Connect with us

Svijet

Dvije žene preživjele 122 sata ispod ruševina u Turskoj

Spasioci su u Turskoj izvukli iz ruševina zgrada dvije žive žene koje su bile zatrapane 122 sata, saopštile su danas vlasti.

Ukupan broj poginulih u Turskoj i Siriji dostigao je 24.150, dan nakon što je turski predsjednik Tajip Erdogan izjavio da su vlasti trebale da reaguju brže poslije zemljotresa koji se desio u ponedjeljak, 6. februara.

Jedna od spasenih žena, Menekse Tabak /70/, bila je umotana u ćebe dok su je spasioci iznosili do kola hitne pomoći u provinciji Karamanmaras, objavila je državna agencija Anadolija.

Druga spasena žena je Masala Čiček /55/, koja je izvučena povrijeđena iz ruševina zgrade u Dijarbakiru, najvećem gradu na jugoistoku Turske.

Šezdeset sedam ljudi je spaseno iz ruševina u prethodna 24 časa, rekao je noćas novinarima turski potpredsjednik Fuat Oktaj. U pogođeni region stigla je 31.000 spasilaca.

Oko 80.000 ljudi je na bolničkom liječenju, a 1,05 milina je ostalo bez krova nad glavom i trenutno su u privremenim skloništima, rekao je Oktaj.

“Glavni cilj nam je da osiguramo njihov povratak u normalan život tako što ćemo im osigurati trajan smještaj u roku od godinu dana, da bi mogli da zaliječe svoju bol što prije”, izjavio je turski potpredsjednik.

Sirijski predsjednik Bašar el Asad prvi put je došao u pogođeno područje nakon zemljotresa i obišao bolnicu u Alepu sa svojom suprugom Asmom, javili su državni mediji.

NJegova vlada odobrila je isporuku humanitarne pomoći preko linije fronta u građanskom ratu koji traje 12 godina, što će ubrzati dopremanje pomoći do miliona očajnih ljudi.

Prethodno je Svjetski program za hranu saopštio da mu ponestaje zaliha na sjeverozapadu Sirije, koji je pod kontrolom pobunjenika, i da ratno stanje komplikuje humanitarne napore.

Related Topics:

Svijet

OBJAVLJENA FOTOGRAFIJA SUROVIKINA: General koji je nestao iz javnosti viđen u Africi

Ruski general Sergej Surovikin koji je nestao iz javnosti pre skoro godinu dana, viđen je među ruskom delegacijom koja je u Africi odavala počast Alžircima poginulim tokom Drugog svetskog rata.

Fotografiju Surovikina koji se kreće ka spomeniku da bi položio cvijeće na grob sovjetskog vojnika na vojnom memorijalnom groblju, objavila je ruska ambasada u Alžiru, prenosi ruski portal Lenta.

Član Odbora za odbranu Državne dume, general-potpukovnik Viktor Soboljev, rekao je da bi Surovikin “mogao biti u Africi”.

“Mislim da je negdje u Africi, koliko ja znam. Radi kao vojni savjetnik negdje, ne znam gdje, nisam se raspitivao o tome, u inostranstvu”, rekao je on, prenosi Tanjug.

Predsjedavajući Odbora za odbranu Državne dume Andrej Kartapolov napomenuo je da se Surovikin trenutno nalazi van zemlje, gdje obavlja “važne zadatke”, ne navodeći konkretno koje.

Ruski ratni dopisnik Jurij Katjonak je ukazao na važnosti Surovikinovog povratka na front – “u zonu specijalnih vojnih operacija (SVO)”.

Prema njegovim riječima, general je “specijalista previsoke klase da ne bi iskoristio svoje sposobnosti na frontu”.

“Došlo je vreme da se general Sergej Surovikin vrati na front. Rusija nema toliko kompetentnih vojnih vođa koji su lojalni svojoj dužnosti da bi ih zanemarila u najkritičnijem trenutku za domovinu”, rekao je Katjonak.

Sergej Surovikin je bio vrhovni komandant ruske vojske od oktobra 2022. do januara 2023. godine.

Nakon ostavke na mjesto vrhovnog komandanta ruske vojske, Surovikin je postao komandant ruskog vazduhoplovstva.

U avgustu 2023. godine smijenjen je sa dužnosti komandanta Ratnog vazduhoplovstva i penzionisan.

Bivši komandant združene grupe ruskih trupa u zoni sukoba nestao je iz javnosti poslije 24. juna 2023. godine i puča Jevgenija Prigožina, vođe privatne vojne kompanije Vagner, kada se pojavio vidio na kojem poziva pobunjene borce da prestanu pobunu.

U septembru 2024. godine viđen je u Alžiru kao dio delegacije ruskog Ministarstva odbrane.

U februaru 2025. godine mediji su objavili da bi Surovikin mogao biti poslat u Afriku kao “savjetnik” jedne od ruskih ambasada.

Nastavi čitati

Svijet

Njemačka želi vratiti kontrole na granice, POGOĐENA I BIH

Novi njemački kancelar Fridrih Merc namjerava da ispuni jedno od najvećih predizbornih obećanja, koje bi se moglo odraziti i na građane zemalja zapadnog Balkana – uvođenje kontrole na njemačkim granicama.

Ukoliko bi ovo obećanje, koje je bilo jedno od centralnih tokom izborne kampanje, Merc ispunio, to bi značilo slabljenje Šengena i vraćanje graničnih kontrola na ulazu u Njemačku, što bi sasvim sigurno značilo duže zadržavanje na granicama, a moguće i ukidanje nekih vazdušnih linija iz BiH za Njemačku.

Merc će se u vezi s ovim planovima suočiti ne samo s potencijalnim nezadovoljstvom građana BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana, nego i nezadovoljstvom svojih susjeda, ali i protivljenjem političke opozicije u Njemačkoj.

Tokom kampanje sada već bivši njemački kancelar Olaf Šolc je upozorio da bi ovakva odluka dovela ne samo do slabljenja Šengena, nego i do potkopavanje jedinstva unutar EU, i to, kako je naglašavao, od strane jedne od centralnih i najvažnijih zemalja u EU.

Merc se na ovaj potez odlučio iz straha da bi AfD, ekstremno desničarska stranka, čiji viši članovi koketiraju s nacionalsocijalizmom, na sljedećim izborima mogla osvojiti većinu glasova i postati najjača parlamentarna snaga, ako sadašnja koalicija ne preduzme odlučujuće korake u borbi protiv ilegalnih migracija.

Da bi Mercov plan uspio, on mora uvjeriti susjedne zemlje da preuzmu migrante koji su u Njemačku ušli ilegalno s teritorije te susjedne zemlje. Iako je u svoje planove pokušao uvjeriti Donalda Tuska, poljskog premijera, od njega je odmah dobio odbijenicu. Tusk je rekao da bi ovaj njemački potez mogao dovesti do problema i da Poljska ne može da prihvati da Njemačka ilegalne migrante dovodi na njenu granicu. Osim toga, Tusk je u srijedu, nakon sastanka s Mercom, rekao da bi uvođenje kontrola na granici dovelo i do otežanog prekograničnog kretanja između dvije zemlje.

Umjesto uvođenja graničnih kontrola, kako nam je rekao jedan poljski novinar, čini se da Poljska zagovara koncept koji je prošli saziv komisije pokrenuo s Frontexom, evropskom službom za kontrolu spoljnih granica. Prema tom konceptu, išlo bi se na jačanje spoljnih granica EU, ali i na saradnju s zemljama zapadnog Balkana, koje EU vidi kao jedno od najkritičnijih područja za prebacivanje ilegalnih migranata ka Evropi.

Podsjećanja radi, Evropska komisija radi na sklapanju sporazuma sa balkanskim zemljama po kojem bi Frontex i policijske službe tih zemalja zajedno kontrolisale i granične prelaze i zelenu i plavu granicu.

I njemački mediji pišu o ovim Mercovim planovima, a većina ih gleda sa skepsom. Jedan njemački policijski službenik, s kojim je razgovarao novinar “Focusa”, smatra da bi takve mjere u najboljem slučaju imale samo privremeno djelovanje i rekao je da bi on, da je švercer ljudima, “uzeo godišnji odmor nekoliko sedmica”, a da bi onda nastavio po starom.

Prema zvaničnim podacima Njemačkog zavoda za statistiku, prošle godine je u Njemačku ušlo gotovo dva miliona ljudi kojima je bila potrebna viza. Brojka onih koji u Njemačku ulaze koristeći Šengen je višestruko veća, a među tim posjetiocima su i građani BiH.

Jedna od namjera Mercove vlade je da se kroz privremene kontrole granice poveća pouzdanost statističkih podataka svih ljudi koji dolaze u Njemačku, za šta će biti potrebni ne samo veliki ljudski kapaciteti, nego i novac i nabavka dodatne opreme.

Nastavi čitati

Svijet

POGLEDAJTE ŠTA SE DEŠAVA KOD FINSKE GRANICE! Putin gomila vojsku, podiže šatore i hangare (VIDEO)

Pojačano vojno prisustvo blizu finske granice dolazi nakon što je Finska 2023. godine zvanično pristupila NATO savezu, prekinuvši dugogodišnju neutralnost koju je održavala još od vremena Sovjetskog Saveza.

Satelitski snimci koje je objavila švedska televizija SVT pokazuju pojačano vojno okupljanje u blizini ruske granice s Finskom. Na četiri lokacije unutar ruskog teritorija – Kamenka, Petrozavodsk, Severomorsk-2 i Olenja – zabeleženi su novi vojni objekti, smeštajni kapaciteti, kao i raspoređivanje opreme i ljudstva. Najbliža finskoj granici je baza Kamenka, udaljena svega 55 kilometara. Tamo je od februara postavljeno više od 130 vojnih šatora, a prostor koji je donedavno bio neizgrađen sada, prema procjenama SVT-a, može da primi do 2.000 vojnika.

U Petrozavodsku, oko 175 kilometara od granice, izgrađene su tri velike hale za skladištenje koje mogu da prime po 50 oklopnih vozila. Analitičari vjeruju da bi svrha tih objekata mogla biti prikrivanje stvarnog broja raspoređenih vozila. Na bazi Severomorsk-2 uočeni su brojni helikopteri, dok se u Olenji bilježi dalja vojna aktivnost. Ukrajinski izvori tvrde da se ta baza koristi za napade na ukrajinske ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno