Viši sud u Beogradu u svom obrazloženju nakon donete odluke kojom se Vladimir i Miljana Kecmanović obavezuju na isplatu nematerijalne štete ranjenoj nastavnici Tatjani Stevanović, ističe da sud izričito smatra da su tuženi roditelji dječaka-ubice koji je 3. maja 2023. godine počinio masakr u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” na Vračaru, odgovorni za štetu koju je njihovo maloljetno dijete prouzrokovalo, budući da je šteta nastala usljed njegovog lošeg vaspitanja, odnosno propusta u vaspitanju i loših primjera koje su mu kao roditelji dali.

Sopstvenu krivicu njega kao roditelja, Vladimir Kecmanović ne vidi, s obzirom na to da je na jednom od ročišta istakao da on nije kriv zbog djela koji je počinio njegov sin, već da je odgovornost na školi u kojoj je dječak-ubica, kako je rekao otac dječaka-ubice, provodio više vremena nego sa njim.

Advokat Stefan Radivojević, inače punomoćnik ranjene nastavnice Tatjane Stevanović, oglasio se za Kurir, kada se osvrnuo na pokušaj odbrane oca dječaka ubice, koji je krivicu svaljivao samo na školu, dok je sve vrijeme isticao da u djelu njegovog sina ne vidi svoju krivicu kao roditelja.

“Odgovornost roditelja je apsolutno dokazana. Mi nismo tužili školu, zato što nismo smatrali da u tom nekom djelu postoji odgovornost škole. Nastavnica kao osoba koja je radila u školi, nije htjela da tuži školu u kojoj je radila, s obzirom na to da je nesporno da je odgovornost za štetu koja je nastala na roditeljima“, rekao je punomoćnik Tatjane.

Prema njegovim riječima, gledajući sa ljudske strane, pretpostavlja da je to neprihvatanje odgovornosti upravo ta unutrašnja borba oca maloljetnog ubice.

“Pretpostavljam da se Vladimir Kecmanović svaki dan bori sa činjenicom da je dijete koje je odgajio i koje je njegova krv, učinio tako nešto. Međutim, sa druge strane, nesporno je da se to ne bi desilo da ga on nije vodio u streljanu i da mu oružje nije bilo dostupno. Ono što je to dijete uradilo ne bi mogao da uradi neko ko nije imao sposobnosti i znanja da to uradi“, dodao je advokat Radivojević i potom zaključio:

“Sa strane nas kao tužioca, mislim da cijelo društvo mora da ima u vidu da posljedice ne bi bile toliko tragične, da maloljetni ubica nije bio obučavan, da nije išao u streljanu, da nije imao toliko oružja u kući, i da je otac na pravi način čuvao to oružje. Pretpostavljam da Vladimir Kecmanović pokušava to da minimalizuje, ali u njegove unutrašnje porive ne možemo da ulazimo, ipak pretpostavljam da je jako teško živjeti sa tom spoznajom da je njegov sin uradio to što je uradio.“

Podsjetimo, pored presude kojom se roditelji dječaka-ubice obavezuju na isplatu od šest miliona i 900 hiljada dinara nastavnici istorije Tatjani Stevanović koju je njihov sin teško ranio u masakru, nije jedina odšteta koju moraju da plate. Naime, na osnovu prethodne dvije presude, Kecmanovići su dužni da isplate naknadu za nematerijalnu štetu, za pretrpljene duševne bolove usljed smrti bliskog lica porodicama žrtava još 344.100.000 dinara.

Ovim povodom, oglasio se i otac ubijene djevojčice Angeline, Anđelko Aćimović, objašnjavajući da li mu ovakve sudske odluke bilo šta znače.

“Sudske odluke su takve kakve su. Sud je procijenio pravilno sve zahtjeve tužilaca i mislim da ja uopšte ne bih komentarisao nikakve te finansijske stvari jer nama uopšte nije bio bitan taj finansijski efekat. Potpuno je nebitno da li će naplatiti i koliko. Važno je prosto da se oni na taj način kazne, jer je kod njih sve u životu bilo materijalno, zbog toga su i zapostavili dijete i zbog toga je nebrigom došlo do toga da od djeteta postane monstrum koji je tako nešto napravio“, kaže neutješni otac.

On se osvrnuo i na pitanje da li je na neki način zadovoljena pravda što se tiče napravljene štete.

“Nikakvog zadovoljenja pravde nema što se tiče nas porodica žrtava, to je apsolutno ništa. Izgubljeno dijete ničim ne možete da nadoknadite, nikakve presude ne mogu da vam budu satisfakcija i zadovoljenje pravde, tako da s te strane mi smo jednostavno svjesni zakona koji je trenutno, svjesni toga da jedno dijete, monstrum sa 13 godina apsolutno ne odgovara“, rekao je Aćimović.

Postoji šansa da Kecmanovići ne mogu isplatiti dug

Advokat Nemanja Milošević naglasio je da postoji realna mogućnost da dođe do toga da nema materijalnih sredstava da se svi namire.

“S obzirom da je ovo već treća presuda po redu i da možemo da očekujemo da se odluči o budućim stvarima u pravnim postupcima, postoji realna mogućnost da dođe do toga da nema materijalnih sredstava da se svi namire. To je mogućnost. Ne kažemo da će se to desiti. Međutim, ukoliko zaista ne bude realne imovine iz koje može da se naplati, neće biti ni mogućnosti namirenja povjerilaca. Sa druge strane, imamo trenutno važeću odluku Višeg suda u Beogradu o blokadi imovine, što znači da su određena sredstva na neki način do rješenja određenih sudskih postupaka uslovno rečeno rezervisana, odnosno mogu se koristiti za tu namjenu, ali da li će biti dovoljna i da li će biti efikasna, to ćemo vidjeti“, rekao je Milošević

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u Beogradu da je, nakon sastanka sa zvaničnicima Srbije, jasno da EU ostaje njen strateški cilj, ali da je neophodno da se to opredjeljenje potvrdi i konkretnim djelima.

“Reforme su način na koji će Srbija napredovati na svom evropskom putu. Ne postoje prečice za članstvo. Pravi progres mora da se ostvari”, kazala je Kalasova i naglasila da se to prije svega odnosi na unapređenje medijskih sloboda, suzbijanje korupcije te izborne reforme.

Istakla je da se mora poštovati autonomija univerziteta u Srbiji.

“Reforme moraju biti realne, a ne samo da se štrikliraju stavke na papiru”, rekla je Kalasova na konferenciji za novinare.

Dodala je da će te reforme donijeti pravu korist građanima Srbije, uključujući i “stotine hiljada učesnika protesta koje su to posljednjih nedjelja zahtijevale”.

Kalasova je pozvala predstavnike Beograda i Prištine da “što prije dođu u Brisel i razgovaraju o konkretnim koracima naprijed”.

Prethodno, na početku zvanične posjete Beogradu, poručila je da je za napredak ka EU neophodan i dijalog Srbije i Kosova.

“Ponovo na zapadnom Balkanu. Posjetiću Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju i sa vladama i civilnim društvima tih zemalja, angažovati se u okviru njihovog puta ka Evropskoj uniji. Dijalog Beograda i Prištine obavezan je kad gledamo unaprijed. Sada je trenutak za ponovno angažovanje”, napisala je Kalasova ranije na svom nalogu na mreži X.

Na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa o novosadskim aktivistima, koji su duže od dva mjeseca u pritvoru zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka, Kalasova je rekla da je o tome razgovarala sa zvaničnicima u Srbiji.

“Razgovarali smo i o tome kako taj proces treba da se prati. Mi očekujemo od svih zemalja članica i kandidata da poštuju ljudska prava i to mora da se poštuje u svim procesima”, rekla je ona.

Kalasova se danas sastala sa premijerom Srbije Đurom Macutom.

Kako je saopšteno iz Vlade Srbije, razgovarali su o mogućnosti ubrzanja procesa evropskih integracija Srbije, kao i o dijalogu Beograda i Prištine”.

Tom prilikom, kako se navodi, Macut je istakao “nedvosmislenu evropsku orijentaciju Republike Srbije”.

“Macut je naglasio da je potrebno ubrzati proces evropskih integracija Srbije i izrazio uvjerenje da će se ubrzo razgovarati o konkretnim koracima na tom putu, poput otvaranja klastera 3, na koje se čeka tri godine”, navodi se u saopštenju.

U Skupštini Srbije, šefica diplomatije EU danas se srela i sa predsjednicom parlamenta Anom Brnabić i predstavnicima opozicionih stranaka.

Kalasova je sinoć doputovala u Beograd, a potom se odmah sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

On je poručio da Srbija “ostaje pouzdan partner svima koji iskreno teže saradnji, napretku i zajedničkoj evropskoj budućnosti”.

U objavi na Instagramu Vučić je napisao da je sa Kalasovom razgovarao o ključnim geopolitičkim temama, bezbjednosnoj situaciji u regionu, evropskom putu Srbije i o dijalogu sa Prištinom.

“Naglasio sam da je Srbija posvećena konstruktivnom dijalogu pod pokroviteljstvom EU, kao načinu za rešavanje otvorenih pitanja, a da je zaštita srpskog naroda na Kosovu i Metohiji naš apsolutni prioritet. Podsetio sam da je formiranje zajednice srpskih opština ne samo dogovorena obaveza, već i preduslov za dalje napredovanje dijaloga i bilo kakvu normalizaciju odnosa”, napisao je Vučić.

Ovo je druga posjeta Kaje Kalas zapadnom Balkanu u okviru koje posjećuje i Kosovo i Metohiju i Sjevernu Makedoniju.

Tokom prve posjete regionu zapadnog Balkana, početkom aprila, Kaja Kalas je bila u Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini.

Srbija je zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine. Blokada traje više od deset dana, upozoravaju BiH mljekari i poljoprivrednici. Zašto, nije poznato.

Od nadležnih traže hitnu reakciju s ciljem zaštite domaće proizvodnje i tržišta. Oni, s druge strane, šute. Ili nisu dostupni ili čekaju zvanične informacije. Do tada, BiH mljekari su u opasnosti da izgube milione maraka, ali i radna mjesta. Hoće li i kako naša zemlja odgovoriti?

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH saopštilo je da je Srbija zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, te zatražilo od državnih organa da zaštite domaću proizvodnju i domaće tržište.

“Radi se o milion i po litara mlijeka koje je mjesečno išlo prema Srbiji. Javit će se veliki problem, mljekare će smanjivati otkup tako da su lančano svi u problemu”, upozorava Nedžad Bičo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Čekaju se informacije
Zašto je Srbija blokirala uvoz – zvanično nije poznato. Iz tamošnjeg ministarstva nije stigao odgovor na upit Federalne televizije. Izostao je i odgovor BiH institucija.

Državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac je u Kini. Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine ne odgovara na pozive, dok federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić (NiP) čeka zvaničnu informaciju.

“Nemamo još zvaničnu informaciju. Provjeravamo šta se dešava. Zasad ne možemo dati bilo kakvu izjavu u vezi s tim pitanjem”, kaže Hrnjić.

Nezvanično, razlozi srbijanske obustave uvoza mlijeka su hiperprodukcija i softver koji je, navodno, u kvaru.

“Ovdje se svi prave mrtvi, niko ništa ne zna da se to dešava. Problem je, kao, s nekim softverom. Ne mogu da vjerujem da se 12–13 dana softver ne može osposobiti, da je taj novi ministar Vlade Srbije suspendovao sve dozvole o uvozu jer komuniciramo sa svim poljoprivrednicima u regiji i znamo da je hiperprodukcija mlijeka”, dodaje Bičo.

Jednostrane odluke nisu dobre. I nanose veliku štetu ovom sektoru, navode mljekari. Pojedini strahuju i da će ova odluka dovesti do gašenja malih proizvođača.

“Odluka Vlade Srbije nije dobra. Sumnjam da će naše institucije nešto uspjeti, sigurno će utjecati na gašenje proizvodnje i gazdinstava”, ističe predsjednik Udruženja mljekara SBK-a Amir Bulut.

“Mislim da nije dobro zatvarati nijedno tržište i da to treba da se riješi na nivou ministarstava. Ako oni od nas neće da uvoze, nećemo ni mi od njih – to je recipročna mjera”, poručuje počasni predsjednik Udruženja mljekara RS-a Vladimir Usorac.

Veoma važno tržište
Inače, i naša zemlja i Srbija potpisnice su Sporazuma o slobodnoj trgovini. Jednostranih poteza ne bi smjelo biti. Ukupan promet spoljnotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda u 2024. godini iznosio je 413,8 miliona maraka, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 54 odsto.

Top pet izvoznih tržišta u prošloj godini su Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo.

Vrijednosno i količinski bilježi se rast izvoza na tržište Srbije i Sjeverne Makedonije. Dakle, ukoliko se novonastali problem ne riješi što prije – jasno je da će mljekarski sektor bilježiti milionske gubitke. FTV