Evropski lideri učiniće sve što moguće kako bi pokušali da spriječe sastanak ruskog i američkog lidera u Budimpešti, jer je većina političara Evropske unije usmjerena na nastavak sukoba u Ukrajini, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

– Možemo biti sigurni da će velika većina političara Evropske unije učiniti sve što je moguće u narednim nedjeljama ili danima da spreči održavanje ovog samita, jer ako se održi, to će dati šansu za mir, a oni su zainteresovani za nastavak rata – rekao je Sijarto za radio “Košut”.

Prema njegovim riječima, mađarski premijer Viktor Orban je jedini političar u Evropi koji je “uspio da izgradi i održi saradnju zasnovanu na međusobnom poštovanju i sa američkim i sa ruskim predsjednikom”, zbog čega je Budimpešta izabrana za platformu za održavanje mirovnog samita. – Gotovo sve zemlje EU, sa izuzetkom Slovačke i Mađarske, vode “ratnu politiku”. Predstavljaju sukob u Ukrajini kao svoj, spremaju se za rat i žele da uvedu ratno stanje u EU, naoružavaju Ukrajinu i finansiraju je evropskim fondovima, dok Mađarska organizuje mirovni samit – zaključio je Sijarto.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovo će se kandidovati za tu funkciju i na predstojećim izborima.

Netanjahu, koji je i lider Likuda, najveće desničarske partije u Izraelu, potvrdno je odgovorio na pitanje novinara izraelske televizije Kanal 14, gdje je gostovao, namjerava li da se ponovo kandiduje.

Netanjahu je kazao da će se kandidovati za premijera na izborima koji će biti održani u novembru 2026. i da očekuje pobjedu, prenosi France 24. Netanjahu obavlja funkciju premijera od 1996. godine uz prekide.

Njegov premijerski mandat koji traje više od 18 godina najduži je u dosadašnjoj istoriji Izraela, prenose “Vijesti”.

Netanjahuov sadašnji mandat počeo je kontroverznim planom reforme pravosuđa koji je izazvao višemjesečne masovne proteste, sa desetinama hiljada Izraelaca koji su gotovo svakodnevno izlazili na ulice, prenosi “Straits Times”.

Od početka rata u Gazi, koji je izbio nakon smrtonosnog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023., Netanjahu se takođe suočava sa sve većim kritikama porodica talaca zbog načina na koji je vodio rat, piše AFP.

Netanjahu je za Kanal 14 takođe izjavio da će se rat sa Hamasom završiti kada bude dovršena druga faza mirovnog sporazuma u Gazi, koja predviđa razoružavanje tog pokreta.

“Druga faza uključuje i razoružavanje Hamasa, ili preciznije demilitarizaciju Pojasa Gaze i zaplijenu oružja ovog pokreta”, rekao je Netanjahu.

Dodao je da se nada da će to biti ostvareno uspješno i na jednostavan način, ali ako to ne bude slučaj, onda će biti ostvareno na “najgrublji način”, a nakon toga će se rat završiti, prenosi Tanjug.

Britanski Times iznio je prognoze u kojima je naveo kako bi Poljska mogla biti jedna od najprivlačnijih zemalja za život te da po mnogim parametrima mnogo bolje kotira i od same Velike Britanije. Iako je ranije možda trend bio drugačiji, za većinu mladih Poljaka ostanak u zemlji postao je mnogo atraktivniji.

“Poljski BDP 1995. godine po glavi stanovnika iznosio je 13.600 dolara u današnjem novcu – oko 36 posto britanskog i otprilike isto kao i brazilski. Danas je ta brojka za Poljsku 44.500 dolara, ili 81 posto našeg. Uskoro bi se mogao izjednačiti. Od kraja 2019. godine britanski BDP po glavi stanovnika porastao je za manje od jedan posto u realnim američkim dolarima. Poljski je porastao za gotovo 18 posto, gotovo dvostruko više od američkog”, piše Times.

Kako je Poljska to postigla?

