Connect with us

Društvo

U BiH ušlo 24.000 migranata, samo ih 137 želi ostati

U BiH je od početka 2022. do kraja novembra registrovano 24.813 novopridošlih migranata, ali njih samo 137 zatražilo je azil u zemlji, pokazuje izvještaj koji je objavio Visoki komesarijat za izbjeglice Ujedinjenih nacija o stanju na zapadnom Balkanu.

Od ovog broja, registrovano je čak 325 djece bez pratnje odrasle osobe, a od tog broja 158 ih je registrovano u BiH.

Tokom ovog perioda, broj migranata veći je za 61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a najveći porast zabilježen je u Srbiji, u kojoj je broj migranata u posmatranom periodu veći za više od sto odsto.

Naime, kako je naglašeno, u tom periodu u Srbiji je registrovano 110.000 migranata, a njih 307 odlučilo je da zatraži azil u toj zemlji. Valja napomenuti da je od ovog broja samo 3.879 izrazilo namjeru da zatraži azil u Srbiji, dok je u BiH taj broj znatno veći i iznosi 23.221.

Nakon Srbije, najviše novopridošlih migranata zabilježeno je u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj su registrovana 26.182 migranata, nešto malo više nego u BiH. Procentualno, Sjeverna Makedonija je na trećem mjestu iza Srbije i BiH, jer je procenat veći za 39 odsto u odnosu na isti period lani.

U Crnoj Gori procenat je veći, ali je broj migranata relativno mali, odnosno 7.559 novopridošlih migranata.

Najveći kanal ulaska na zapadni Balkan je, prema ovim podacima, u Sjevernoj Makedoniji, gdje migranti pristižu iz Grčke.

Sljedeći najveći krak dolazi takođe iz Grčke, ali vodi preko Albanije ka Crnoj Gori i dalje ka Hrvatskoj. Iz Sjeverne Makedonije, najveći krak odvaja se prema Srbiji, a u Srbiju veliki broj migranata dolazi preko Bugarske, u koju oni stižu iz Turske. Najvećem broju migranata cilj je Hrvatska, odnosno pokušaj da se preko nje domognu bogatijih zemalja zapadne Evrope, ali dio migranata iz Crne Gore preko Jadranskog mora pokušava doći do Italije.

Više od trećine svih migranata su državljani Avganistana, a slijede državljani Maroka, koji u ukupnim brojevima iznose oko 14 odsto. Njih 11 odsto dolazi iz Sirije, četiri odsto iz Burundija, a tri odsto iz Pakistana. Ostale zemlje porijekla su, prema ovim podacima, Indija, Kuba, Iran, Alžir i Irak. Oko 28 odsto preostalih migranata je iz ostalih zemalja, uglavnom iz istočne Azije i sjeverne Afrike.

Gledano po mjesecima, od januara do aprila priliv je bio relativno stabilan s oko sedam do 8.000 novopridošlih migranata mjesečno. Od maja počinje porast koji traje do oktobra, a nakon toga ponovo dolazi do blažeg pada.

Izvještaj o stanju na granicama EU objavila je i Evropska služba za zaštitu granica EU Frontex, uz napomenu da je broj migranata prošle godine bio na najvišem nivou od 2016. godine, i da je iznosio oko 330.000, od čega je čak 45 odsto sa zapadnog Balkana.

“Najveći je pritisak na zapadnobalkansku i istočnomediteransku rutu, a tamo je najviše registrovano migranata iz Sirije, Avganistana i Tunisa”, rekli su nam oni.

Pored ovog broja, na svom sajtu istakli su podatak da je u istom periodu u EU zabilježen priliv od 13 miliona Ukrajinaca.

“Ovi događaji, zajedno sa stalnim povećanjem broja neregularnih prelaza, pokazuju potrebu za snažnom i efikasnom evropskom graničnom i obalskom stražom, sa Frontexom kao snažnom podrškom država članica”, zaključili su oni.

Društvo

VEĆA KAZNA ZA DŽOINT NEGO OBLJUBU DJETETA: Advokat Jokić podsjetio Ministarstvo pravde na nerazmjernost zakona u RS

Advokat Aleksandar Jokić iz Banjaluke pokrenuo je inicijativu za izmjenu Krivičnog zakonika Republike Srpske, predlažući smanjenje kazni za krivično djelo omogućavanja uživanja opojnih droga.

On smatra da kazne treba da odgovaraju stvarnoj štetnosti i društvenoj opasnosti djela, naglašavajući paradoks trenutne regulative.

Prijedlog je prvi put predao tokom mandata bivšeg ministra pravde Miloša Bukejlovića. Međutim, Vlada RS na sjednici održanoj 4. jula prošle godine utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, ali se Jokićeva inicijativa tada nije našla među predloženim izmjenama, što u praksi znači da i dalje ostaje veća kazna za “počastiti prijatelja džointom” nego za djela poput obljube djeteta ili navođenja djeteta na snimanje pornografije.

Sada je Jokić podsjetio aktuelnog ministra pravde Gorana Selaka na ovu inicijativu i ponovo predložio izmjene člana 208. KZ RS, koji se odnosi na omogućavanje uživanja opojnih droga:

Kazna za osnovni oblik djela, umjesto od jedne do osam godina, predlaže se do tri godine zatvora.

Kazna za kvalifikovani oblik djela, koji uključuje više lica ili djelo izvršeno u obrazovnim i sličnim ustanovama, predlaže se od jedne do osam godina, umjesto sadašnjih dvije do dvanaest godina.

Jokić ističe da se predložene izmjene odnose na situacije u kojima su svi učesnici punoletni i djeluju dobrovoljno, dok bi omogućavanje uživanja maloljetnicima ili uz prisilu ostalo kvalifikovani oblik djela.

On navodi da bi smanjenje kazni bolje uskladilo društvenu štetnost djela i proporcionalnost sankcija, te rasteretilo pravosudni sistem – osnovni sudovi bi rješavali ove predmete, dok bi okružni i Vrhovni sud RS imali manje opterećenja.

U svom obrazloženju advokat podsjeća na paradoks: trenutno zakon propisuje strože kazne za omogućavanje uživanja opojnih droga među punoljetnim osobama nego za neka ozbiljnija krivična djela. Jokić naglašava da bi izmjene bile korisne za građane, društvo i pravosudni sistem, a istovremeno zadržale krivičnu sankciju za djela koja nose stvarnu opasnost i štetnost.

Nastavi čitati

Društvo

HRVATSKA UVODI POTPUNU ZABRANU: Kako se škole u Srpskoj bore sa mobilnim telefonima?

Nakon što je najavljeno da će Hrvatska da uvede potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona u osnovnim školama i za vrijeme odmora, direktori obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj ističu da je ova praksa već zaživjela u nekim osnovnim školama.

Prema prijedlogu hrvatskih nadležnih institucija, izmijeniće se Pravilnik o kriterijumima za izricanje pedagoških mjera, gdje će se korištenje telefona na nastavi i izvan nje postrožiti na način da će se tretirati kao neprihvatljivo ponašanje.

Stanje s korištenjem mobilnih telefona u školama širom Republike Srpske je šaroliko. No, većina direktora je za to da se takođe uvede strože tretiranje korištenja telefona u obrazovnim ustanovama i oko njih.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije i direktor OŠ “Vuk Stefanović Karadžić”, i oni su tražili da se usvoji potpuna zabrana upotrebe telefona.

“Mi smo donijeli internu odluku, a na prijedlog Savjeta roditelja, školski odbor usvojio je da ide potpuna zabrana upotrebe mobilnog telefona, mada djeca to teško usvajaju”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, ako đaci u školi koriste telefon, odmah im bude oduzet.

“Meni se donosi kao direktoru, te roditelj mora lično da dođe da preuzme telefon, a pritom se učeniku izriče i vaspitno-disciplinska mjera”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, nije samo problem upotreba telefona u školi te i kod roditelja treba da se razvije svijest da i oni moraju da kontrolišu kako djeca i u kojoj mjeri koriste mobilni telefon.

Pojasnio je da na današnju djecu ni sankcije, ali ni nagrade ne utiču previše.

Kako je rekao, na odluku o potpunoj zabrani mobilnih telefona odlučili su se nakon što su krajem prošle godine među osnovcima vladali opasni TikTok izazovi.

“Nadam se da će se u nekom narednom periodu usvojiti neki zakon o potpunoj zabrani telefona u školama”, zaključio je Blagojević.

I Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Prijedor i direktor OŠ “Desanka Maksimović”, ističe da oni unazad nekoliko godina imaju potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona.

“Prilikom dolaska učenika u školu uzimaju se telefoni od đaka i stavljaju se u ormariće i djeci se daju kad se završi posljednji čas za taj dan”, kazao je Budimir i istakao da djeca tokom odmora nemaju pristup mobilnim telefonima.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije i direktor OŠ “Sveti Sava”, ističe da je svaka škola napravila interni pravilnik u kojem je precizirano korištenje mobilnih telefona.

“Što se tiče naše škole, učenici ne mogu da koriste telefon na nastavi, ali mogu za vrijeme odmora”, kazao Popržen i istakao da niko ne može zabraniti upotrebu korištenja mobilnih telefona.

Da li potpuna zabrana ima efekta, komentarisao je i sociolog Vladimir Vasić, koji kaže da djeci treba razgraničiti slobodno vrijeme od obaveza, cijeneći da potpune zabrane nisu efikasne.

“A to je da se mobilni telefoni ne bi smjeli koristiti tokom nastave, ali tokom odmora i njihovih slobodnih aktivnosti sigurno da da”, kazao je Vasić i istakao da je poenata na koji način se koriste mobilni telefoni.

“Mobilne telefone ne treba da koriste u svrhu destruktivnog ponašanja, nego da ih koriste primjereno njihovom uzrastu”, kazao je Vasić.

Kako je rekao, težište problema treba tražiti u porodici.

“Roditelji su ti koji djeci kupuju mobilne telefone, oni su ti koji vrše ili ne vrše nadzor nad upotrebom mobilnog telefona”, kazao je Vasić.

I Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH i Kantonalni odbor u KS ponovo su zatražili od nadležnih da uvedu zabrane korištenja telefona u školama.

Kako je navedeno, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS u prethodnom periodu više puta se obraćao s inicijativom zabrane upotrebe mobilnih uređaja tokom trajanja redovne nastave, ali taj cilj do danas nije ostvaren.

Sugerišu i da izuzetak od zabrane mogu biti samo situacije kada je upotreba mobilnog telefona neophodna iz zdravstvenih, edukativnih i drugih opravdanih razloga.

“Mnoge zemlje donijele su propis kojim se zabranjuje upotreba mobilnih telefona u školama, ovim putem podnosimo inicijativu i pozivamo vas da zajednički radimo i djelujemo za dobrobit djece/učenika i da ih na ovaj način sačuvamo od negativnih utjecaja moderne tehnologije”, zaključuje se u pismu Sindikata koje je upućeno Nihadu Uku, premijeru Kantona Sarajevo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana u Krajini jači vjetar

U BiH se očekuje sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a krajem dana u Krajini jači vjetar.

Ujutru će biti pretežno vedro i hladno, na sjeveru Hercegovine uz malu do umjerenu oblačnost. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost. Krajem dana u Krajini će duvati jači vjetar, uz naoblačenje koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, pa ponegdje na jugu može pasti i po koja kap kiše. Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno