Connect with us

Politika

BLIŽI LI SE KRAJ CIK-U? Vlast kuje plan kako da vidi leđa „bijelim medvjedima“

Izborni zakon BiH ne predviđa mogućnost opoziva članova Centralne izborne komisije.
Međutim, bude li postojala politička volja na nivou BiH, sve je moguće, pa i da CIK „odleti“ prije kraja sedmogodišnjeg mandata 2027. Na koji način?

Izvori Srpskainfo tvrde da se u novoj većini na nivou BiH, koju čine sarajevska „osmorka“, SNSD i HDZ s koalicionim partnerima, uveliko radi na tome kako da vide leđa većini članova CIK (Ireni Hadžiabdić, iz reda ostalih, svakako ističe mandat ovih dana).

Uslovi za smjenu
Kako saznajemo, jedan od najizglednijih načina jeste ad hok zakon kojim bi se izglasao prestanak mandata aktuelnom sazivu CIK BiH. Za takav potez čak imaju uporište u skoroj parlamentarnoj praksi, i to, nećete vjerovati, u potezima svojih političkih rivala.

– Nešto slično u Predstavničkom domu BiH desilo se u februaru 2020. godine kada je na meti kritika bio Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH. Tada je poslanik SDS, Dragan Mektić, predložio zakon o prestanku mandata VSTS u sadašnjem sazivu. Zakon je usvojen u Predstavničkom domu, ali ipak nije u Domu naroda BiH. Čeka se još da se vidi kakav će biti odnos snaga u Domu naroda BiH – kaže naš izvor.

U izjavi za Srpskainfo, bivši parlamentarac Dragan Mektić tvrdi da CIK ipak ne može da bude smijenjen i čudi se Draganu Čoviću i ostalima koji to predlažu „iako znaju procedure“.

– Izborni zakon BiH tačno je regulisao kada prestaje mandat i na koji način se imenuju članovi CIK BiH. Kada je riječ o izboru, najmanje mjesec dana prije isteka mandata članu CIK mora se provesti konkursna procedura i dostaviti prijedlog novog kandidata. Ako prođe taj rok, a prijedlog kandidata ne dođe u PS BiH, onda parlament može sam da imenuje člana CIK. Tako je i urađeno. Nije istekao mandat članovima CIK; oni su u mandatu. Čak su Sud BiH i Ustavni sud BiH potvrdili zakonitost i ustavnost njihovog izbora. Istovremeno, nisu ispunjeni uslovi za smjenu. Ne možete mijenjati članove CIK kada se nekom ćefne. Oni odlaze kada im istekne mandat, u slučaju ako duži vremenski period ne mogu da obavljaju dužnost… Ne može da kaže neko “meni se ne sviđa neki član CIK, nema zelene ili plave oči, sad ću ga smijeniti” – priča Mektić.

“Pravne neznalice”
Delegat SNSD u Domu naroda BiH, Snježana Novaković Bursać, kaže da jeste činjenica da Izborni zakon BiH nije predvidio mogućnost smjene članova CIK, što je, prema njenim riječima, još jedan paradoks pravnog sistema zajedničkih institucija od kojih su neke očito kreirane po principu „zaštićenih bijelih medvjeda“.

– Međutim, to što nešto nije predviđeno jednim zakonom ne znači da se pitanje smjene ne može riješiti drugim pravnim aktom, za što postoje neki primjeri iz neposredne prošlosti rada Parlamentarne skupštine. Kada su u pitanju aktuelni članovi CIK izabrani u martu 2020. bez javne procedure i uz kršenje zakona, svima je postalo više nego jasno da su to politički ljudi, pravne neznalice i ljudi s lošim namjerama. Da imaju imalo moralnog kredibiliteta, sami bi podnijeli ostavke. S obzirom da nemaju nikakav kredibilitet, pa ni moralni, gotovo sam sigurna da će se naći pravno rješenje za kojim će posegnuti većina u oba doma Parlamenatrne skupštine i da će biti smijenjeni, jer to naprosto zaslužuju – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.

O mogućnosti smjene članova CIK odavno pričaju u SNSD i HDZ BiH, ogorčeni postupcima pojedinih članova CIK tokom izbornog procesa, sve uz optužbe da su tamo stranački ljudi DF, SDS, PDP i SDA, a ne stručnjaci. Sarajevske stranke u koaliciji, bar za sada, oprezne su po ovom pitanju.

Ljuti na Šehića
Istovremeno, CIK se oglasila saopštenjem za javnost, ljuta što je njihov bivši član, Vehid Šehić, medijima govorio da je moguć njihov opoziv.

– CIK BiH demantuje netačne izjave Vehida Šehića i obavještava javnost da pravni institut „opoziva“ članova CIK ne postoji u Izbornom zakonu BiH, niti u bilo kom drugom zakonu. U našem pravnom poretku opozivom se vrši smjena samo inokosnih predstavnika izvršne vlasti, a nikada kolektivnih organa, i to najčešće načelnika opština, odnosno gradonačelnika gradova, o čemu odlučuju birači – saopštila je CIK.

Kažu da su svjesni da pojedini politički subjekti i stranački funkcioneri „intenzivno vode kampanju“ protiv članova CIK BiH, ali dodaju da to ne bi trebao biti razlog za javnu promociju „zakonski nepostojećih, izmišljenih konstrukcija, od strane onih koji u javnom prostoru nastupaju kao nezavisni politički analitičari“.

Međutim, Vehid Šehić kaže da ostaje pri svemu što je do sada rekao.

– Kada su u pitanju izabrani zvaničnici, može se desiti prestanak mandata prije isteka vremena na koje su izabrani ako se pokrene postupak opoziva. Ako je Predstavnički dom PS BiH izabrao članove CIK, logika je da onaj ko te je izabrao ima pravo i da te opozove, odnosno smijeni. Ne iz političkih razloga, ne iz stranačkih interesa, nego isključivo ukoliko se stvarno utvrdi da su kršili Izborni zakon ili da su u nekim segmentima nesavjesno postupali. Nema mogućnosti kolektivne smjene svih članova CIK, treba utvrditi eventualnu individualnu odgovornost i to je moj stav – kaže Šehić za Srpskainfo.

V
Prema njehovim riječima, nema funkcionera u ovoj državi koji je nesmjenjiv.

– Mi, kao građani, smjenjujemo vlast na izborima. Mogu biti i prijevremeni izbori kada se raspusti određeno tijelo. Ni ministrima ne garantuju da će četiri godine biti ministri. Tužioci su takođe odgovorni VSTS, koja može da ih razriješi nakon disciplinskog postupka. Tvrditi da niko ne može da vas smijeni, ne stoji. Jer CIK svake godine dostavlja izvještaj o svom radu Predstavničkom domu. Logika nameće, ako sam te birao, mogu pokrenuti i postupak smjene, ili opoziva, ukoliko smatram da se ne radi po zakonu – zaključuje Šehić.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH, Milan Petković, takođe naglašava da onaj ko je nekoga izabrao može i da ga smijeni.

– Tehničko i normativno pitanje je na koji način će biti ta smjena, posebnim ad hok zakonom ili će biti samo odlukom o razrješenju. O tome treba da vodi računa Sekretarijat PS BiH. Međutim, ključno je da li će biti političke volje nove većine na nivou BiH, ili ne, za smjenom. Ako bude bilo volje, većina će naći način – kaže Petković.
Srpskainfo

Related Topics:

Politika

AMERIKA PREDLOŽILA, EVROPA ODBILA: Novi visoki predstavnik mora biti plod dogovora

Nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira međunarodna zajednica pokazala je prve ozbiljne pukotine u odnosima prema Bosni i Hercegovini, što je znak za ozbiljnu zabrinutost jer je stabilnost BiH u velikoj mjeri ovisila o stabilnosti transatlantskih odnosa

Kako saznajemo iz više diplomatskih izvora, većina evropskih predstavnika dočekala je s iznenađenjem i razočaranjem stav iz SAD da treba imenovati njihovog kandidata kao novog visokog predstavnika. Kako saznajemo, Evropljani neće pristati da na tu poziciju dođe Antonio Zanardi Landi, bivši italijanski diplomata.

Konsenzus Evrope i Amerike

BiH je od kraja rata naovamo funkcionisala na konsenzusu da će Evropljani preuzeti odgovornost za ekonomsko-politički dio izazova u BiH, a Amerika za bezbjednosni dok Evropljani ne steknu dovoljno sposobnosti da preuzmu više odgovornosti za bezbjednost na evropskom kontinentu. Još je administracija Džordža Buša Mlađeg povlačenjem američkog kontingenta SFOR-a iz BiH ukazala Evropljanima da treba da požure s drugim dijelom svoje odgovornosti. Iako je sve ove godine bilo mnogo neslaganja na liniji evropske metropole – Vašington, osnovni dogovor je funkcionisao manje-više stabilno. To je politika koju su američke administracije obje stranke, uz vodstvo Stejt departmenta, uvijek pokušavale održati funkcionalnim, uprkos odugovlačenju Evropljana da više ulažu u odbranu i bezbjednost.

Sada je Vašington, prvi put nakon Dejtona, Evropu doveo pred ultimatum: ili će prihvatiti njihovog kandidata za novog visokog predstavnika, ili će doći do preispitivanja američke uloge u ovoj misiji, pa i u BiH.

Naime, iz Ambasade SAD je nakon neuspješnog pokušaja imenovanja visokog predstavnika stiglo ozbiljno upozorenje da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu u BiH.

“Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visokokvalifikovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate, ambasadora Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao ‘gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji'”, navodi se u objavi Ambasade SAD na društvenoj mreži X.

Kandidat oko koga su svi saglasni

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo nakon sjednice PIC-a, Evropljani ostaju pri stavu da novi visoki predstavnik mora biti kandidat konsenzusa.

To je, diplomatski, poručeno i iz Delegacije EU, koja je u odgovoru na pitanje “Nezavisnih” navela da novi visoki predstavnik mora biti rezultat konsenzusa.

“Članice EU u okviru Upravnog odbora PIC-a u cijelosti su posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Kristijana Šmita do kraja mjeseca. Cijenimo saradnju sa SAD i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana. Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u sprovođenju mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere”, stoji u odgovoru Delegacije EU.

Prevedeno, to znači da su Evropljani bliži tome da se ne prihvati Zanardi Landi, ne jer ga smatraju lošim kandidatom,već zato što smatraju da nije uspostavljen dogovor unutar PIC-a.

Najveći problem za Evropu je bio i ostao nedostatak zajedničke spoljne politike, koji bukvalno kreira situacije u kojima Evropa bude dovedena pred svršen čin po principu “uzmi ili ostavi”. Stalno otezanje i odugovlačenje kad je u pitanju jača odgovornost u okviru NATO-a ljutila je sve američke predsjednike od Buša na ovamo, ali Donald Tramp, sadašnji predsjednik Amerike, je prvi koji je to pitanje konačno odlučio da otvori do kraja, a posljedice toga osjećamo i na zapadnom Balkanu.

SAD otišle predaleko

Međutim, čini se da su SAD otišle predaleko jer su pored opravdanog insistiranja na većoj ulozi Evropljana posegli pritiscima. Kako saznajemo, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u odlasku kojem u Srpskoj otpočetka osporavaju legitimitet, pretrpio je ozbiljne prijetnje, što objašnjava ne samo zašto se naglo povukao s funkcije već i zašto je nakon sjednice PIC-a promijenio raniji stav da će na funkciji ostati sve dok se ne izabere novi visoki predstavnik, izjavivši da odlazi do kraja juna, bez obzira bude li dogovora ili ne.

Ukoliko Amerikanci istraju do kraja i insistiraju na Landiju koji neće imati podršku većeg dijela evropskih zemalja, rizikuju smanjenje uticaja u BiH, uključujući i u vezi dijela koji se odnosi na američke investicije. Naime, čak i ako Luiz Džej Krišok, američki diplomata i Šmitov zamjenik, postane v.d. visokog predstavnika, bez podrške Evrope biće veliki izazov da obavlja svoju funkciju, a i američke namjere da investiraju u BIH mogle bi biti dovedene u pitanje.

Najveću štetu zbog novonastale situacije mogla bi trpjeti BiH, jer bi mogla ostati bez međunarodnog konsenzusa, što je bio osnov njene stabilnosti.

Nastavi čitati

Banjaluka

ČUVAJUĆI VJERU I TRADICIJU: Stanivuković prisustvovao maslima u Golešima (FOTO)

Zajedno sa brojnim mještanima i vjerujućim narodnom, gradonačelnik Draško Stanivuković prisusvovao je maslima u Golešima, kao i osvećenju Časnog krsta kod Gajića.

Kako je poručio gradonačelnik, često prisusvuje maslima jer su upravo ona dio naše tradicije i identiteta našeg naroda.

-Masla se dešavaju u mjestima gdje se naš narod na selima moli Bogu za blagorodne i plodne njive, žito i usjeve, odnosno da sve ono što se u zemlju posadi nikne i svake godine donosi sve više plodova. To je tradicija koja se prenosi sa generacije na generaciju. Danas je moja generacija tu, ali i mlađi ljudi preuzimaju ulogu domaćina i čuvara običaja. Drago mi je što ovdje dolazim već više od jedne decenije. Dolazio sam kao odbornik, kao narodni poslanik, a gotovo u kontinuitetu i kao gradonačelnik. Volim Goleše i Pervan, jer je i ovo moj rodni kraj – rekao je gradonačelnik.

Istakao je kako je ovdje ranije dolazio i kada nije bilo infrastrukture, koja je danas izgrađena.

-U svakom malom dijelu razvoja ovog mjesta učestvovao sam kao čovjek, jer sam želio da pomognem. Za svaki rad i trud domaćina koji su se okupljali da nešto urade, imali su slobodu da me pozovu, a mi smo nastojali da pomognemo koliko god smo mogli. Danas imamo dvije ladare, pecanu i Časni krst koji smo osveštali uz molitvu. Prije nekoliko godina uradili smo ovdje i dio puta. Ostaje nam da izgradimo glavnu saobraćajnicu od Čokorskih polja prema Golešima i očekujem da to završimo što prije – rekao je on.

Podsjetio je i na to da je mnogo toga urađeno kada je riječ o vodosnabdijevanju ali i podsticajima u poljoprivredi.

Naime, Časni krst je visine osam metara, te je osveštan u prisustvu vjrujućeg naroda i sveštenstva

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆ ODGOVORIO MINIĆU: Načelnik Pala iznio činjenice i otklonio nedoumice (VIDEO)

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić zamjerio je načelniku opštine Pale Dejanu Kojiću što se juče, u ime opštine domaćina, nije pojavio na sjednici Vlade, koja je održana na Palama. Minić je načelniku Kojiću zamjerio i što se s njim nije pozdravio u Žepi, na obilježavanju 34 godine od stradanja Paljana.

Načelnik opštine Pale Dejan Kojić danas je na konferenciji za novinare odgovorio na zamjerke premijera Minića.

Nastavi čitati

Aktuelno