“Od pada komunizma, okrenula se Zapadu: umjesto prodaje državne imovine malom broju bogatih pojedinaca, Poljska je održavala javne ponude i podsticala strano vlasništvo. U novije vrijeme uživala je u pogodnostima članstva u EU, ali je zadržala vlastitu valutu.

mladih talenata u zemlje poput Velike Britanije i Njemačke bio je problem tokom 2010-ih, ali nekoliko faktora je preokrenulo stvari.

Od 2019. godine Poljska ima niži porez na dohodak za radnike mlađe od 26 godina; nedavna studija je pokazala da je to treća najbolja evropska zemlja za život mladih odraslih osoba. Proizvodnja, predvođena proizvodnjom automobila, ostaje važna, ali njen tehnološki sektor cvjeta, s mnogim radnicima koji su se vratili iz inostranstva. Plate, prilagođene cijenama, sada su rame uz rame s onima u Italiji”, navodi se u analizi.

I dok će Britaniji trebati decenija da poveća izdvajanja za odbranu na 3,5 posto BDP-a, Poljska je to učinila gotovo preko noći.

“Ove godine se očekuje da će potrošiti ekvivalent od 4,5 posto svoje ekonomije na vojsku, u odnosu na 2,2 posto u 2022. godini. Finansirana je zaduživanjem, koje je do nedavno bilo skromno: dug se kretao oko 50 posto, u poređenju sa 96 posto ili više u Britaniji, Americi i drugdje. Dakle, poljska ekonomija brzo raste. Zar to nije ono što bismo očekivali?

Ekonomisti često govore o ‘sustizanju rasta’ – teoriji da siromašnije zemlje rastu brže. Imaju mnogo jednostavnih načina za povećanje produktivnosti, poput kupovine bolje opreme i ulaganja u bolju obuku osoblja. Bogatije zemlje poput Britanije su (navodno) sve to već uradile. Jedini način da poboljšamo našu ekonomiju, kaže teorija sustizanja, jeste novim tehnološkim otkrićima”, pojašnjavaju.

Međutim, detaljniji pogled na brojke rasta sugerše da Britanija, ali i druge zemlje Zapadne Evrope možda ima više toga da nauči od Poljske nego što se misli.

Podaci iz EU prate ekonomsku aktivnost sve do regionalnog nivoa. Upečatljivo je da otkrivaju da su mnoge dijelove Britanije pretekla uspješnija područja Poljske. Širi region Varšave ima BDP od 67.000 evra po glavi stanovnika, prilagođen cijenama, što je bolje samo od centralnog Londona.

“Glavni gradovi obično imaju snažne ekonomije. Ipak, 12 od 17 poljskih regija sada je bogatije od zapadnog Walesa, najsiromašnijeg dijela Britanije. Dolnoslaskie – ili Donja Šleska – na jugozapadu Poljske je u boljoj situaciji od Velikog Manchestera. U stvari, ako bismo izuzeli London, britanski proizvod po glavi stanovnika bio bi samo tri posto veći od poljskog.

Zaboravite na sustizanje – u nekim aspektima Poljska je već ispred. Zemlja ima brži mobilni internet, jeftiniju električnu energiju i više brzih željeznica. Britanija je dovoljno bogata da razvije složene zakone o planiranju, primjećuje David Lawrence iz think-tanka

Centar za britanski napredak, zemlje u razvoju poput Poljske grade jednostavno zato što to smatraju bitnim za prosperitet”, ističu iz ovog lista.

Na kraju, iz Timesa ističu kako Velika Britanija postaje država koja treba sustizati druge.

“Britanija već decenijama govori o trećoj pisti na aerodromu Heathrow: najnoviji prijedlozi će koštati 49 milijardi funti i biti završeni 2040. godine. Poljska očekuje da će do početka 2030-ih otvoriti novo centralno transportno čvorište – sa dvije piste i brzom željezničkom vezom, koja će opsluživati ​​45 miliona putnika godišnje – za 30 milijardi funti. Kada su u pitanju investicije, posebno u njenim regijama, možda je Britanija zemlja koja treba da sustigne”, zaključili su.

(Klix) Foto: Wikipedia