlamentu.

– Organ koji ih postavlja može da ih smijeni, a ostalo je u domenu tumačenja da li su i koji uslovi stečeni za to. To nigdje nije propisano, ali ostalo je jasno – tvrdi sagovornik “Glasa” nakon što su iz CIK-a poručili pravni institut “opoziva” članova ne postoji u Izbornom zakonu BiH, niti u bilo kom drugom zakonu te da je Sud BiH jedini regulator zakonitog rada CIK-a.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević tvrdi da svaki izabrani ili imenovani zvaničnik u organu kakav je CIK uvijek može biti razriješen prije isteka mandata i da ga može razriješiti organ koji ga je imenovao.

– Onaj ko imenuje ima pravo i da razriješi uvijek, osim kada je Ustavom ili zakonom izričito propisano da mu je zabranjeno da razriješi imenovana lica prije isteka mandata. Takvu zabranu ne propisuje ni Ustav BiH ni Izborni zakon, niti bilo koji drugi zakon. A ne može ta zabrana ni biti propisana po logici stvari, po zdravoj pameti, jer bi to značilo da lice može raditi kako hoće pa i protivno zakonu, kao CIK u slučaju ponovnog kontrolnog brojanja ili onog očigledno nevažećeg glasačkog listića za Dom naroda iz Narodne skupštine, a da mu niko ne može ništa, bez obzira na nezakonit rad i štetu – naveo je Blagojević.

Poslanik SNSD-a u prošlom sazivu Predstavničkog doma Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać ističe da je činjenica da Izborni zakon nije predvidio mogućnost smjene članova CIK-a što je paradoks sistema u kojem su neki zaštićeni kao bijeli medvjedi, ali je i dodala da to ne znači da se pitanje smjene ne može riješiti drugim pravnim aktom.

Konaković: Sve najgore o njima

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, koji je dio “osmorke” na nivou BiH je juče poručio da bi u smjeni članova CIK-a “učestvovao još juče” te da ima zakonit način za to.

– O ovom CIK-u mislim sve najgore. Najbolje bi bilo da ovakav politički CIK zamijenimo čistim profesionalnim CIK-om struke na koji uticaj ne može imati nijedna politička partija – ocijenio je Konaković.

Related Topics:

Politika

SUD ODLUČIO Referendum ne vrijeđa nacionalni interes Bošnjaka

Ustavni sud Republike Srpske odlučio je da usvajanjem izmjena Zakona o referendumu i građanskoj incijativi kao i odlukom o raspisivanju referenduma nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

“Referendumska komisija iz osporenog zakona nema status javne institucije, niti organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti za koje postoji ustavna obaveza adekvatne zastupljenosti konstitutivnih naroda, zbog čega se tvrdnje podnosioca zahtjeva o povredi navedenih ustavnih garancija ne mogu dovesti u vezu sa normiranjem iz osporenog zakona”, navedeno je u saopštenju Ustavnog suda Republike Srpske.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske ocijenilo da se osporenim zakonom ne dovodi u neravnopravan položaj nijedan od konstitutivnih naroda, niti se pravi razlika među njima u pravu na uživanje garancija iz kruga vitalnih nacionalnih interesa definisanih Ustavom, slijedom čega osporenim zakonom i odlukom nije povrijeđen nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

Takođe, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odlučilo je da Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

“Navodi i tvrdnje Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, a kojim se izražavaju bojazan i pretpostavke o mogućim posljedicama koje rezultati referenduma i njihova implementacija mogu imati po bošnjački narod, kao i o potencijalnoj diskriminaciji, nisu pravno relevantni za pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda BiH ocijenilo je i da Odluka kojom se raspisuje referendum i utvrđuje sadržina referendumoskog pitanja te određuje termin njegovog održavanja jednako odnose prema svim narodima i građanima i da kao takve ne mogu ugroziti vitalni nacionalni interes niti dovesti do diskriminacije.

“Osporene odluke, dakle, nemaju nacionalni predznak, već se, nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, podjednako odnose na sve građane, koji slobodno disponiraju svojim pravom da učestvuju na referendumu”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

Čović VJEČITI OPTIMISTA “Uvjeren sam u pozitivan signal iz Brisela!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa zvaničnicima svih nivoa vlasti i članovima ove stranke prisustvuje dvodnevnoj klauzuri u Neumu, gdje su teme i aktuelna situacija u BiH i evropske integracije. Čović je prvi, uoči sjednice Savjeta ministara BiH, najavio usvajanje Reformske agende. Za “Dnevni avaz” kaže da je imao garancije da će dokument dobiti podršku.

– Napravili smo dobar i ozbiljan iskorak, ali trebaće detaljno analizirati zašto se dovodimo u ovakvu situaciju da nas bilo ko može ucjenjivati. U biti, ništa bitno nije promijenjeno od onoga što smo imali kao osnovu, da bi se s ovako bitnom temom spekulisalo danima i mjesecima, pa da nas neko optereti i s gubitkom od stotinjak miliona evra iz planiranih sredstava koji mogu značajno doprinijeti BiH – kazao nam je Čović.

