Connect with us

Društvo

Zbog ilegalnih migranata EU prijeti vraćanjem viza

Evropska unija traži od zemalja zapadnog Balkana da hitno usklade svoju viznu politiku s viznom politikom EU ako ne žele da se suoče s mogućim vraćanjem viznog režima.

Ovako bi se mogli sažeti zaključci koje je Evropski savjet usvojio prošle sedmice zbog sve većeg priliva ilegalnih migranata na prostor EU, a moguće ponovno uvođenje viza bi bio jedan od mehanizama da se zemlje partnere EU ohrabri da se aktivnije bore protiv ilegalnih migracija.

Mnoge zemlje EU, poput Austrije, tvrde da se suočavaju s ogromnim prilivom ilegalnih migranata, a većina njih na teritoriju EU ulazi preko teritorije zapadnog Balkana jer organi u tim zemljama često propuštaju migrante umjesto da ih zbrinu na svojoj teritoriji. Poseban problem su i istočne članice EU, poput Bugarske i Rumunije, kojima je EU upravo zbog tog problema blokirala ulazak u Šengen.

U Evropskoj komisiji kažu da EU trenutno pregovara s BiH o pojačanom sporazumu o saradnji s Frontexom, Evropskom službom za granice.

“Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migratornim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal kroz čitavu njihovu teritoriju. Naši partneri bi trebalo da omoguće osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracija ljudi”, naglasili su oni.

Pojašnjenja radi, EU traži poštovanje vizne politike EU u dva konteksta, u kontekstu migranata i u kontekstu bezbjednosne politike EU. U kontekstu bezbjednosne politike EU, EU traži da zemlje zapadog Balkana uvedu vize ruskim državljanima kao dio obaveza koje proističu iz usklađivanja bezbjednosne i spoljne politike s EU. U kontekstu migracija, EU traži da zemlje zapadnog Balkana uvedu vize zemljama iz kojih veliki broj migranata dolazi legalno na područje zapadnog Balkana, a onda se kreću ka granicama EU kako bi tamo ili zatražili azil, ili ilegalno ušli na teritoriju EU. Jedna od zemalja kojima EU želi da BiH uvede vize je Rusija, i to i zbog kažnjavanja Rusije zbog rata u Ukrajini i zbog činjenice da sve veći broj ruskih državljana preko teritorije BiH želi ući u Hrvatsku, odnosno EU.

Naime, kako su nam rekli nedavno u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske, na granici Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom je u posljednje vrijeme povećan broj ruskih državljana koji žele ući u Hrvatsku, i dodali su da se u najvećem broju slučajeva radi o dolascima iz BiH. Kako su naglasili, ruski državljani od Hrvatske traže azil kako bi se mogli naseliti u EU.

Uz to, EU je jesenas, kako bi kaznila Rusiju zbog rata u Ukrajini, pooštrila uslove za dobijanje viza ruskim državljanima koji žele ući u EU, čime su ukinute vizne olakšice koje je EU dala Rusiji 2007. godine. Dio zemalja članica EU tražio je zabranu ulaska ruskim državljanima u EU, ali oko te odluke nije postignuta saglasnost.

Što se tiče migracija, EU je u petak usvojila čitav niz novih mjera, koje se uglavnom odnose na veću kontrolu kako se upravlja migracijama u zemljama preko čije teritorije ilegalni migranti ulaze na teritoriju EU, posebno kada je riječ o zapadnom Balkanu, za koji je konstatovano da je jedno od kriznih žarišta. U tu svrhu EU je indirektno zaprijetila mogućnošću reaktiviranja viznog režima.

“Usklađivanje viznih politika prema zemljama u susjedstvu je od hitne i krucijalne važnosti za upravljanje migracijama, kao i za uspješno funkcionisanje i održivost bezviznog režima gdje je to relevantno. U tom smislu, Evropski savjet naglašava da bi trebalo ojačati monitoring viznih politika zemalja u susjedstvu. Evropski savjet pozdravlja napredak koji je ostvaren u usklađivanju s viznom politikom EU, i poziva partnere na zapadnom Balkanu da preduzmu ubrzane dalje korake”, naglašeno je.

Kada je riječ o BiH, u posljednjem monitoringu Evropske komisije za zemlje zapadnog Balkana naglašeno je da BiH nije preduzela aktivnosti da bi dalje uskladila svoju viznu politiku s EU, i i dalje ima bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom, Rusijom i Turskom.

“Državljanima svih ovih zemalja je potrebna viza za ulazak u EU. Trebalo bi izbjeći svaku dalju devijaciju od liste EU za zemlje kojima je potrebna viza”, naglasili su.

U prevodu, ovo znači da je BiH dobila bezvizni režim s EU uz uslov da uskladi svoju viznu politiku s politikom EU, što nije učinjeno do kraja, posebno u kontekstu upravljanja migracijama.

Prije rata u Ukrajini i prije izbijanja posljednjeg talasa migrantske krize neispunjavanje ovih obaveza nije izazivalo posebnu pažnju, ali sada neusklađivanje vizne politike s EU dolazi u prvi plan, što znači da će EU očekivati od BiH da preduzme potrebne korake.

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno