Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN da pokrene pitanje povratka slovu Dejtonskog sporazuma, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da mora biti riješeno i pitanje njemačkog državljanina /Kristijana Šmita/.

“Smatramo da je situacija i dalje veoma napeta u BiH…Situacija sa Republikom Srpskom je veoma napeta… Pitanje tog državljanina NJemačke, mora biti riješeno. Da li je potreban? Jasno je da nije”, rekao je Peskov za RT Balkan.

On je istakao da je poterbno vratiti se slovu Dejtonskog sporazum. “Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje da se ovo osigura. Sa zapadnjacima je teško raditi, ali daćemo sve od sebe”, rekao je Peskov.

Saga oko tzv. “kumove zgrade” odnosno objekta u Banjaluci koji Mile Radišić, vlasnik Grand trejda i kum Milorada Dodika, želi da za 100 miliona maraka proda Upravi za indirektno oporezivanje se nastavlja. Iako je svima jasno da se radi o “namještenom” poslu i precijenjenoj vrijednosti objekta 100 mliona maraka bi uskoro moglo biti na Radišićevom računu.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH, odgovarajući na žalbu Pravobranilaštva BiH, odlučila je da nema ništa sporno i nezakonito u javnoj nabavci za kupovinu zgrade za potrebe Uprave za indirekto oporezivanje BiH u Banjaluci.

Pravobranilaštvo nezadovoljno tom odlukom pokrenulo je incijativu za vršenje inspekcijskog nadzora i poreuzimanje upravnih mjera jer smatraju da je Kancelarija za razmatranje žalbi izazvala pravnu nesigurnost i prekršila osnovna načela postuka javnih nabavki.

U Pravobranilaštvu tvrde da je u spornoj javnoj nabavci vidljiv čitav niz nepravilnosti od greški u tenderskoj dikumentaciji, preko nepravilne izjave ponuđača pa do loše definisanog sukoba interesa i neusklađenosti sa zakonima.

“Došlo je do jedne čudne situacije i još uvijek nemamo zvaničan odgovor na ključno pitanje. Da li je u ovoj javnoj nabavci sve čiosto i transparento?”, tvrdi predsjedavajući Parlamentarne Komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović.

On dodaje na još nije jasno ko je i kako radio svoj posao i da li je sve bilo po zakonu ali, po njemu, sama činjenica da je bio samo jedan poniđač, da se radi i ogromnom novcu, 100 milina maraka, da je javna nabavka povećana sa prvobitno planiranih 37 na 100 milona govori da očigledno nešto ne štima.

“Institucije koje se bave ovom javnom nabavkom, prvenstveno Pravobranilaštvo Bih koje treba da da konačan paraf na pravnu valjanost potencijalnog Ugovora Uprave za indirektni oporezivanje i ponuđača, pokazaće ko je u ovom slučaju jači. Institucije ili političko-privatni intewres?”, poručuje Borenović.

Kakvi su naredni koraci Pravobranilaštva Bih nismo saznali jer ta institucija nije baš raspoložena za komunikaciju sa medijima.

Bivši pravobranilac Mlađen Mandić pojašnjava da je donošenjem rješenja Kancelarije za razmatranje žalbi završen upravni postupak i sada je Pravobranilaštvo BiH u obavezi da pred Sudom BiH pokrene upravni spor.

“Međutim taj spor ne sprečava izvršenje”, kaže Mandić i dodaje da će Sud BiH odlučiti da li će donijeti privremenu mjeru.

“Pravobranilaštvo sada nema nikakve pravne alate da spriječi prodaju kumove zgrade osim da uskrate ovjeru Ugovora između Grand trejda i Uprave za indirektno oporezivanje, jer bez mišljenja pravobranilaštva ni jedn Ugovor u Institucijama BiH se ne može provesti”, pojašnjava Manić i zaključuje da konačan ishod sada zavisi od Suda i Pravobranilaštva BiH.

Da sve zavisi od Tužilaštva BiH smatra i delegat u Vijeću naroda Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić. On kaže da mu nije jasno da Tužilaštvo već nije reagovalo na kriminal koji se u slučaju tzv.kumove zgrade na očigled javnosti odvija već godinama. Odgovornost, dodaje Miletić, snosi i aktuelna vlast na nivou BiH.

“Ovi iz trojke se po tom pitanju prave mrtvi. Nemojte nas ništa pitati o tome dok to ne prođe. Ne može to tako. Očigledno je da postoji trgovina interesima u Savjetu ministara Bih”, tvrdi Miletić i dodaje da je čisti kriminal dati Radišiću tolike pare.

“On im prodaje kvadrat parkinga za 7 hiljada maraka. Pa tolika cijema nije ni za kvadrat stana u Sarajevu. Nažalost mi koji ukazujemo na to ispadamo budale a oni se nastavlkjaju baviti kriminalom”, zaključuje Miletić.

Kriminal i politika su, očigledno, jedini siguran i unosan posao u BiH. Pod pokroviteljstvom politike iz bužeta na svim nivoima otimaju se milioni maraka.

100 miliona za kuma, 100 za drugove Slovence iz Vijadukta, 240 za brata Rašida, a penzionerima i borcima po 10-ak marka.

Nakon godinu i po diskusija, Savjet ministara Bosne i Hercegovine uspio je dostaviti Evropskoj komisiji finaliziranu Reformsku agendu. Time se otvaraju vrata za povlačenje značajnih investicija u okviru Plana rasta. Međutim, ovo nije kraj procesa, već tek njegov početak.

U svom prošlosedmičnom obraćanju Parlamentarnoj skupštini BiH, EU komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da EU nudi milijardu evra ulaganja u putnu infrastrukturu ove zemlje, jeftinije energente i bolji i brži internet. Jasno je istakla svoju želju da se iznos u cijelosti utroši u korist građana BiH. Međutim, jednako je snažno napomenula da će iznos predviđen za BiH u okviru Plana rasta biti umanjen za oko sto miliona evra ako se Reformska agenda ne dostavi do 30. septembra, nakon ranijeg umanjenja u sličnom iznosu u julu.

Dokument koji je upućen u Brisel samo nekoliko sati prije isteka roka sada je predmet ocjene Evropske komisije. Nakon usaglašavanja, Bosna i Hercegovina može biti korisnica do 976,6 miliona evra finansijske podrške EU za podsticanje investicija, stvaranje radnih mjesta i podsticanje rasta.

Reformska agenda dostavljena Evropskoj komisiji predstavlja sveobuhvatan dokument kao potvrdu sposobnosti i kompetencija državnih službenika u BiH. Takođe ukazuje da politički akteri mogu postići obostrano korisna rješenja kada za to postoji volja. BiH treba više ovakvog konstruktivnog pristupa, a manje redovnog prozivanja i emocionalnog poziranja koje je toliko štetno za interese zemlje.

Redovno smo isticali da Reformska agenda predstavlja transformativni plan za BiH. Jedna, istinski, nevjerovatna prilika. Najveća nagrada zapravo nisu sredstva koja EU osigurava, već same reforme, koje će unaprijediti poslovnu klimu i omogućiti BiH da u potpunosti iskoristi ogroman talenat i potencijal u ovoj zemlji.

Širom Evrope vidimo kako ljudi iz BiH uspijevaju kada im se pruže prave prilike. Moramo stvoriti uslove da ljudi napreduju i kod kuće.

Uzmimo, na primjer, uspostavljanje okvira za e-upravu u BiH, što je jedan od ciljeva navedenih u Reformskoj agendi. Jedna od najvećih pritužbi koju čujem od građana, kao i od privrede, tiče se vremena izgubljenog na administrativne procedure. E-uprava će sigurno poboljšati uslove za ulaganja, kao i kvalitetu života građana.

Ili, pak, cilj povećanja broja upisane djece u predškolskom obrazovanju i osiguranje većeg pristupa internetu u školama? S obzirom na ubrzani tempo širenja tehnološkog razvoja, budući ekonomski uspjeh svake zemlje zavisi od vještina i obrazovanja njenih građana, počevši od ranog djetinjstva.

Još jedna reforma u Reformskoj agendi dovesće do uvođenja 5G mreže, kao i sigurnijeg širokopojasnog interneta, što je ogroman mogući poticaj za zemlju.

I druge navedene reforme dovešće do finansijske podrške nakon ostvarivanja rezultata u borbi protiv korupcije, borbi protiv organizovanog kriminala te efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa. Ukupno je predviđeno preko stotinu reformi, od kojih će svaka donijeti jasna poboljšanja za život u BiH.

Nakon što domaće vlasti provedu reforme, finansijska podrška će također biti dostupna za investicije putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Da BiH nije dostavila Reformsku agendu, bila bi to glavna prepreka u finansiranju infrastrukturnih projekata u BiH. Vlasti u BiH još nisu dostavile popis projekata za koje bi željele dobiti finansiranje u okviru Plana rasta, ali moguća ulaganja uključuju podršku za završetak autoputa Koridor 5c ili projekte obnovljivih izvora energije.

Sveukupno, ne treba zaboraviti da se BiH nalazi u srcu Evrope i da smo jači kada radimo zajedno. Gotovo tri četvrtine izvoza iz BiH ide u EU. Manje od jedan odsto u Rusiju. Jasno je da kada je u pitanju bilo koji pokazatelj, bilo da se radi o demokratiji, borbi protiv korupcije, vladavini prava, ljudskim pravima, obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi ili bilo kojem drugom pitanju od istinske važnosti za građane, snažniji odnos s EU koji vodi ka članstvu u EU je daleko najbolji način za poboljšanje kvalitete života građana.

Sada kada su prvi koraci napravljeni, radimo zajedno kako bismo stigli do cilja.