Connect with us

Svijet

PRETUŽNA PRIČA O DJECI koja su zbog ZEMLJOTRESA ostala bez porodice (FOTO)

Katastrofalni zemljotresi u Turskoj i Siriji do sada su odnijeli najmanje 41.000 života, a iz ruševina i dalje pristižu čudesne priče o spasavanju zatrpanih, uključujući bebu koja je bila tek rođena i pronađena je pupčanom vrpcom i dalje vezana za mrtvu majku.

Ta beba je nazvana Aja, što znači “čudo”, i jedini je preživjeli član svoje uže porodice, nakon što je u zemljotresu u Siriji izgubila roditelje i četvoro braće i sestara.

Nakon što su slike povrijeđene devojčice obišle svijet otvorilo se novo pitanje – šta će biti sa njom?

Iz raznih krajeva svijeta počele su da pristižu stotine ponuda ljudi koji su željeli da je usvoje. Aja, međutim, ima rođaka koji će se brinuti za nju kad izađe iz bolnice, iako je trenutno i sam beskućnik. Salah al-Badran i njegovo domaćinstvo koje broji 11 ljudi žive u šatoru nakon što im je kuća uništena u zemljotresu, kako je rekao AP-u.

Anonimna djeca
BBC piše da su mnoga djeca spasena iz ruševina dovedena u bolnicu u Adani iz drugih regiona prosto zato što ta ustanova i dalje stoji. Mnogi drugi medicinski centri u zoni katastrofe su porušeni ili oštećeni i Adana je postala mesto za spasavanje. U jednom slučaju su novorođene bebe prebačene u tu bolnicu iz porodilišta, teško oštećene ustanove u gradu Iskenderunu.

BBC navodi da su povrijeđena djeca koja su smještena u gradsku bolnicu u Adani premlada da znaju šta su izgubila.

– Stotine su slučajeva neidentifikovane djece čije su porodice ili mrtve ili im se nije ušlo u trag, a među njima je je šestomjesečna devojčica čiji roditelji nisu pronađeni. Ona je na odjeljenju intenzivne nege poznata samo po obilježju na svom krevetu – “anonimna”.

– Znamo gdje je nađena i kako je tamo dospela, ali pokušavamo da otkrijemo adresu. Potraga se nastavlja – rekao je BBC-u dr Nursah Keskin, pedijatar i zamjenik direktora bolnice.

Ni starija deca zbog šoka ne mogu odmah da otkriju svoj identitet. U bolnici u Adani smeštena je i devojčica starosti 5-6 godina koja usled trauma ne može da priča. Dr Ilknur Bankesur rekla je BBC-u da deca znaju svoja imena i da će pokušati da razgovaraju sa njima kad im se stabilizuje stanje za nekoliko dana.

– Za sada imamo samo kontakt očima i gestove – rekla je ona.

Izvučena beba ispod ruševina nakon tri dana

Šta će se dogoditi sa mališanima bez roditelja?
Djeca su jedna od najranjivijih grupa u bilo kojoj katastrofi, prirodnog ili ljudskog uzroka. Sada su mnogoj djeci, kako je to sročio BBC, njihova imena “izbrisana”, poput šestomjesečne djevojčice u bolnici u Adani.

Aja i “anonimna” devojčica su među mnogim mališanima koji su u zemljotresu jačine 7,8 Rihtera, koji je 6. februara pogodio sever Sirije i jugoistok Turske, ostali bez porodice i čija je dalja sudbina otvoreno pitanje. Prema “Vašington postu”, oni čine “neizrecivi” broj dece koja su postala siročići zbog zemljotresa.

Turski zdravstveni zvaničnici rekli su da širom zone katastrofe trenutno ima više od 260 povrijeđene djece koja nisu identifikovana. Ta brojka bi mogla značajno da poraste kako spasioci zalaze u više područja, a pun obim onih koji su ostali bez svog doma se iskaže. Holi Ričardson piše za Deseret.com da je nemoguće tačno znati koliko je djece ostalo bez roditelja, koliko njih ima dalje rođake i koliko ih je odvojeno od najužih članova porodice.

Zvaničnici pokušavaju da identifikuju djecu sa adresama, ali su te lokacije često samo ruševine. U najmanje 100 slučajeva su neimenovana djeca već zbrinuta, navodi BBC.

Turske društvene mreže pune su postova sa slikama nestale dece, detaljima o njihovim domovima, spratovima na kojima su živeli u sada srušenim zgradama, u nadi da će biti spasena i prevezena u bolnicu. Preživeli rođaci i zdravstveni zvaničnici obilaze medicinske centre pokušavajući da ih pronađu.

Ponovno ujedinjenje sa roditeljima
Neka djeca su ponovo ujedinjena sa svojim porodicama, poput dirljivog slučaja Nilaj i Čengiza Fanse koji su pronašli svoju osmomesečnu bebu živu. Nakon što je porodica ostala zarobljena u ruševinama svoje sedmospratnice u Kahramanmarašu u Turskoj, Nilaj je spasena oko 14 sati kasnije, potom njena četverogodišnja ćerka Nil i Čengiz. Tijelo dvogodišnje Alin nađeno je četiri dana nakon zemljotresa 6. februara i roditelji su pretpostavili da je mala Birče takođe poginula.

Ali, spasioci su je pronašli – jedan komšija je rekao da je vidio da su je izvukli iz ruševina već prvog dana potrage – i provela je pet dana na intenzivnoj njezi sa polomljenog nogom, prelomom lobanje i krvarenjem u mozgu, prenio je CNN.

Niko od spasilačke ekipe nije prepoznao bebu, pa su korisnici društvenih mreža dijelili njene slike ne bi li pronašli njene roditelje. Porodica je zahvaljujući tome uspela da identifikuje Birče i saznali su da je odvedena u bolnicu u Adani, gde su se konačno ponovo ujedinili.

Dok su neki mališani imali tu sreću, ostatak su, kako je to opisao BBC, “anonimna djeca zemljotresa”.

Improvizovana sirotišta
Neke uzimaju rođaci, kao u slučaju male Aje, a turska vlada apeluje na ljude da se prijave za starateljske porodice. U teško pogođenim područjima podižu se improvizovana sirotišta, ali proći će dosta vremena dok se porodice ponovo ne ujedine, u slučajevima u kojima je to moguće.

– Dok se ne utvrdi gdje se nalaze roditelj djeteta ili drugi članovi uže porodice, smatra se da svako odvojeno dete ima žive dalje rođake. Treba uložiti svaki napor da se djeca ponovo ujedine sa svojim porodicama kad je to prikladno – rekao je CNN-u stručnjak UNICEF-a za komunikacije u vanrednim situacijama Džo Ingliš.

Iako usvajanje trenutno nije opcija da se pomogne djeci koja su ostala bez roditelja u zemljotresu u Turskoj i Siriji, postoje drugi načini za pomoć. Organizacijama na terenu potrebne su donacije da plate profesionalne službe pomoći i tešku opremu.

Ričardson navodi da se prevaranti već koriste velikodušnosti mnogih ljudi, pa je stoga važno donirati sredstva poznatim organizacijama. Među pouzdane organizacije za pomoć na terenu u Turskoj i Siriji – gde je to moguće – uključuju Spasimo decu, UNICEF, Međunarodnu organizaciju za migracije, Ljekare bez granica i druge, prenosi Blic.

Srpska info

Related Topics:

Svijet

Zaharova upozorila “U CRNOJ GORI SE LOVE RUSKI GRAĐANI”

Crna Gora spada među države u kojima se naši građani bukvalno love i ona je uvrštena na spisak neprijateljskih zemalja, ali slična situacija se razvija i na teritoriji država koje nisu neprijateljske, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– U više navrata smo upozoravali naše građane na opasnost i preporučivali im da ne putuju u pojedine zemlje zbog visokog rizika od privođenja ili hapšenja na teritoriji tih država po zahtjevu američkih organa za sprovođenje zakona i specijalnih službi – naglasila je ona.

Povodom nedavnog incidenta u Crnoj Gori, gdje je priveden ruski bloger Mihail Zvinčuk, osnivač projekta “Ribar”, Zaharova je istakla da je Rusija, nažalost, prinuđena da ponovo podsjeti na neophodnost opreza prilikom odlaska u inostranstvo, čak i pri najmanjoj sumnji da bi američki organi za sprovođenje zakona mogli imati bilo kakve pretenzije prema vama, u uslovima lova na Ruse širom svijeta koji je pokrenuo Vašington.

– Upravo sam maloprije govorila o tome da oni na sve načine love novinare. Želim još jednom da ponovim da su na meti i ljudi koji, naizgled, svojim profesionalnim djelovanjem nisu povezani sa politikom, niti sa međunarodnom politikom. I njih takođe progone – istakla je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Aktuelno