Connect with us

Politika

Trese se više od deset direktorskih fotelja

Za više od 10 direktora institucija i agencija na nivou BiH istekli su mandati, s tim što neki od njih nemaju pravo na novi mandat, dok se drugi nadaju da će na čelu institucija ostati i narednih godina.

Prema dostupnim informacijama, na spisku direktora sa isteklim mandatima su, između ostalih, Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Zoran Galić, direktor Granične policije BiH, Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, te Mirsad Vilić, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

Tu su još i Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, Osman Mehmedagić Osmica, generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA), i drugi.

Galić je potvrdio za “Nezavisne novine” da mu je mandat istekao sredinom prošle godine te da nema pravo na novi.

“Meni je istekao mandat u petom ili šestom mjesecu prošle godine. Nemam pravo na novi mandat, odradio sam dva. Po Zakonu o policijskim službenicima možete imati samo dva mandata u istoj agenciji”, rekao je Galić za “Nezavisne novine”.

Već se spekuliše da bi na čelo Granične policije BiH mogao Mirko Kuprešaković, budući da ta pozicija pripada HDZ-u. Uz Galića, na novi mandat nema pravo ni Akšamija.

“Meni je istekao mandat, ja sam u ovoj grupi što su izvijestili o isteku mandata i za koje se treba raspisati konkurs. Nemam pravo više, kad se konkurs završi, biće novi direktor”, rekao je Akšamija za “Nezavisne novine”.

Mandat je istekao i Slobodanu Ujiću, direktoru Službe za poslove sa strancima BiH, s tim što on ima pravo da ostane na toj funkciji.

“Davno mi je istekao mandat. U zakonu se kaže da direktor obavlja u punom obimu funkciju do imenovanja drugog direktora. Procedura i konkurs su završeni još u aprilu ili maju i svi kandidati koji su prošli treba da prođu bezbjednosne provjere. To je na Savjetu ministara BiH. Ja sam bio jedan mandat i bio sam kandidat za još jedan mandat. Inače, prezadovoljan sam radom Službe i pohvaljeni smo izvještajem iz Brisela”, kaže Ujić za “Nezavisne novine”.

Novoformirana vlast već pravi kombinatorike i, dakle, pojavili su se kandidati za nasljednike pojedinih aktuelnih direktora.

Recimo, već se kao jedan od najozbiljnijih kandidata da naslijedi Miru Džakulu, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, spominje aktuelni ministar finansija i trezora Zoran Tegeltija.

“Mi ćemo imenovati nekoga. Još nismo donijeli odluku koga. Zoran Tegeltija je jedan od najozbiljnijih u toj branši”, rekao je nedavno Milorad Dodik, lider SNSD-a, najavljujući da se prije njegovog konačnog prijedloga moraju obaviti razgovori, između ostalog i sa Tegeltijom.

Međutim, u SDP BiH imaju drugačije poglede.

“Da budem vrlo precizan, u ovom rasporedu agencija i Uprava za indirektno oporezivanje ostala je FBiH i smatram da je to fer i pošteno, jer imamo ministra finansija na državnom nivou iz SNSD-a. U Federaciji BiH Ministarstvo finansija je HDZ-ovo. Mi smo jako zainteresirani da preuzmemo odgovornost za UIO i spremni smo da pravimo određene zamjene”, kazao je Nermin Nikšić, lider SDP-a.

Na pitanje šta će uraditi ukoliko SNSD bude insistirao da kadar te stranke bude novi direktor UIO, kazao je:

“Pa, evo, i mi ćemo insistirati, pa šta će oni?”

Iz fotelje, sigurno je, odlazi i Osman Mehmedagić Osmica, generalni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH, a na toj funkciji bio je više od sedam godina.

“On prvi ide. Na to mjesto treba da dođe profesionalan, ozbiljan čovjek, koji ima zvanje, diplomu bez dileme i da brzo stabilizira odnose u toj agenciji. Nekoliko imena ozbiljnih, stručnih, profesionalnih, imamo u vidu, odabraćemo onog za kojeg mislimo da je najbolji”, izjavio je ranije Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH i lider Naroda i pravda.

Na narednoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja bi trebalo da bude održana sutra, kako se očekuje, počeće “sječa” kadrova SDA, SDS-a i PDP-a.

Postoje tvrdnje da će osmorka na mjesto direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH “gurati” komesara sarajevske policije Nusreta Selimovića, dok se, kada je riječ o OBA, spominju imena Erduana Kafedžića i Almira Džuve, a koji je već dva mandata bio prvi obavještajac BiH, pa je upitno da li je moguće da ponovo sjedne u istu fotelju.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno