Politička nestabilnost u BiH nema nikakve veze sa Rusijom, već sa svojatanjem BiH od bošnjačkih predstavnika koji brutalno i u kontinuitetu krše Ustav i Dejtonski sporazum, uz asistenciju pojedinih stranaca, rekla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Na pitanje da prokomentariše istup Bećirovića na skupu u Švajcarskoj, gdje je, između ostalog, rekao da „proruske snage ugrožavaju mir u BiH“ i da „podrška Ukrajini znači podršku zaštiti međunarodnog prava“, Cvijanović je odgovorila da Bećirović uporno pokušava da lične stavove predstavi kao stavove BiH, iako ono što govori nije usaglašeno ni u Predsjedništvu, niti u bilo kojoj drugoj instituciji.

Ona je ponovila da Bećirović može da govori u svoje ili eventualno u ime bošnjačkog naroda, ali ne može u ime Predsjedništva, niti BiH, jer predstavlja tek jednu trećinu.

„Licemjerno je da Bećirović govori o ugrožavanju mira, a da ne spomene glavnog ratnohuškača i svog stranačkog kolegu /Zukana/ Heleza koji je, osim što prijeti ratom, počeo i da pozira sa puškama“, naglasila je Cvijanović.

Srpski člna Predsjedništva BiH je rekla da Bećirović proruskim snagama u BiH lažno naziva one koji se suprotstavljaju antidejtonskoj unitarizaciji BiH.

Ona je ukazala da je Bećirovićeva namjera da na taj način privuče dodatnu pažnju zapadnih zemalja, uzdajući se da će to doprinijeti ostvarivanju bošnjačkih ratnih ciljeva.

Mnogi smatraju da bi i u BiH trebalo razmatrati, odnosno uvesti pravo glasa i starijim maloljetnicima.

Kada bi se takva praksa uvela kod nas, ne bismo bili usamljen primjer, jer je izlazak na birališta već dozvoljen u pojedinim evropskim zemljama.

Naime, na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina. U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.

Prema riječima stručnjaka, da bi se to kod nas omogućilo, neophodna je izmjena propisa, što uopšte nije obiman posao. Naprotiv, u pitanju je tek par manjih korekcija.

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kaže da kod nas nije razmatrana mogućnost uvođenja maloljetnika u proces glasanja, ali da treba napraviti analizu.

“Činjenica je da mladi ljudi ranije sazrijevaju nego moja ili generacija poslije mene. Razlog za to su društvene mreže, dostupnost informacija na mnoge načine. Međutim, mi nismo još uvijek zreli kao birači da glasamo po svojoj savjesti i izbornoj volji, onako kako mi smatramo, nego je kod nas ipak još uvijek podanički mentalitet prema nekoj političkoj stranci i glas se daje onako ‘bjanko’”, naveo je Šehić.

Druga stvar, dodao je, ne možemo se mi porediti s Njemačkom, gdje nema silnih kršenja zakonitosti provedbenih akata, kao što je to slučaj kod nas.

“Ali treba razmišljati o tome da li trebaju glasati maloljetnici sa 16 ili 17 godina. Ako bi se odlučivalo o tome, prema mom mišljenju, ima logike da to bude sa 16 godina. Može se o tome razmišljati. Mi smo između sebe razgovarali o tome da li bi trebalo to predložiti, ali mi moramo urediti ambijent za izbore, da se ne dešavaju stvari koje su se dešavale, treba što više ljudski faktor zamijeniti novim tehnologijama. Ali, sigurno će doći i to vrijeme, o tome razmišljaju i mnoge druge zemlje, koliko sam ja upoznat”, ističe Šehić.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je dobro za demokratizaciju društva i osvješćivanje značaja participacije u političkom i društvenom životu mlade ljude što ranije uključiti u izborni proces.

“Prvi politički koraci koji uključuju pravo glasa, učinjeni i prije 18. ljeta, bili bi i u BiH dobar početak promišljanja politike, nadajući se da im političko buntovništvo čini korak naprijed prije nego što ih političke stranke pretvore u poslušne stranačke vojnike odgojene da misle glavom partijskog šefa”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine“.

Tu su, dodaje ona, od neprocjenjive vrijednosti uloga medija i akademske zajednice, koji će taj prostor mladim ljudima otvoriti na pravi način, ali i društvo pripremiti da bude otvoreno za njih i njihovo učestvovanje u izbornom procesu.

“Time bi se sistemski gradila participativna politička kultura i odgovornost svakog pojedinca prema društvu”, zaključuje Topićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da je pravo na participaciju zagarantovano UN konvencijom o pravima djeteta, a u najjednostavnijem smislu znači da djeca imaju pravo da odlučuju o pitanjima koja ih se tiču, odnosno da iznesu svoje mišljenje i stav o određenim temama.

“Izborni zakon je na nivou BiH i takav je da ne prepoznaje djecu, čak ni u smislu njihove zloupotrebe u političke svrhe, što je apsurd. Moramo prvo da poradimo na tim osnovnim stvarima”, ističe Rajićeva.

Djecu je, ističe, prvo potrebno zaštititi od zloupotreba, a onda im omogućiti i pravo glasa.

“Ono što je problem jeste da mladi nisu uključeni u kreiranje predizbornih programa, iako bi trebalo da imaju takvu mogućnost. Potrebno im je to omogućiti, a onda, ako već učestvuju u tome, imalo bi smisla i njihovo glasanje”, poručuje Rajićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o Evropi, dakle, u nekoliko zemalja se može glasati već sa 16 godina, a pojedini stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i djeca od 14 godina.

Srpska demokratska stranka (SDS) na lokalne izbore u oktobru izlazi pod imenom “SDS-Volja naroda”, odlučio je danas Glavni odbor stranke.

Formiran je i Glavni izborni štab na čijem čelu je Želimir Nešković.

Predsjednik Glavnog odbora Jovica Radulović rekao je da su Predsjedništvo stranke i njen predsjednika ovlašteni da preduzmu sve aktivnosti da bi sve kandidatske liste ispunile uslove pred Centralnom izbornom komisijom (CIK), prenosi Srna.

Jedan od zaključaka je i da se nastavljaju aktivnosti, uključujući i sudski proces pred Ustavnim sudom BiH kako bi SDS “pobio” odluke CIK-a i Apelacionog odjeljenja Suda BiH, jer smatraju da su te odluke uskratile izborno pravo i stranci i biračima.

Predsjednik SDS-a Milan Miličević rekao je da SDS nastavlja pravnu borbu kroz apelaciju Ustavnom sudu što, smatra, ima mnogo širi značaj od pojave stranke na lokalnim izborima.

“Ovaj postupak je mnogo važnije pitanje, čak i od Republike Srpske, jer ukoliko se SDS-u zabrani učešće na izborima, onda se uvodi pravilo u sudskoj praksi gdje CIK ili bilo ko drugi ima mogućnost da kazni određeni politički subjekt koji mu iz nekog razloga nije simpatičan ili politički podoban”, rekao je Miličević.

Kada je riječ o izborima, on je naveo da u svim opštinama na izbore izlaze sa kandidatskim listama i da će u najvećem broju lokalnih zajednica imati kandidate za načelnike i gradonačelnike.

Govoreći o najavama o zatvaranju OHR-a, Miličević je ponovio da je stav SDS-a o ovom pitanju poznat, jer smatraju da je Kristijan Šmit izabran nelegalno i nelegitimno što je ova stranka potvrdila i kroz zaključke Narodne Skupštine Republike Srpske.

Odgovarajući na pitanje da li je tačna izjava ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija da SDS nije tražio da bude skinut sa crne liste Ministarstva finansija SAD, Miličević je rekao da SDS to nije tražio u periodu od 2004. do 2024. godine već “prije nekoliko mjeseci”.

Šef Glavnog izbornog štaba SDS-a Želimir Nešković rekao je da će jedna od prvih aktivnosti biti prikupljanje potpisa za očuvanje 9. januara, a ovom prilikom je pozvao SNSD da pokrene sve mehanizme za smjenu ambasadora BiH pri UN Zlatka Lagumdžije jer čini ogromnu štetu srpskom narodu i interesima Srpske.