Connect with us

Društvo

EKOLOŠKI PROBLEM BEZ RJEŠENJA Obećanja, sastanci, najave – dok OTPAD PREKRIVA DRINU kod Višegrada (FOTO/VIDEO)

Ogromna količina plutajućeg otpada na rijeci Drini kod Višegrada ponovo se našla u žiži javnosti kada su brojni svjetski mediji prenijeli vijest o smeću sa šokantnim fotografijama i video snimcima.

Aktivisti za životnu sredinu iz Višegrada upozoravaju da bi stanje bilo puno bolje da se poštuje važeća Strategija upravljanja otpadom u RS, a iz Vlade RS ukazuju na činjenicu da ovo smeće nije isključivo problem Republike Srpske i BiH već i susjednih država.

Najdeblji kraj izvlači opština Višegrad, dok nadležni iz Srbije i Crne Gore, odakle se takođe smeće slijeva u Drinu, godinama žmure na ovaj ekološki problem.

Neadekvatno odlaganje otpada, divlje deponije i odsustvo vaspitanja i ekološke svijesti svakodnevno donose sve više smeća, posebno kada su velike padavine i porast vodostaja. Smeće se skuplja na mreži (lančanici) na Drinskom jezeru uzvodno od Hidroelektrane Višegrad. I sada, kao i prethodnih godina, radnici ovog postrojenja, u skladu sa mogućnostima vade smeće iz rijeke i odvoze ga na deponiju kako ne bi došlo do veće katastrofe.

Iz Vlade RS za Mondo tvrde da su svjesni ovog problema, te da su pozivali na sastanke sa nadležnima iz susjednih država nakon čega su imenovane stručne komisije, ali da je pandemija koronavirusa spriječila „ispunjenje svih ciljeva“.

“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske problem plutajućeg otpada na rijeci Drini koji se sakuplja ispred HE Višegrad, je prepoznalo i u strateško-planskim dokumentima (Strategija upravljanja otpadom 2017-2026, Republički plan upravljanja otpadom 2019-2029), kao mjesto većeg zagađenja životne sredine tzv. „crnu tačku“. Izvor navedenog problema, nije u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, već u susjednim državama, Republici Srbiji i Crnoj Gori, odakle navedeni otpad dolazi vodenim tokovima koji su u slivu rijeke Drine”, kažu u ministarstvu.

Koliko otpada se nakupi kod hidroelektrana u RS?
U Strategiji upravljanja otpadom 2017-2026. godine problem plutajućeg otpada kod HE Višegrad naveden je kao jedna od “crnih tačaka” u RS, zajedno sa HE Bočac, uzvodno od Banjaluke.

Otpad na Vrbasu iznad HE Bočac se sakuplja pomoću mreže za koju postoje tačni podac o količini smeća: ovdje se godišnje sakupi i sortira oko 10.000 m3 otpada sastava: 60% drvo niske kalorične vrijednosti (6.000 m3), 35% plastična ambalaža (3.500 m3) i 5% razni otpad (500 m3).

Ostali neiskoristivi plutajući otpad, ukoličini od oko 100 m3, se deponuje u Mrkonjić Gradu. Slična situacija je i na HE Višegrad gdje se godišnje sakupi oko 1.500 tona plutajućeg otpada koji se deponuje.

U nekoliko navrata, na inicijativu ovog Ministarstva održani su sastanci sa predstavnicima Srbije i Crne Gore i predstavnicima opština koje gravitiraju slivnom području Drine (Plav, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Prijepolje, Priboj, Rudo i Višegrad), a u Višegradu u aprilu 2019. godine održan je i trilateralni sastanak tadašnjih ministara nadležnih za zaštitu životne sredine nakon čega je formirana mješovita stručna komisija sa ciljem obilaska terena i identifikovanja divljih deponija i stanja plutajućeg otpada na Drini i Limu i za konačno rješavanje problema plutajućeg otpada. Ciljevi nisu ispunjeni zbog korone.

Dodaju da je posljednji sastanak o ovoj temi sa nadležnima iz Srbije i Crne Gore održan prije dvije godine usljed pucanja lančanice (mreže koja drži otpad) pred akumulacijom HE Višegrad. Plutajući otpad se i dalje gomila na istom mjestu, a iz Vlade još nisu preciziali koji su naredni koraci koji će se preduzeti.

“Utvrđeno je da otpad potiče od deponije Stanjevina na obali Lima na ulazu u Prijepolje na magistralnom putu ka Crnoj Gori. (Prema informacijama sa kojima raspolaže ovo Ministarstvo, u međuvremenu deponija Stanjevina je sanirana. Za rješavanje problema uklanjanja otpada iz akumulacije HE Višegrad, Republika Srbija je pružila tehničku pomoć. ) Osim ministara, sastanku su prisustvovali i predstavnici drugih nadležnih institucija iz sve tri zemlje”, navode u ministarstvu.

Na sastanku su razmotreni problemi i uzroci koji potiču od neadekvatnog upravljanja otpadom, divljih deponija, u slivu uzvodno od akumulacije HE Višegrad, usljed čega je ugroženo funkcionisanje hidroelektrane.

Donesen je zaključak o formiranju radne grupe koja će se baviti problemom rješavanja plutajućeg otpada, ali…

“Kako je bilo došlo do stagnacije u rješavanju ovog problema, a osim sanacije deponije Stanjevina, nisu otklonjeni uzroci koji do njega dovode, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je ponovo zahtjevalo od nadležnih institucija u Srbiji i Crnoj Gori da se hitno nastave aktivnosti formiranih radnih tijela i da se intenziviraju sve mjere za trajno riješavanje problema plutajućeg otpada u slivu Drine”, objašnjavaju u Ministarstvu.

Napominju da su neosnovane optužbe ekoloških aktivista da organi u Republici Srpskoj nisu uradili ništa po pitanju ovog problema.

“Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, u skladu sa svojim nadležnostima, finansira dio aktivnosti na uklanjanju plutajućeg otpada.Rješavanje problema plutajućeg otpada je borba sa posljedicama neadekvatnog upravljanja otpadom za koje su nadležne jedinice lokalne samouprave”, dodaju u resornom ministarstvu.

Brod iz Njemačke dolazio da čisti smeće
Dejan Furtula, predsjednik Udruženja “Eko Centar” iz Višegrada u razgovoru za Mondo je rekao da se nada da je ovo posljednja godina u kojoj gledamo ove nemile scene.

“Opština Višegrad već duži period radi na pronalaženju načina da se sanira gradska deponija, dok HE na Drini redovno uklanja otpad koji svakim danom dolazi iz gradova u gornjem slivu rijeke Drine. Što se tiče nadležnih institucija, imamo dogovor da u narednom periodu krenemo u akciju otkrivanja divljih deponija na obalama rijeka pa posle utvrđenog plana krećemo u saniranje istih”, kaže on.

Napominje da sve što ekološki aktivisti traže od nadležnih organa jeste realizovanje pomenute Strategije za saniranje otpada 2017-2026.

“Prije dvije godine kada je bilo mnogo više otpada nego sada takođe smo snimili nekoliko reportaža za svjetske medije i ove ružne slike sa Drine su obišle svijet. Tako je i došao specijalizovani brod za skupljanje plastike iz Njemačke, a tada su se uključile i državne institucije. Ono na šta mi pozivamo ministartvo jeste na realizaciju, odnosno postupanje po pomenutoj Strategiji upravljanja otpadom”.

Related Topics:

Društvo

ŠTA KAŽE CRKVENI KALENDAR? Da li se posti na Svetu Petku?

Sveta Petka je izuzetno poštovana svetiteljka, koju Srpska pravoslavna crkva slavi na dan 27. oktobra. Mnogi se pitaju da li na dan kada vjernici obilježavaju praznik Prepodobne mati Paraskeve treba postiti.

Crkveni kalendar propisuje da se na ovaj dan mrsi, ali u nekim dijelovima Srbije se uvrežio običaj da samo žene poste i to šest dana uoči Svete Petke. Zatim, sedmi dan, na praznik velike svetiteljke, i one mrse.

Postoje porodice koje se tradicionalno drže iste trpeze godinama, ne mareći za vjerske običaje, ali pravila kažu da postoje mrsne i posne slave. Slavska trpeza je obavezno posna u vreme četiri velika posta: božićnog, vaskršnjeg, petrovskog i gospojinskog. Isto tako, i kada nije vrijeme posta, a slava pada u srijedu ili petak, trpeza mora da bude posna.

Prema vjerovanju, na ovaj dan žene ne mijese hljeb, ali pripremaju ručak na uobičajen način. Noć uoči praznika se čitava porodica moli za pomoć svetiteljki, a na praznik žene ne peru veš i ne bave se ručnim radovima.

Jedno vjerovanje se posebno odnosi na vodu koja se naziva adžijazma i smatra se ljekovitom. U Beogradu se njen izvor nalazi u Kapeli Svete Petke, u Donjem gradu na Beogradskoj tvrđavi. Linker
Ova se voda poštuje od davnina, a predanje kaže da je nju pronašao jedan vitez i da se njome izliječila kraljeva kći. Po njoj je nazvana i crkva Ružica koja je podignuta uz izvor.

Vjeruje se da lekovita voda izvire i na izvoru Svete Petke u naselju Željeznik, nedaleko od Beograda, u manastiru Rakovica kod Beograda, kao i u mjestu Izvor kod Paraćina.

Vodom adžijazmom se smatra osvećena bogojavljenska vodica, ona nad kojom je na samom kraju nekrštenih dana obaveljno osvećenje. U narodu se vjeruje da osvećenu bogojavljensku vodicu treba čuvati cijele godine i pomalo koristiti kad zabole oči, uši ili zubi.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA KRAJA POSKUPLJENJIMA! Teška godina diže i cijenu zimnice

Poskupljenje sirovina i energenata, kao i manjak voća, povrća i radne snage obilježili su ovogodišnju sezonu u prerađivačkoj industriji Srpske, zbog čega će građani ove jeseni za teglu ajvara, flašu soka ili kilogram kiselog kupusa morati izdvojiti više novca nego prošle godine.

Prerađivači voća i povrća, koji sezonu privode kraju, kažu da je poslovanje ove godine bilo izuzetno zahtjevno, jer su brojni troškovi naglo porasli, ali da uprkos svemu nastoje zadržati proizvodnju i održati domaće brendove na tržištu.

Komercijalni direktor bijeljinske kompanije “Spektar drink” Marinko Dokić rekao je za “Glas” da je u toku otkup svježeg kupusa, dok je ostalo povrće i voće uglavnom prerađeno.

– Ovo je, moglo bi se reći, standardna godina za nas. Pravimo kiseli kupus, glavice i ribani, te paradajz sok. Ostalo su prerađevine od voća, sokovi, marmelade, džemovi i voćne rakije. Imamo šest, sedam proizvodnih programa – naveo je Dokić.

On ističe da voće i povrće uglavnom otkupljuju od kooperanata iz Semberije i okoline sa kojima sarađuju godinama.

– Sirovinu kupujemo od domaćih proizvođača, a manji dio, poput cvekle i kajsije, uvozimo za proizvodnju sokova – kazao je Dokić, dodajući da su troškovi ove godine naglo porasli.

Prema njegovim riječima, sve je poskupjelo, od radne snage, energije, transporta, pa do ambalaže, čak je skočila i cijena otkupa.

– Zbog toga je bilo neminovno blago povećanje cijena pojedinih proizvoda. Kod nekih smo zadržali staru cijenu, na našu štetu. Najtraženiji su trenutno naš “semberski kiseli kupus” i 100 odsto prirodni sokovi u staklenoj ambalaži – istakao je Dokić.

U banjalučkoj “Vitaminki” kažu da sezona otkupa i prerade još traje, jer je ove godine sazrijevanje plodova kasnilo.

– Prerada je u punom jeku, tegle i flaše se pune. Domaći poljoprivredni proizvođači su nam prioritet, od njih kupujemo sve što možemo, od patlidžana i kupusa do šljive – navode iz ove kompanije.

Dodaju da je ova godina bila veoma složena zbog vremenskih uslova.

– Povrće je stradalo od kiše, a i voće je dosta izdalo. Neke stvari nećemo moći uraditi po planu, ali ćemo ipak imati blago povećanje proizvodnje u odnosu na lani. U pripremi je i novi proizvod koji ćemo uskoro predstaviti – poručili su iz “Vitaminke”.

Ističu da poskupljenje sirovina i repromaterijala traje godinama što direktno utiče na cijene finalnih proizvoda.

– Sve je poskupjelo najmanje 20 odsto. Kad rastu troškovi rada, energije i sirovina, moraju rasti i naše cijene. Jesmo za veće plate radnika, ali to se nužno odrazi na krajnji proizvod. Cijene pojedinih artikala jednostavno su morale skočiti – naglasili su u ovoj kompaniji.

Direktor zvorničke firme “Voćar promet”, čiji se proizvodi na tržištu nalaze pod brendom “Natura”, Ahmet Hublić kaže da će punjenje tegli trajati još najviše mjesec i po dana.

– Voća i povrća ove godine ima manje, a i radne snage nedostaje. Zbog toga nećemo dostići planirane količine. Sve to će dovesti do poskupljenja gotovih proizvoda. Mi ćemo ići sa korekcijom od pet do deset odsto, ali će na policama to povećanje sigurno biti dosta veće zbog visokih trgovačkih marži – rekao je Hublić.

Naveo je da će neki proizvodi, poput ajvara, paprike i miješane salate, zadržati cijenu, dok će kiseli krastavci poskupjeti, jer ih nije bilo dovoljno.

– Imamo vlastitu proizvodnju kornišona, a papriku kupujemo u Semberiji. Ono što zafali uvozimo iz Srbije. Svake godine plasiramo nešto novo pa ćemo tako i sada, a u pripremi je turšija u kantici – najavio je Hublić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je pravi jesenji, kišni dan…

U nedjelju, 26. oktobra, biće pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima.

“Više padavina ponegdje na jugu i sjeveru zemlje. Vjetar slab do umjeren na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostalim područjima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od sedam do 13, na jugu do 15, a dnevna od 13 do 19, na jugu do 21 °C”, rečeno je iz FHMZ.

Nastavi čitati

Aktuelno