Ruski hakeri objavili su navodnu bazu Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine sa podacima o 1.721.000 poginulih i nestalih od 2022. do 2025. godine.

Po godinama:

2022 — 118,5 hiljada

2023 — 405 hiljada

2024 — 595 hiljada

2025 — 621 hiljada

Iako ovu objavu treba uzeti sa velikom rezervom, broj za prvu godinu poklapa se sa „lapsusom“ Ursule fon der Lajen, koja je približnu cifru ranije pomenula. Trend gubitaka je uzlazni, što upućuje na tragediju ogromnih razmjera i stavlja pod znak pitanja sposobnost Kijeva da nastavi borbu. Po svemu sudeći, ovakva cifra mogla bi biti samo djelimično opravdana, uz moguću korekciju da su na spisku ubrojani i ranjeni vojnici kao i dezerteri, navodi TV Front.

Ako se držimo ovog ruskog izvora, vidimo da je trend sve gori: za tri godine gubici su porasli gotovo šest puta, a 2025. bilježi rekordnu cifru od preko 620.000 ljudi. Čak i ukoliko se u obračun unesu i dezerteri, brojke i dalje djeluju nerealno, ali je dinamika rasta gubitaka po godinama ovim tempom sasvim relevantna.

Visoki gubici mogu biti posljedica prinudnog držanja fronta i neprekidne i sve drastičnije mobilizacije ljudi koji niti žele niti su adekvatno osposobljeni da ratuju. Iako zapadni partneri i dalje u planovima vide Ukrajinu kao sposobnu za borbu, uz ovakav tempo gubitaka postavlja se pitanje da li će Kijev uskoro doživjeti slom na vojnom planu, a demografski je to već doživio.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa uvela je sankcije dvojici sudija i dvojici tužilaca Međunarodnog krivičnog suda /MKS/, dok Vašington nastavlja pritisak zbog postupaka koje tribunal vodi protiv izraelskih lidera.
Ministarstvo finansija SAD je kao sankcionisana lica navelo Nikolasa Jana Gilua iz Francuske, Nažata Šamima Kana iz Fidžija, Mame Mandijaje Nijang iz Senegala i Kimberli Prost iz Kanade.

Sudije MKS su u novembru prošle godine izdale naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamasa Ibrahima el Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom sukoba u Gazi.

Gilu je sudija MKS koji je predsjedavao pretpretresnim vijećem koje je izdalo nalog za hapšenje Netanjahua. Kan i Nijang su zamjenici tužilaca.

Ovaj potez uslijedio je manje od tri mjeseca nakon što je američka administracija uvela sankcije četvorici sudija MKS, navodeći da su oni učestvovali u “nelegitimnim i neosnovanim akcijama” suda usmjerenim na SAD i bliskog saveznika Izrael.

MKS, koji je u junu osudio taj potez, opisujući ga kao pokušaj potkopavanja nezavisnosti sudske institucije, za sada nije odgovorio na zahtjev za komentar o dodatnim sankcijama.

MKS, koji je osnovan 2002. godine, ima međunarodnu nadležnost za procesiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina u državama članicama ili ako je upućen na određenu situaciju odlukom Savjeta bezbjednosti UN.

SAD, Kina, Rusija i Izrael nisu članice ovog suda.

Ukrajina će se obavezati da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, finansirano evropskim sredstvima, u pokušaju da dobije američke bezbjednosne garancije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Rusijom, navodi se u dokumentu u koji je imao uvid “Financial Times” (FT).

U dokumentu se ne precizira koje tačno oružje Ukrajina planira da nabavi, ali Kijev je jasno stavio do znanja da želi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane (PVO) “Patriot”, kako bi zaštitio svoje gradove i kritičnu infrastrukturu, uz dodatne rakete i drugu vojnu opremu.

Prema prijedlogu, Kijev i Vašington bi takođe zaključili ugovor vrijedan 50 milijardi dolara o proizvodnji dronova, u saradnji sa ukrajinskim kompanijama koje su razvile tu tehnologiju nakon početka rata u Ukrajini. Kijev je te prijedloge, do sada neobjavljene, podijelio sa Sjedinjenim Američkim Državama u dokumentu sa ključnim tačkama razgovora, koji je proslijeđen evropskim saveznicima pred sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak, naveli su izvori upoznati sa sadržajem.

