Connect with us

Društvo

MANJAK HRANITELJA: Lani samo osmoro mališana zbrinuto u porodicama i dobilo srećniji život

Zanemarivanje osnovnih životnih i razvojnih potreba djece od strane roditelja, kao i disfunkcionalnost porodičnih odnosa, glavni su razlog što je banjalučki Dom „Rada Vranješević“ u protekle dvije godine postao utočište za veliki broj djece i mladih. Taj trend je sada daleko veći nego što je to bio slučaj prije pandemije virusa korona, jer je osjetno smanjen broj hraniteljskih porodica.

Kako navode iz Doma, jedan od ključnih razloga je upravo epidemiološka situacija koja je pogodivši Banjaluku, ali i cijelu planetu, znatno uticala na dječije živote ali i na mogućnost njihovih roditelja da im pruže potrebnu pažnju.

– U JU Domu „Rada Vranješević“ trenutno boravi 86 djece i mladih – poručili su iz Doma za „Novosti“ i dodali:

Foto: Printskrin
– Imali smo slučajeva da su u Dom smještana djeca i mladi koji su bili žrtve nasilja, a neki su imali poteškoće u razvoju.

U slučaju fizičkog ili verbalnog nasilja potrebno poduzeti mjere izuzimanje dijeteta iz te porodice, ističe koordinator za odnose sa javnošću banjalučkog Centra za socijalni rad Jelena Milanović.

– Što se tiče razloga zbog kojih djeca najčešće ostaju bez roditeljskog staranja je napuštanje od strane roditelja, znatno lošija materijalna situacija, nedovoljno brige oko dijeteta, te nemogućnost dolaska do doktora jer žive daleko. Što se tiče broja nezbrinute djece, mi svakako nemamo mališane koji čekaju dom jer bilo koje dijete koje nismo u mogućnosti smjestiti u hraniteljsku porodicu, smještamo u Dom Rada Vranješević pa onda tražimo hranitelje koji su podobni da dijete smjestimo kod njih – objašnjava Milanovićeva.

Govoreći o samom procesu zbrinjavanja djece ističe da su lani zaprimili 23 zahtjeva, te da parovi ili pojedinci koji žele da steknu status hranitelja moraju proći psihološku procjenu. Milanovićeva govori da dijete u hraniteljskoj porodici može biti zbrinuto do završetka redovnog školovanja.

Foto; Printskrin/Jutjub
–Vrši se psihološka procjena hranitelja i članova njihove uže porodice, njihove psihološke karatkeristike, motive za bavljenje hraniteljstvom, socijalne i druge vještine od značaja za vaspitanje dece. Opservira se porodična dinamika i stambeni uslovi, procjenjuje materijalna prilika porodice, a na kraju se vrši obuka – izjavila je Milanovićeva za „Novosti“.

Naknada za izdržavanje dijeteta iznosi 445 KM, čemu se dodaje još 251 KM naknade za hraniteljski rad, što je ukupno 696 KM.

– Trenutno imamo oko 65 hraniteljskih porodica, te nismo imali slučajeva zlostavlja dece. Tokom prošle godine u hraniteljsku porodicu zbrinuto je 8 mališana, s tim da je u prethodnoj godini više njih smješteno u Dom „Rada Vranješević“ – zaključila je Milanovićeva.

ZAHTJEVI ZA USVAJANJE

Tokom 2021. godine podnesena su 33 zahtjeva za usvajanje, ali nijedno nije realizovano, a u 2020. godini od 26 zahtjeva realizovano je jedno potpuno usvajanje i dva nepotpuna.
novosti.ba

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Društvo

Nova pravila ulaska u Njemačku: Više stotina ljudi VRAĆENO sa granice!

Uvođenje pojačanih graničnih kontrola u Njemačkoj od 7. maja ozbiljno remeti međunarodni autobuski saobraćaj, posebno uoči ljetne sezone.

Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt najavio je strože mjere koje su dio migracione politike kancelara Fridriha Merca (CDU), a među njima je i mogućnost da se tražioci azila odmah odbiju na granici.

Ove promjene izazvale su brojne kritike, prije svega zbog nedostatka koordinacije sa susjednim državama.

Na granici već odbijeno 739 ljudi, među njima i tražioci azila

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je samo u prvih sedam dana primjene novih mjera njemačka savezna policija odbila 739 osoba na ulasku u zemlju. Među njima se našla i 32 tražioca azila. Jedan od incidenata zabilježen je 11. maja u Triru, kada su četvorica azilanata vraćena u Luksemburg nakon provjere autobusa.

Autobusi, zajedno s manjim teretnim vozilima, posebno su podložni provjerama. Policija navodi da se tim prevoznim sredstvima često koriste ljudi koji pokušavaju da uđu u Njemačku bez validnih dokumenata. Iako ministar Dobrindt naglašava da odgovornost nije na prevoznicima već na institucijama, učestale kontrole dovode do kašnjenja i stvaraju neprijatnosti putnicima.

Podjele oko mjera: Vlada ih brani, putnici trpe

Dok vlasti nove kontrole pravdaju borbom protiv ilegalnih migracija, kritičari upozoravaju da se ovakvim potezima ozbiljno remeti normalno funkcionisanje putničkog saobraćaja. Mnogi prevoznici, ali i putnici iz regiona, uključujući i Srbiju, već osjećaju posljedice, prenosi Feniks magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno