Connect with us

Region

Kako će se rasplet kosovske krize odraziti na zapadni Balkan

Namjera EU i SAD da se u narednih nekoliko mjeseci trajno i održivo riješi kosovsko pitanje koje decenijama opterećuje ne samo odnose Srba i Albanaca, već i između ostalih naroda u regionu, dovešće do smirivanja napetosti na cijelom zapadnom Balkanu.

Naime, predstavnici SAD, EU, Njemačke, Francuske i Italije su poručili Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije, da će ako pristane na kompromisno rješenje u vezi s Kosovom Srbija moći da računa na finansijsku pomoć Zapada, a to će onda značiti i ubrzani put cijelog regiona u EU. Iako kompromis ne predviđa priznanje Kosova niti obavezu Srbije da podrži ulazak Kosova u Ujedinjene nacije, Vučić je rekao da je rješenje nepovoljno za Srbiju jer se traži da se ne protivi kosovskom ulasku u UN. On je rekao da su se nakon napada Rusije na Ukrajinu promijenile geopolitičke okolnosti na štetu Srbije i zemalja koje nisu uvele sankcije Rusiji i da to znači da je francusko-njemački prijedlog praktično nametnut Srbiji kao novi pregovarački okvir jer su ga prihvatile sve zemlje EU, uključujući i one koje nisu priznale Kosovo.

Iz ovog Vučićevog izlaganja se može zaključiti da su prije 24. februara ove godine okolnosti bile povoljnije za Srbiju, što se i vidjelo prvo iz prijedloga o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova koji su predložile Sjedinjene Američke Države, a koji je odbijen od strane Njemačke, ali je nakon toga Njemačka bila spremna zajedno sa SAD da radi na povoljnijem rješenju za srpsku stranu.

Ipak, činjenica da Albanci izazivaju incidente i pucaju na srpsko stanovništvo na Kosovu dovodi do zaključka da njima ne odgovara rješenje koje je predložio Zapad, jer ih prisiljava da formiraju zajednicu srpskih opština i zagarantuju najviša prava za srpsku zajednicu i njihovu istorijsko-kulturnu baštinu na Kosovu.

Gabrijel Eskobar, specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan, je nedavno rekao da će zajednica biti formirana, sa ili bez Albina Kurtija, kosovskog premijera, koji odbija njeno formiranje. U javnosti se malo zna da je u Vašingtonu nedavno boravila kompletna kosovska opozicija, što se može tumačiti kao poruka SAD Kurtiju šta bi se moglo desiti ako ne bude kooperativan.

Americi se žuri da se region integriše jer ne želi da se etablira Rusija, koju SAD doživljavaju kao geopolitičkog rivala. Vjeruje se, takođe, da će SAD uticati na Brisel da se ubrza prijem zemalja regiona u EU na isti način na koji su SAD izvršile pritisak da se u EU prime Rumunija, Bugarska i Hrvatska, kako bi se u njima smanjio ruski uticaj, a povećao uticaj Zapada.

Bojan Klačar, izvršni direktor CESID-a, kaže za “Nezavisne” da bi sporazum kojim bi bile zadovoljne obje strane pozitivno uticao na stabilnost regiona te da bi to ubrzalo i evropske integracije. On takođe smatra da bi on mogao dovesti do smanjenja uticaja Rusije u Srbiji, pa i u cijelom regionu. U tom slučaju bi, kako on ističe, RS mogla ostati jedini direktni saveznik Rusije u regionu.

“Otvorena podrška Putinu nije strateški dobra pozicija ako Srbija napravi dogovor sa Zapadom i ako se čitav evropski put zapadnog Balkana ubrza”, rekao je on i dodao da vjeruje da će Milorad Dodik, predsjednik RS, kao iskusan političar prepoznati tu opasnost.

S druge strane Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, pak smatra da ovaj prijedlog neće riješiti kosovsku krizu i da se radi samo o kupovini vremena od strane Zapada.

“EU nema rješenje i zato smatram da se samo kupuje vrijeme. Međunarodna zajednica je više zbunjena činjenicom da je podržavala Albance na Kosovu, a više nema uticaj na njih i mislim da se sad samo pokušava zavrtjeti još jedan krug pregovora”, ističe on. Što se tiče BiH i regiona, on smatra da će region ostati nestabilan i da ni u narednom periodu neće biti središte pažnje međunarodne zajednice koja je, kako je istakao, preokupirana rusko-ukrajinskim konfliktom.

“Mislim da je EU ovim kandidaturama za članstvo kupila neko vrijeme da ne mora intenzivno da se bavi proširenjem”, kaže on za “Nezavisne”.

Zoran Milovanović, srpski diplomata u penziji, kaže za “Nezavisne” da Srbija ovim sporazumom pod pokroviteljstvom SAD sprečava napore ka centralizaciji BiH, odnosno vodi ka očuvanju RS. On smatra da je Ukrajina podigla ulog regiona pa je zbog toga zaokruženje ovog regiona u zapadnu sferu uticaja za njih postao prioritet.

“Očigledno je da je američki interes da se obnovi dijalog Beograda i Prištine i da se rešava kosovsko pitanje. Verovatno Amerikanci polaze od toga da ako bi to rešili – da bi onda lakše mogli da utiču i na rasplet u BiH”, smatra on.

Region

SLUPALI SE BJEŽEĆI OD POLICIJE: Četvoro stranaca poginulo u Splitu, među kojima i četrnaestogodišnje dijete

Četvoro stranih državljana, među kojima i četrnaestogodišnje dijete, poginulo je jutros kod Splita kada je vozilo, u kojem su se nalazili, bježeći od policije udarilo u zid.

“Prema prvim informacijama, poginule osobe su najvjerovatnije migranti”, navela je splitsko-dalmatinska policija.

U vozilu je bilo devetoro putnika, četiru su smrtno stradale, a ostali su prevezeni na pružanje ljekarske pomoći u Klinički bolnički centar u Splitu.

Iz bolnice su naveli da je primljeno pet muških osoba, svi strani državljani. “Četvoro ima teške povrede i nalaze se u operacijskoj sali, a među njima je i jedno dijete”, rekli su splitske bolnice.

Kako navode, svi povrijeđeni su strani državljani, koji uz sebe nisu imali nikakve dokumente, te su pozvali arapskog prevodioca da bi im pomogao u komunikaciji s povrijeđenima.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se jutros oko 7.00 časova na putu Split – Sinj u Brnazama.

Iz splitsko-dalmatinske Policijske uprave su naveli da je automobil poljske registracije sletio sa kolovoza, a potom udario u zid trafostanice.

“Slobodna Dalmacija” navodi da je muškarac koji je vozio starije životne dobi, a policija ga je pokušala zaustaviti kod Trilja.

Nije se zaustavio i od policije je bježao nekoliko minuta, te je velikom brzinom ušao u raskrsnicu, nije uspio skrenuti i udario je u zid.

Nacionalnost poginulih još se utvrđuje, a hrvatski mediji navode da su u pitanju iranski državljani.

Nastavi čitati

Region

“JEDAN REGION, ZAJEDNIČKA VIZIJA”: Samit lidera Zapadnog Balkana i EU u Kotoru

Samit lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije pod sloganom “Jedan region, zajednička vizija”, biće održan danas u Kotoru, a lideri regiona, predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država razmatraće Plan rasta za Zapadni Balkan.

Samitu će prisustvovati i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a sa njim u delegaciji biće i ministar finansija Siniša Mali i ministarka za evropske integracije Tanja Miščević.

Kako je najavljeno samit počinje u 9.30 časova, a domaćin je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić. Najavljeno je i prisustvo evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varheljia i pomoćnika američkog državnog sekretara zaduženog za Evropu i Evroaziju Džejmsa O’Brajena.

Na događaj su, osim lidera i ministara iz zemalja regiona, pozvani i Savjet za regionalnu saradnju, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Svjetska banka, Transportna zajednica, Atlantski savez, Energetska zajednica, Fondacija za otvoreno društvo, ReSPA, GIZ, visoki predstavnici Evropske komisije i drugi.

Regionalni samit biće završen zajedničkom konferencijom za novinare u 10.30 časova, na kojoj će se obratiti Spajić i Varhelji.

Ovo je treći regionalni samit lidera Zapadnog Balkana koji se održava u posljednjih nekoliko mjeseci, prethodna dva održala su se u Tirani i Skoplju.

Na samitu u Tirani razgovaralo se o uspostavljanju jedinstvenog tržišta, o “zelenim koridorima”, odnosno o regionalizaciji carina radi lakšeg prelaska granica za privredu, stvaranju istraživačkog i razvojnog čvorišta i uvođenju slobodnih wi-fi zona u javnim prostorima na Zapadnom Balkanu.

Inače, Plan rasta za Zapadni Balkan predviđa finansijsku podršku od šest milijardi evra, od kojih su dvije milijarde bespovratni grantovi, a četiri milijarde povoljni krediti koje daje EU. Cilj je da se podstakne ekonomski rast regiona i ubrza socioekonomsko usklađivanje.

Plan se odnosi na period od 2024.godine do 2027. godine i predviđa da svaka vlada zapadnobalkanske ssestorke dobije odredjenu sumu novca na svakih šest mjeseci, zavisno od reformi koje je sprovela u tom periodu.

Nastavi čitati

Region

UHAPŠEN MUŠKARAC zbog prijetnje ugrožavanja bezbjednosti ALEKSANDRA VUČIĆA

Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je uhapšen Dragan M. iz Sombora, zbog prijetnje ugrožavanja sigurnosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

“Zbog prijetnje ugrožavanja sigurnosti predsjednika Republike, uhapšen je Dragan M. iz Sombora i određeno mu je policijsko zadržavanje od 48 sati”, navodi se u saopštenju MUP-a.

Nastavi čitati

Aktuelno