Connect with us

Svijet

Samo Brajan zna istinu o 3 KOBNA SATA u domu Volšovih

Ana i Brajan Volš 31. decembra priredili su novogodišnju zabavu za prijatelje u gradu Kohaset u Masačusetsu.

Niko od njih koji su te večeri bili tamo vjerovatno nije mogao ni da pretpostavi da će 18 dana kasnije čuti ono što je danas izrečeno na sudu: Brajan je optužen da je ubio suprugu, njeno tijelo raskomadao i kako se sumnja, bacio na đubrište.

Prema detaljima istrage koji su se danas mogli čuti, zabava u domu Volšovih završila se oko 1.30 ujutru 1. januara.

Potraga počela u 4.55
Kako je policija utvrdila, Brajan je već u 4.55 ujutru počeo grozomornu potragu na ajpedu svog sina i prvo što je tražio bilo je “koliko dugo vremena treba da prođe prije nego što tijelo počne da smrdi?”.

Šta se desilo od trenutka kada su ispratili goste do momenta kada je započelo traženje “pomoći” na internetu, sa sigurnošću zna samo Brajan.

Da li mu je Ana rekla da želi da se razvede i odvede djecu u Vašington, na šta je on burno reagovao i pretukao je do smrti, kao što su prenijeli pojedini mediji? Da li je motiv ubistva bio novac koji bi Brajan eventualno naslijedio nakon Anine smrti? (među stvarima koje je pretraživao bilo je i koliko vremena je potrebno da prođe od nečijeg nestanka da bi ga neko naslijedio)? Da li su te noći njihova djeca nešto vidjela ili posumnjala da se nešto loše dogodilo njihovoj majci? Na ova pitanja za sada nema odgovor ni policija, budući da je Brajan juče na sudu rekao samo kratko da razumije optužbe i da poriče ono što mu se stavlja na teret.

Da li će ikada progovoriti o detaljima kobne noći ili će riješiti da poriče uprkos dokazima, pokazaće se tokom daljeg toka procesa koji se vodi protiv njega.

Krv na papučama
Upravo na tim dokazima, tačnije na papučama koje je policija pronašla otkrivena je i Anina i Brajanova krv, što bi, kako su naveli pojedini eksperti moglo da znači dvije stvari: da se Brajan povrijedio dok je ubijao Anu, ili da su se njih dvoje potukli i da ga je Ana tom prilikom povrijedila.

Rečenica “koliko dugo treba da prođe vremena prije nego što tijelo počne da smrdi” bila je samo uvod u niz jezivih stvari koje je tog i naredna dva dana Brajan pokušao da sazna na internetu. Od 5 časova ujutru do jedan popodne 1. januara tražio je i kako da veže tijelo, 10 načina kako da se riješi tijela, kako da očisti krv sa drvenog poda…

Pretraga na istu temu nastavila se i 2. januara, ali sa određenim izmenama, koje sugerišu da je Brajan tada odlučio da raskomada tijelo svoje žene. Naime, on je tražio “testera najbolji alat za komadanje”, kao i da li neko može biti optužen za ubistvo bez tijela.

Dalja pretraga koju je policija otkrila na ajpedu Brajanovog sina, a koja datira od 3. januara upućuje na to da se Brajan tada već riješio tijela žene jer je tražio odgovor na pitanje kolika je stopa raspadanja tijela pronađenog u plastičnoj kesi u odnosu na površinu u šumi.

Ubistvo umjesto razvoda
Nadležni su naveli da je Brajan snimljen narednih dana u blizini dva otpada, i to pored kuće njihove majke.

Tužioci ga terete da je raskomadao tijelo svoje supruge prije nego što ga je bacio. Naveli su i da je sprovedeno DNK testiranje predmeta pronađenih u kontejneru za smeće, uključujući papuče, maramice i skafander.

– Umjesto da zatraži razvod, vjeruje se da je Brajan Volš raskomadao Anu Volš i odbacio njeno tijelo – rekao je državni tužilac tokom saslušanja.

Naveo je da su torbe sa Aninim stvarima, kao i sredstva za čišćenje bačeni u kontejner, ali i DNK ostaci, a da je pretresom 10 kesa za smeće koje su bačene u Svampskotu pronađeni peškiri, tepisi, testera, dio ogrlice koju je Ana ranije nosila, dokaz o vakcinaciji protiv kovida 19.

Porijeklom Beograđanka, koja je 2005. godine otišla u potragu za boljim životom u Ameriku i tamo se udala za Brajana, Ana Volš bila je, prema riječima njihovih prijatelja, veoma uspješna poslovna žena i divna majka trojice dječaka koje je dobila u braku sa Brajanom.

Kako su govorili, Ana je imala velike planove, htjela je da se preseli u Vašington, gdje je i radila kao agent za nekretnine. Kada je njen nestanak prijavljen 4. januara, Brajan je rekao policiji da je upravo tamo otišla 1. januara rano ujutru, kako bi riješila hitan problem koji je imala na poslu. Kako se ispostavilo, slagao je policiju, prenosi Blic.

Tokom istrage otkriveno je i da je signal njenog telefona posljednji put lociran u blizini njihove kuće 2. januara, nakon čega je ugašen. Tri dana koja su prošla od, kako je utvrđeno, Brajan ubio Anu dok je njen nestanak prijavljen, 4. januara po svemu suedeći, poslužila su mu da se otarasi njenog tijela.

Related Topics:

Svijet

Zaharova upozorila “U CRNOJ GORI SE LOVE RUSKI GRAĐANI”

Crna Gora spada među države u kojima se naši građani bukvalno love i ona je uvrštena na spisak neprijateljskih zemalja, ali slična situacija se razvija i na teritoriji država koje nisu neprijateljske, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– U više navrata smo upozoravali naše građane na opasnost i preporučivali im da ne putuju u pojedine zemlje zbog visokog rizika od privođenja ili hapšenja na teritoriji tih država po zahtjevu američkih organa za sprovođenje zakona i specijalnih službi – naglasila je ona.

Povodom nedavnog incidenta u Crnoj Gori, gdje je priveden ruski bloger Mihail Zvinčuk, osnivač projekta “Ribar”, Zaharova je istakla da je Rusija, nažalost, prinuđena da ponovo podsjeti na neophodnost opreza prilikom odlaska u inostranstvo, čak i pri najmanjoj sumnji da bi američki organi za sprovođenje zakona mogli imati bilo kakve pretenzije prema vama, u uslovima lova na Ruse širom svijeta koji je pokrenuo Vašington.

– Upravo sam maloprije govorila o tome da oni na sve načine love novinare. Želim još jednom da ponovim da su na meti i ljudi koji, naizgled, svojim profesionalnim djelovanjem nisu povezani sa politikom, niti sa međunarodnom politikom. I njih takođe progone – istakla je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Aktuelno