Posjeta Fon der Lajen

Zadovoljan je i smatra da najviše zasluga ima predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

– Dodatno nam čini zadovoljstvo što iduće sedmice u BiH dolazi šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ipak se može kazati da pravimo mali iskorak, izlazimo iz jedne krize i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo krenuti i na dva preostala reformska zakona – o Sudu BiH i VSTV-u BiH, koji su i dalje visoki prioritet za HDZ BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će iz Brisela stići pozitivan signal, ali upozorava da „više nismo vjerodostojni i dosljedni, jer davno smo obećali da ćemo završiti ove stvari“.

– Bojim se da smo tek malo otvorili vrata kod prijatelja u Briselu koji imaju vremena da se bave s BiH, jer se evidentno bave drugim temama, sigurnosnom i svakom drugom ugrozom kad je u pitanju Evropa – kaže Čović.

Naglašava da su dva zakona prioriteti na evropskom putu.

– Pregovarača usvaja samo Savjet ministara BiH, pa očekujem da taj dio neće biti problem. On nije striktna obaveza, jer su oni tražili neka prelazna rješenja što se tiče privremenog pregovarača. Bitno je u ovom trenutku usvojiti dva zakona i onda ne vidim prepreke da dobijemo i pregovarača, odnosno da Savjet ministara donese i tu odluku. Pokušaćemo do 15.-20. oktobra usvojiti i budžet i odmah pokrenuti proceduru za narednu godinu – naglašava Čović.

Sastanci sa svima

Ništa se pretjerano neće mijenjati kad je u pitanju struktura vlasti, ali bi se trebali promijeniti odnosi, kaže Čović, nakon razgovora s predstavnicima svih stranaka. Očekuje da prvi ciklus razgovora bude završen u narednih 15-ak dana, a ocjenjuje ih kao vrlo dobre.

– Konkretno razgovaramo i to daje šansu da možemo malo drugačije razumjeti vrijeme ispred sebe. U godini dana koju imamo do idućih izbora, ne smijemo izgubiti osnovni cilj, a to su mir i stabilnost. Mir smo očuvali, unutrašnja stabilnost, zbog nepovjerenja, takva je kakva jeste, ali ni evropski put ne smije nestati s našeg popisa prioriteta. Čini mi se da su sve stranke spremne to podržati, kako opozicijske, na razini BiH, tako i one koje formalno jesu vlast – ističe Čović.

Komentarišući stavove SNSD-a i Milorada Dodika, kada je o presudi Suda BiH ili prijevremenim izborima riječ, Čović kaže da smo nepotrebno izgubili godinu.

– Imali smo vrlo jasan stav u komunikaciji s kolegama iz Republike Srpske i gospodinom Dodikom, ali i u javnom nastupu – odluke sudova se moraju poštivati, bez obzira šta o njima mislili i šta mislili uopšte o nezavisnosti pravosuđa. Anarhije ne smije biti. Dobro je da su u konačnici prijatelji iz Republike Srpske razumjeli da taj proces treba ići dalje, da će se izbori morati održati, pa ćemo vidjeti šta stanovnici Srpske misle i kakva je popularnost pojedinaca koji izlaze na izbore – zaključuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

“BESMISLENO JE!” Bodiroga komentarisao održavanje referenduma i SNSD nove planove

Održavanje referenduma i referendumsko pitanje je besmisleno iz nekoliko razloga, naveo je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, Ognjen Bodiroga.

Prvi razlog je, smatra on, zato što je Milorad Dodik prihvatio presudu Suda BiH jer je kaznu od godinu dana zatvora zamijenio novčanom.

Dugi razlog je dodaje Bodiroga, što Sud BiH nije Dejtonska kategorija, ali SNSD je sa hrvatskim i bošnjačkim partijama osnovao Sud BiH tako što je u Parlamentarnoj skupštini BiH potvrdio nametnuti Zakon o Sudu BiH od strane visokog predstavnika.

– Krajem juna 2002. i početkom jula 2002. godine SNSD je glasao i u Domu naroda i u Predstavničkom domu za osnivanje Suda BiH. SDS ni u jednom od ova dva doma nije glasao za osnivanje Suda BiH.

Sviđalo se to nama ili ne, zahvaljujući SNSD-u, od tog momenta Sud BiH postao sastavni dio Ustava BiH i osudio je npr.pripadnike Vojske Republike Srpske na preko 2 000 godine zatvora”, istakao je Bodiroga i dodao:

– I na kraju, sam CIK je opet formirao SNSD 2001. godine sa bošnjačkim i hrvatskim političkim partijama, SDS nije u tome učestvovao.”

Bodiroga je naglasio i to da će sam referendum koštati građane Republike Srpske nekoliko miliona maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno