U međunarodnom pravu i pomorskim konvencijama, nametanje pomorske blokade ili prekidanje vitalnih koridora za snabdijevanje suverene teritorije klasifikuje se kao čin rata (casus belli).

Ukoliko bi hipotetički došlo do pokušaja potpune fizičke izolacije Kalinjingrada — bilo blokadom plovidbe u Baltiku pod izgovorom ekoloških ili bezbjednosnih inspekcija, bilo potpunim prekidom tranzita preko teritorije Litvanije — Rusija bi to tretirala kao direktnu agresiju na svoj suverenitet.

Rjabkovljeva poruka da će biti „aktivirane sve odbrambene mjere u skladu sa doktrinarnim dokumentima“ direktna je referenca na Vojnu doktrinu i Doktrinu odvraćanja Ruske Federacije. Prema ovim dokumentima, Rusija zadržava pravo upotrebe nuklearnog oružja ne samo kao odgovor na nuklearni napad, već i u slučaju konvencionalne agresije koja ugrožava sam opstanak države, integritet njene teritorije ili funkcionisanje strateških snaga.

Šta bi izazvao direktan napad ili eskalacija oko Kalinjingrada?

Bilo kakav oružani incident oko Kalinjingrada automatski preskače faze regionalnog sukoba i prelazi na nivo globalnog rata:

Aktivacija Člana 5 NATO pakta: Ako bi Rusija vojnom silom pokušala da probije kopneni koridor preko Litvanije ili Poljske, aktivirao bi se mehanizam kolektivne odbrane NATO-a, što uvlači sve članice saveza, uključujući Sjedinjene Američke Države, u direktan oružani sukob sa Rusijom.

Udar na rusku teritoriju: Svaki vojni odgovor NATO-a na prijetnje iz Kalinjingrada podrazumijevao bi neutralizaciju tamošnjih raketnih baza, radara i komandnih centara. Pošto je Kalinjingrad integralni dio Ruske Federacije, a ne tampon-zona, napad na njega Moskva bi tretirala jednako kao napad na Moskvu ili Sankt Peterburg.

Ekspresan prelazak nuklearnog praga: Zbog male geografske dubine i izolovanosti, ruske konvencionalne snage u Kalinjingradu, uprkos visokoj opremljenosti, bile bi u izrazito nepovoljnom položaju u slučaju dugotrajnog konvencionalnog sukoba sa cjelokupnim NATO okruženjem. Upravo ta asimetrija u konvencionalnim snagama primorala bi Moskvu da se odmah osloni na taktičko nuklearno naoružanje kako bi spriječila gubitak teritorije.

Kalinjingrad predstavlja strateški paradoks modernog doba: istovremeno je najjača isturena tačka ruske vatrene moći u Evropi i njena najranjivija enklava, kao što je za NATO istovremeno stalna prijetnja u zaleđu i najlakša meta za geopolitički pritisak. Zbog toga svaka retorička ili operativna zaoštrenost oko baltičkih ruta nosi nesrazmjerno veliki rizik. Za razliku od drugih kriznih žarišta gdje postoji prostor za posredničke i lokalizovane sukobe, kriza oko Kalinjingrada ne ostavlja međukorake — svaka direktna blokada ili vojni napad na ovu teritoriju predstavljao bi automatski prelazak u direktan sukob nuklearnih velesila.

Banjaluka24

Muškarac iz Sjeverne Karoline tužio je tehnološku kompaniju OpenAI, tvorca popularnog četbota ChatGPT, tvrdeći da je vještačka inteligencija pomogla njegovoj supruzi da isplanira njegovo ubistvo.

Džejms Gejts preživio je pokušaj trovanja, a sada traži odgovornost tehnološke kompanije i njenog direktora Sema Altmana, piše „Junilad“.

Njegova supruga Šeril Gejts, inače školska terapeutkinja, bila je optužena za pokušaj ubistva. Teretilo ju se da je u sokove i energetska pića svog supruga stavljala lijekove koji se izdaju na recept i otrovne biljke. Prema navodima, prije toga se savjetovala sa ChatGPT-jem o kombinacijama lijekova koje bi mogle biti smrtonosne ili izrazito štetne. Krivični postupak protiv nje obustavljen je u aprilu 2026. godine zbog nedostatka dokaza, izvijestio je „Los Anđeles tajms“.

U tužbi podnesenoj Višem sudu okruga San Francisko navodi se da je Šeril intenzivno koristila četbot za razgovore o bračnim frustracijama, a da su se ti razgovori vremenom pretvorili u „konkretno planiranje“ ubistva.

Džejms joj je početkom 2025. godine sam predložio da koristi ChatGPT kako bi brže pisala izvještaje za svoj posao pedijatrijske radne terapeutkinje.

„Potvrđivao je njene najgore neutemeljene strahove“

Do jula je četbot koristila gotovo svakodnevno, ne samo za poslovne zadatke već i za pitanja o lijekovima, savjete i razgovore o bračnim problemima koji su proizašli iz finansijskih poteškoća.

U tužbi se navodi da je ChatGPT „potvrđivao i pojačavao“ njene misli o braku.

„Proizvod je Šeril pružao potvrdu, podržavao je i podsticao njene planove.

Potvrđivao je njene najgore neutemeljene strahove. Izmišljao je nove razloge zbog kojih bi trebalo da se plaši supruga, pružao joj beskonačan prostor za potvrđivanje sopstvenih misli i davao operativne detalje pokušaja ubistva: supstance, doze prilagođene tjelesnoj težini njenog supruga, načine primjene i uputstva kako da sve prikrije“, navodi se u tužbi, prenosi Indeh hr.

Džejms Gejts preživio je pokušaj trovanja u julu 2025. godine, ali kaže da su mu bili potrebni mjeseci da uoči problematično ponašanje supruge. Tada je prvi put primijetio da njegova pića imaju gorak ukus, a 10. jula zdravstveno stanje mu se naglo pogoršalo.

Oglasio se i OpenAI

Osećao je srčane smetnje, bolove u stomaku, snažnu nervozu, slabost i zbunjenost. Na kraju je otkrio uznemirujuće zapise razgovora svoje supruge sa ChatGPT-jem. Policija je tokom pretresa njihovog doma pronašla kapaljke, špriceve, vagu i rukavice, dok je istorija kupovine na Amazonu pokazala da je naručivala špriceve.

„Moja supruga nije odgovarala profilu ranjivog korisnika, ali je ipak bila ranjiva. Svi smo mi u nekom trenutku takvi“, poručio je Gejts u izjavi koju su objavili njegovi advokati.

„Postala je neko koga više nisam prepoznavao. A ja sam postao neko koga je željela mrtvog. Skoro godinu dana nisam mogao da shvatim njene postupke.

Zatim sam pročitao njene zapise razgovora. Nije djelovala kao da je sama“, istakao je.

Iz kompanije OpenAI poručili su da im je bezbjednost glavni prioritet.

„Zabranili smo pristup ovom korisniku i dostavili informacije policiji u okviru njihove istrage ovog slučaja“, rekao je portparol kompanije za nekoliko medija.

Američki predsednik Donald Tramp sinoć je novinarima otkrio da je njegova ideja da ponudi mjesto sekretara za štampu Bijele kuće Dejni Vajtu, prvom čovjeku UFC (Ultimate Fighting Championship), bila samo šala.

Reći ću vam, samo sam se šalio, kazao je Tramp na pitanje medija o ponudi iznijetoj šefu najveće i najmoćnije organizacije za mešovite borilačke veštine (MMA) na svijetu, prenosi Blic.

U razgovoru sa novinarima na Floridi, prije polijetanja predsjedničkog aviona za Vašington i povratak u Bijelu kuću, Tramp je rekao da je u objavi o ponudi Vajtu na svojoj društvenoj mreži Trut (Truth Social) pomenuo i “najbolje rvače i UFC borce na svetu” kao neke od potencijalnih pomoćnika Vajta kao portparola Bijele kuće.

– I pomislili biste da bi ljudi rekli: “On se fino zabavlja” – kazao je Tramp.

“Ne biste se baš petljali sa njim”
On je dodao da Vajt “voli tu ideju”, koja očigledno neće biti ostvarena.

– A postoji samo jedan Dejna. On je sjajan. Ne znam, ne biste se baš petljali s njim. Ipak, dakle, šalio sam se, naravno – rekao je Tramp.

U subotnjoj objavi Tramp je poručio da je ponudio Vajtu, koga je nazvao “nasilnim borcem i ratnikom”, mesto sekretara za štampu predsedničke administracije.

On je naveo i listu rvača, uključujući Islama Mahačeva, Habiba Nurmagomedova, Džastina Gedžija, Danijela Kormijea, Amandu Nunes i Kajlu Haris kao potencijalne asistente.

– Potrebni su nam ovi ljudi da nas brane od Ludačke Ljevice. Dejna će biti sekretar za štampu kakvog do sada nije bilo. Dejna, molim te, preuzmi posao! – napisao je Tramp.

Vajt je u to vrijeme bio u Londonu na bokserskom događaju i kazao je novinarima tokom konferencije za medije da će u ponedjeljak odletjeti u Vašington na sastanak sa Trampom, ne precizirajući da li je povod objava predsednika SAD.

Američka televizija podseća da Vajtov odnos sa Trampom seže još iz vremena kada su kazina magnata nekretnina u Atlantik Sitiju služila kao lansirna rampa za UFC.

Vajt je podelio sliku na Instagramu koja je sadržala Trampovu objavu i fotografiju njega za podijumom u sali za brifinge za štampu u Bijeloj kući, uz natpis “Ka sljedećem poglavlju”.

Suzi Vajls zamijenio Stiven Miler
Tramp je objavio post o Vajtu dan nakon objave o imenovanju Stivena Milera za svog novog šefa kabineta, koji će zamijeniti Suzi Vajls nakon što je podnijela ostavku u četvrtak uveče.

Vajls je bila prva žena koja je obavljala funkciju šefa kabineta Bijele kuće.

Foks njuz podsjeća da je Miler bio arhitekta Trampove tvrde imigracione politike.

Katja Zakarija, Trampova poslednja portparolka, napustila je funkciju prošlog meseca nakon samo pet dana na toj poziciji.

Kerolajn Livit je bila na funkciji portparolke više od 19 mjeseci prije nego što se povukla sa nje u avgustu ove godine.

Rojters navodi da je Tramp je rekao da će ga Vajt posjetiti danas u Beloj kući, ali je dodao da je sastanak planiran iz drugih razloga.

Britanska agencija podsjeća da je Vajt blizak Trampov saveznik koji je pomogao je u mobilizaciji podrške za njegovu predsjedničku kampanju 2024. godine.

Takođe se pojavio zajedno sa Trampom na nekoliko političkih događaja i pomogao je da se UFC borbe ovog ljeta održe na travnjaku Bijele kuće povodom proslave 250. godišnjice osnivanja SAD.