Connect with us

Politika

Sporazum o gasovodu ili blokada projekata u Federaciji BiH

Savjet ministara na prvoj narednoj sjednici mora prioritetno usvojiti prijedlog za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne istočne interkonekcije, smatra ministar Staša Košarac.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu minitara Staša Košarac izjavio je da Savjet ministara na prvoj narednoj sjednici mora prioritetno usvojiti prijedlog za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne istočne interkonekcije, te poručio da će na eventualne blokade iz FBiH biti odgovoreno recipročnom mjerom.

“Ukoliko do četvrtka (23. februara) gasna istočna interkonekcija ne bude uvrštena na dnevni red Savjeta ministara, moj stav je da sjednica uopšte ne treba da bude održana. Smatram da ne treba odlučivati o bilo kojem pitanju dok ne otvorimo prostor za potpisivanje sporazuma koji će omogućiti izgradnju istočne interkonekcije”, poručio je Košarac.

Ako izostane davanje saglasnosti za izgradnju gasne istočne interkonekcije, kao jednog od strateških projekata u Republici Srpskoj, on je upozorio da će to negativno uticati na realizaciju drugih projekata u Federaciji BiH.

Košarac je istakao da će na blokade iz FBiH biti odgovoreno recipročnom mjerom, saopšteno je iz resornog ministarstva.

“Konkretno, ako Savjet ministara u četvrtak ne uvrsti i ne usvoji tačku koja se odnosi na izgradnju istočne interkonekcije, kao resorni ministar neću dati saglasnost na projekte koje je FBiH kandidovala za sufinansiranje investicionih projekata, kao i projekata tehničke pomoći u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan”, naveo je Košarac.

On je precizirao da je riječ o ukupno devet projekata za FBiH, od kojih je sedam iz oblasti energetike, a dva iz oblasti zaštite životne sredine.

“Mi nismo za opstrukciju i sprečavanje razvoja Federacije BiH, ali nećemo dozvoliti da bilo ko blokira strateške projekte u Republici Srpskoj. Insistiramo na fer i izbalansiranom pristupu kada je u pitanju realizacija projekata i toga moraju biti svjesni partneri iz FBiH”, poručio je Košarac.

On je napomenuo da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u saradnji i punoj koordinaciji sa nadležnim ministarstvom iz Republike Srpske pripremilo nacrt prijedloga za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji gasne istočne interkonekcije.

“Uradili smo svoj dio posla, pripremili potrebnu dokumentaciju i mišljenja nadležnih institucija, te u skladu sa procedurama, još u prošloj godini uputili nacrt prijedloga na usvajanje Savjetu ministara”, naveo je Košarac.

On je rekao da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dodatno slalo mnoštvo urgencija, kako prethodnom, tako i aktuelnom sazivu Savjeta ministara, da bi ova tačka bila uvrštena na dnevni red sjednice.

“Izgradnja istočne interkonekcije je naš prioritet, jer je riječ o projektu koji će za rezultat imati povećanje bezbjednosti snabdijevanja potrošača prirodnim gasom i obezbijediti dugoročnu energetsku stabilnost u Republici Srpskoj. To je projekat koji će doprinijeti bržem ekonomskom razvoju, poboljšanju standarda i kvaliteta života, kao i zaštiti životne sredine. Potpuno je neshvatljivo, nelogično i nedopustivo da se bilo ko protivi njegovoj realizaciji”, zaključio je Košarac

Sporazum
U Banjaluci je još 16. marta 2021. godine potpisan sporazum o izgradnji magistralnog gasovoda dužine 325 kilometara koji će ići trasom uz auto-put od Bijeljine do Banjaluke, Prijedora i Novog Grada, a čija je procjenjena vrijednost oko 125 miliona evra.

Sporazum su tada potpisali direktor preduzeća “Gas-Res” Ljubo Glamočić i direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović, u prisustvu ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića.

Riječ je o gasovodu “Nova istočna interkonekcija Republike Srpske/BiH i Srbije” na pravcu granica Srbije/BiH – Bijeljina – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad.

(Srna)

Related Topics:

Politika

LINTA “EU da osudi PROMOCIJU USTAŠKIH IDEJA u Hrvatskom saboru”

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta pozvao je danas Evropsku komisiju i Evropski parlament da najoštrije osude promociju proustaških ideja u Hrvatskom saboru i hrvatskom društvu u cjelini.

Linta je ocijenio da organizovanje proustaškog skupa u Hrvatskom saboru s ciljem da se Jasenovac predstavi kao radni logor, jeste jedan od mnogih dokaza da se Hrvatska nije suočila sa svojom genocidnom prošlošću.

“U pitanju je najdublje ruganje, ponižavanje i vređanje srpskih, romskih i jevrejskih žrtava genocida i njihovih potomaka. Takođe, u Hrvatskoj se suštinski ne poštuje antifašizam kao jedna od temeljnih vrijednosti današnjeg svijeta, niti se poštuju Ustav, zakoni, međunarodni ugovori i povelje međunarodnih organizacija”, ocijenio je Linta u saopštenju.

Kako je istakao, zbog svega toga, Hrvatska sve više postaje faktor nestabilnosti na području bivše Jugoslavije.

“Srbija ima obavezu da donese Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Romima i Jevrejima u NDH, osnuje Memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH i odredi Dan sjećanja za srpske žrtve genocida u NDH. To su ključni preduslovi da se započne aktivna borba za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u NDH”, rekao je Linta.

Istakao je da ono što se dešava u Hrvatskoj nije nikakvo iznenađenje, pošto je dolaskom Tuđmana na vlast prije 35 godina započeo proces radikalne revizije istorije u Hrvatskoj koji traje do danas.

Podsjeća da je Hrvatski sabor 2016. godine donio sramnu i skandaloznu odluku da bude pokrovitelj ubijenim ustaškim zlotvorima u Blajburgu iako tamo, kako kaže, nije bilo nikakvog stradanja.

Kako navodi, ključne teze revizionista, odnosno brojnih proustaških snaga, jesu da su ustaški zlikovci bili mučenici i borci za slobodu hrvatskog naroda, da je genocidna NDH bila istinska država hrvatskog naroda, da veličanstven ustanak srpskog naroda u Srbu 27. jula 1941. godine nije bio antifašistički već je u pitanju bila fašistička pobuna protiv Hrvata i Hrvatske, da je najveća fabrika smrti na Balkanu Jasenovac bio radni logor, da su dječji logori u Jastrebarskom i Sisku bili prihvatilišta, da u NDH nije počinjen genocid nad srpskim narodom, da je ustaški pozdrav “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, da šahovnica koja počinje sa prvim bijelim poljem nije ustaški grb i dr.

Nastavi čitati

Politika

Kada ćemo znati da li će biti izbora u Srpskoj? I HOĆE LI IH UOPŠTE BITI?

Četvrtog novembra ćemo znati izlazimo li ili ne na izbore. Tada će Ustavni sud BiH saopštiti svoju odluku.

Odluka Ustavnog suda BiH biće ustavna samo ako bi presuda Suda BiH bila ukinuta uz obrazloženje da OHR nema pravo da nameće zakone, niti sudovi u BiH imaju pravo osuđivati ljude za navodna krivična djela kakvo je neizvršenje odluka visokog predstavnika, rekao je to za Fenu profesor ustavnog prava, Milan Blagojević.

“Ali Ustavni sud BiH sigurno neće tako odlučiti, jer bi to bio poraz njegove neustavne politike i brojnih njegovih neustavnih odluka od 2000. godine, u kojima je odlučivao da OHR može nametati zakone”, kaže Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

Ukoliko apelacija Milorada Dodika bude usvojena, predmet se stepen po stepen vraća na Sud BiH. U tom slučaju, nestao bi pravni osnov za prestanak mandata i sve bi se vratilo na početak, objašnjava Branko Petrić. Ako bi donijeli pravno očekivanu odluku, mnogo toga bi se promijenilo.

“Ako bi se oni usudili i postupali po zakonu, pravu i Ustavu i donijeli takvu svoju odluku onda bi to u BiH mnogo doprinijelo da postave stvari na svoje mjesto, na one Dejtonske postavke i na vladavinu prava koliku – toliku i dalo nam mogućnost da se popravi ovo što je mnogo pokvareno”, kaže Branko Petrić, bivši predsjednik CIK-a BiH.

Na odluku se, s obzirom na to kada su apelacije podnesene i da su izbori raspisani, dugo čeka. Budući da će Ustavni sud sada konačno odlučiti o predmetu, smatra se da je zahtjev za određivanje privremene mjere odbijen, ocjena je pravnika.

“Ustavni sud BiH ukoliko apelaciju riješi negativno po apelanta, posljedice su vrlo jasne. Ukoliko prihvati činjenično i pravno osnovane argumente odbrane gospodina Dodika, koje su navedene u samoj apelaciji, apelaciju će pozitivno riješiti, a što će, naravno, imati i bitne implikacije na održavanje, odnosno neodržavanje prijevremenih izbora u Republici Srpskoj”, kaže Damir Sakić, pravnik.

Na vanrednoj sjednici Ustavnog suda biće razmatrana apelacija protiv presude Suda BiH. Objavljenim dnevnim redom, kaže Dodikov advokat, nije predviđeno da Sud taj dan razmatra i apelaciju podnesenu 5. septembra u odnosu na odluku CIK-a BiH o oduzimanju mandata predsjednika i raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

“U dnevnom redu je samo apelacija protiv presude od 12.6, to je krivična presuda. To se vidi i po broju, jer je broj za apelaciju u odnosu na odluku CIK-a drugačiji, ali mogu oni pripojiti predmet. Gledao sam, ne vidim nacrt odluke. Obično bude nacrt. Nekad ne bude. Za sada ima taj dnevni red”, kaže Goran Bubić, advokat predsjednika Milorada Dodika.

Ukoliko Ustavni sud odbije apelacije, sljedeća adresa na kojoj bi Milorad Dodik mogao da potraži zaštitu svojih prava jeste Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Politika

BODIROGA “Ko je sada izdajnik? ŠTA JE PRODAO DA SAČUVA MILIJARDE?”

Ko je sada izdajnik, braćo Srbi? Je li sad svima jasno kakav trgovac je godinama bio na vlasti? – upitao je šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga. Protiv sam toga da bilo koji pojedinac bude na američkoj crnoj listi, kaže Bodiroga, ali i podsjeća da je činjenica da nikome iz SDS-a nisu ukinute sankcije, a neki su od 2003. godine na američkoj crnoj listi.

“Naravno ni Srpskoj demokratskoj stranci nisu skinute sankcije niti je vraćen račun koji je ugašen”, kaže Bodiroga.

Sankcije Dodiku, Željki, Stevandiću, firmama koje su povezane sa porodicom Dodik su ukinute zbog onoga o čemu je , kaže Bodiroga, između ostalog, pričao juče u Jutarnjem programu BN televizije.

“Postavljanje NATO lobiste za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske i usvajanje Reformske agende gdje imamo veliki prenos nadležnosti, kao i neodrživanje referenduma kojim bi se odbacila presuda Miloradu Dodiku koju je on ujedno i prihvatio jer je platio godinu dana zatvora, bili su očigledno dio dogovora. Šta je još prodala ova nakardna vlast u Republici Srpskoj samo da bi pojedinci sačuvali svoje milijarde tek ćemo da vidimo.Narode, je li sad sve kristalno jasno?” – jasan je Bodiroga.

(BN) foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno