Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju bio “uspješan”, naglasivši da je energetska bezbjednost Mađarske potpuno očuvana. Susret u Moskvi trajao je gotovo četiri sata, a fokus razgovora bili su bilateralni odnosi, situacija u Ukrajini i veliki strateški projekti – prije svega nuklearna elektrana Paks II.

Orban je na društvenim mrežama napisao da je “snabdijevanje Mađarske energijom bezbjedno”, što je potvrdio i ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. Prema njegovim riječima, Rusija i Mađarska postigle su sporazum o ubrzanju realizacije projekta Paks II, koji bi u budućnosti trebalo značajno povećati udio nuklearne energije u mađarskom sistemu.

Ruska nafta i gas i dalje teku – preko Družbe i Turskog toka

Sijarto je istakao da Rusija uredno ispunjava sve ugovore o isporuci sirove nafte i prirodnog gasa. Mađarska se trenutno oslanja na dvije ključne energetske arterije:

Naftovod Družba, jedan od najstarijih naftovoda u Evropi, kroz koji Mađarska dobija rusku naftu, jer je izuzeta iz potpunog evropskog embarga.

Gasovod Turski tok / Balkan Stream, koji ruski gas preko Crnog mora, Turske, Bugarske i Srbije dovodi do Mađarske, posebno važan zbog neizvjesnog tranzita preko Ukrajine.

Zvanična Budimpešta insistira da su isporuke neprekidne i stabilne, te da su dobili i američko izuzeće od sankcija kako bi uvoz mogao da se nastavi bez prekida.

Paks II – ključni projekat za energetsku budućnost Mađarske

Nakon sastanka u Moskvi potvrđeno je da će se ubrzati radovi na projektu Paks II, ruskom investicijom vrijednom nekoliko milijardi eura. Planirana su dva nova reaktora tipa VVER-1200, čime bi Mađarska gotovo udvostručila nuklearne kapacitete.

Iako je projekat bio blokiran zbog sankcija i tehničkih prepreka, 2025. su izdane ključne građevinske dozvole, a prvi veliki radovi trebalo bi da počnu 5. februara naredne godine.

Kontroverze i pritisci iz EU

Ovaj projekat nije bez problema:

EU je ranije osporila proceduru dodjele ugovora, tvrdeći da nije u skladu s pravilima javnih nabavki.

Sankcije, zabrane izvoza opreme i politički pritisci otežavaju saradnju.

Kritičari upozoravaju da Mađarska “produbljuje energetsku zavisnost od Rusije”, uprkos evropskom planu smanjenja uvoza ruske energije do 2027.

Ipak, Budimpešta tvrdi da bez nuklearne energije ne može obezbijediti stabilne i jeftine isporuke struje.

Geopolitička dimenzija: Mađarska između EU i Rusije

Posebnu pažnju izazvala je i izjava Sijarta da je “ruska strana uvjerila Mađarsku” da bi se eventualni mirovni samit Rusija–SAD mogao održati upravo u Budimpešti. Time Mađarska ponovo pozicionira sebe kao most između Zapada i Rusije – ali i kao članicu EU koja vodi paralelnu energetsku i diplomatsku politiku.

Šta sve ovo znači?

Sastanak Orbana i Putina šalje tri ključne poruke:

Mađarska ostaje čvrsto vezana za rusku energiju, bez obzira na evropske strateške ciljeve.

Paks II dobija novi zamah, iako se suočava sa pravnim i političkim preprekama.

Budimpešta jača ulogu „specijalnog posrednika“ u odnosima Zapada i Rusije.

Hoće li Mađarska zbog ovakvih poteza biti politički izolovana u EU ili će nastaviti da gradi sopstvenu energetsku i diplomatsku strategiju – pitanje je koje će dominirati evropskim tržištem energije u narednim godinama.

BL24

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razgovarao je prošle nedelje telefonom s predsednikom Venecuele Nikolasom Madurom o mogućem sastanku u SAD, objavio je u petak Njujork tajms (NYT) pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.

Razgovor je, prema izvorima, održan krajem prošle nedelje i uključivao je i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Kako navodi NYT, diskutovano je o mogućem sastanku dvojice lidera u SAD, ali trenutno ne postoje planovi za njegovo održavanje.

Razgovor s Madurom dolazi nekoliko dana pre nego što će stupiti na snagu odluka Stejt departmenta da ga proglasi vođom, kako administracija SAD navodi, strane terorističke organizacije “Kartel del Soles”.

SAD su pojačale vojno prisustvo u regionu Karibi i Latinske Amerike usmereno ka Venecueli, uz obrazloženje da je cilj odvraćanje od krijumčarenja droge, ali je jasno izražena i namera da Maduro bude uklonjen sa vlasti, po potrebi i silom, ističe njujorški list.

U oktobru je Njujork tajms pisao da je Maduro ponudio SAD udeo u naftnim poljima Venecuele i druge pogodnosti za američke kompanije kako bi se smirile tenzije, ali su razgovori prekinuti jer je Maduro želeo da ostane na vlasti.

Direktni razgovori Trampa i Madura mogli bi, prema ocenama NYT, da označe početak pokušaja da se smanji eskalacija sile, iako administracija SAD i dalje insistira na ishodu koji podrazumeva da Maduro napusti funkciju, prenose agencije.

Sjedinjene Američke Države su spremne da priznaju “rusku kontrolu nad poluostrvom Krim i drugim okupiranim ukrajinskim teritorijama kako bi se osigurao sporazum o okončanju rata u Ukrajini”, piše danas britanski Telegraf.

List navodi da je američki predsednik Donald Tramp poslao svog mirovnog izaslanika Stiva Vitkofa i zeta Džareda Kušnera da direktno iznesu ponude ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u Moskvi, kao i da će se mirovni plan o okončanju sukoba u Ukrajini, po kome se ta zemlja odriče dijelova svoje teritorije u korist Rusije, vjerovatno nastaviti uprkos protivljenju među evropskim saveznicima Kijeva.

– Sve je jasnije da Amerikance ne zanima evropski stav. Kažu da Evropljani mogu da rade šta god žele – rekao je za list dobro upućen izvor.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je juče izjavio da će pravno priznanje Krima i Donjecke i Luganske oblasti kao ruske teritorije od strane Vašingtona biti jedno od ključnih pitanja u pregovorima o mirovnom planu američkog predsjednika.

SAD predale Rusiji parametre mirovnog plana finalizovanog u Ženevi

Kremlj je danas potvrdio da je dobio revidiranu strategiju za okončanje rata u Ukrajini, koja je sastavljena nakon pregovora između ukrajinskih i američkih zvaničnika koji su održani u Ženevi prošlog vikenda.

Vašington je poslao Moskvi parametre svog mirovnog plana za Ukrajinu, prilagođene nakon konsultacija SAD i Ukrajine u Ženevi, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Glavni parametri su saopšteni, a sljedeće nedjelje će biti razgovor u Moskvi – napomenuo je Peskov, prenosi TAS.

On je rekao i da će Moskva blagovremeno objaviti tačan datum dolaska izaslanika predsjednika SAD Stiva Vitkofa u Moskvu sa kojim će ruska strana razmatrati detalje mirovnog plana.

U Ženevi su 23. novembra održani pregovori ukrajinskih, američkih i evropskih zvaničnika o nacrtu mirovnog plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata u Ukrajini.

Nakon pregovora između delegacija dvije države u Ženevi, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države su se saglasile da nastave rad na zajedničkim prijedlozima za mirovni sporazum.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je saopštio je da bi američki plan mogao da bude osnova za ukrajinsko rješenje.

Tanjug