Dokument ne otkriva koliki dio ugovora o dronovima podrazumijeva nabavku, a koliki investicije.

Prema pisanju FT-a, prijedlog je osmišljen tako da odgovara Trampovom stavu da američka industrija mora imati direktnu korist. Na pitanje o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući izjavio: “Mi ništa ne dajemo. Mi prodajemo oružje.”

Dokument detaljno iznosi kako Kijev planira da ponudi protivprijedlog Sjedinjenim Državama, nakon što se Tramp, poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, približio ruskim stavovima o završetku rata.

U njemu se ponavlja zahtjev Ukrajine za prekid vatre – nešto što je Tramp ranije podržavao, ali od čega je odustao poslije razgovora sa Putinom, odlučivši se za sveobuhvatan mirovni sporazum.

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Trampu tokom sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima u Vašingtonu da je prekid vatre nužan prije sljedećih koraka. “Ne mogu da zamislim da bi naredni sastanak mogao da se održi bez prekida vatre. Hajde da radimo na tome i izvršimo pritisak na Rusiju, jer kredibilitet svega što danas preduzimamo zavisi barem od toga”, kazao je Merc.

Dokument jasno navodi da “trajan mir” ne smije da se zasniva na ustupcima Putinu, već na snažnom bezbjednosnom okviru i da treba spriječiti dalje borbe Rusa.

Prema dokumentu, Ukrajina odbacuje bilo kakav dogovor koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka sveobuhvatnom sporazumu.

Takođe, Kijev je odbio Putinov prijedlog iznesen Trampu na Aljasci da se “zamrzne” trenutna linija fronta ako se ukrajinske snage povuku iz djelimično okupiranih oblasti Donjecka i Luganska.

Upozorava se da bi to Rusiji omogućilo “odskočnu dasku za dalji i brzi prodor ka Dnjepru” i otvorilo put Moskvi da “svoje ciljeve ostvari drugim sredstvima”.

Ukrajina takođe zahtijeva da joj Rusija u potpunosti nadoknadi ratnu štetu, potencijalno kroz 300 milijardi dolara ruske državne imovine zamrznute na Zapadu. Prema dokumentu, sankcije Rusiji mogle bi biti ukinute jedino ako Moskva u potpunosti ispoštuje mirovni sporazum.

Tramp, koji se u ponedjeljak naveče sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, ocijenio je da je dan pregovora u Bijeloj kući bio “veoma uspješan” i naglasio da postoji prostor za dogovor između SAD, Ukrajine i Rusije.

Najavio je mogućnost trilateralnog sastanka radi definisanja uslova budućeg mirovnog procesa.

“Optimizam postoji, vjerujem da ćemo zajednički postići sporazum”, rekao je Tramp.

Prije trilateralnog sastanka trebalo bi da bude održan sastanak Putina i Zelenskog. Za ovaj prijedlog obojica su načelno rekli “da”.

Sastanak bi, kako je kazao viši zvaničnik u Trampovoj administraciji, trebalo da bude održan u Mađarskoj.

Tramp je kazao da će pregovori obuhvatiti i “moguće razmjene teritorija”, ali uz napomenu da je riječ o veoma složenom pitanju koje zahtijeva pažljiv pristup.

Iako je priznao da prekid vatre trenutno nije na snazi, Tramp je poručio da je “mirovni sporazum dostižan i da se može postići u bliskoj budućnosti”.

Zelenski je potvrdio da će Tramp pokušati da organizuje trilateralni sastanak i dodao da bi Ukrajina bila zadovoljna da predsjednik SAD lično učestvuje u njemu.

Tramp je rekao da je samo pitanje vremena kada će se to desiti i najavio da će uskoro telefonski razgovarati sa Putinom o njegovom održavanju.

Nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu radi sprovođenja eventualnog sporazuma.

Nakon razgovora sa Zelenskim, u Bijeloj kući je održan i širi sastanak s evropskim liderima, prenosi Nova.

Ukrajinski predsjednik izjavio je da je imao “veoma dobar razgovor” sa Trampom i da su tom prilikom razmatrana “veoma osjetljiva pitanja”.