Connect with us

Svijet

Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini: DA LI JE MIR MOGUĆ?

Rat u Ukrajini počeo je pre godinu dana a postoje pet scenarija kako bi mogao da se okonča.

Prije godinu dana, 24. februara 2022. počele su borbe u Ukrajini, a mirovni pregovori između ove zemlje i Rusije su daleko kao od prvo dana rata.

Za sada se kraj rata ne nazire, a povodom godišnjice objavljeno je pet mogućih scenarija koji mogu da dovedu do okončanja sukoba, piše Dejli mejl. Prvi scenario se odnosi na potpunu pobjedu Ukrajine, drugi na potpunu pobjedu Rusije, treći na mirovni sporazum, četvrti na mir po diktatu Kijeva i peti se odnosi na nuklearni rat.

Potpuna pobjeda Ukrajine
Oslobođenje cijele Ukrajine, uključujući Donbas i Krim. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i glavni komandant oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni vjeruju da će Ukrajina biti sposobna za to kad dobije dovoljno teškog naoružanja sa Zapada. Ruski predsjednik Vladimir Putin bi u slučaju takvog poraza morao da bude svrgnut, ubijen ili da se čak nađe u haškom sudu. Šanse da se ovo ostvari su male, ali postoje.

Potpuna pobjeda Rusije
Umjesto zauzimanja Kijeva i svrgavanja ukrajinske vlade, od čega su zasad morali da odustanu, Rusi bi morali da zauzmu cijeli jug Ukrajine, od Odese do jugoistoka, tj. do Kramatorska i Slavjanska. Rusi bi se tako dokopali svih ukrajinskih luka i većine njene industrije, dok bi Ukrajina ostala osakaćena, ratom devastirana i osiromašena država bez izlaza na more koji joj je vitalan za izvoz. Tada je moguće svrgavanje vlasti u Kijevu, likvidacija ili zatvaranje Zelenskog. Takođe su male šanse da se to dogodi.

Mirovni sporazum
Po diktatu strane koja bude bolje stajala na frontu. Za Rusiju je povoljna verzija neki oblik prihvatanja okupacije Krima i četiri anektirane oblasti (Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson), kao i ukrajinska neutralnost, a možda i demilitarizacija uz nove granicu. Za Putina bi to bio uspjeh, a za Zelenskog i Zapad poniženje. Šanse su nešto veće, ali sve zavisi od situacije na frontu.

Mir po diktatu Kijeva
U slučaju da Ukrajina ostvari napredak na frontu i dođe u poziciju da diktira uslove za mir, vjerovatno neće dobiti nazad teritoriju koja je u tom trenutku pod ruskom kontrolom, ali bi mogla da dobije ili članstvo u NATO ili neki drugi oblik bezbjednosnih garancija Zapada. Moskva će morati da se pomiri s nezavisnom Ukrajinom. Zelenski bi vjerovatno glavom platio kompromis, a nije isključen ni novi rat. Šanse su takođe nešto veće, ali sve zavisi od situacije na frontu.

Nuklearni rat
Peta i posljednja opcija je istovremeno najopasnija. Ako bi Rusija iskoristila oružje za masovno uništenje, to bi sigurno izazvalo direktnu reakciju NATO. Poraz Rusije na frontu povlači ovu opciju, koja bi dovela do direktnog sukoba između Rusije i NATO. Iako se radi o malo vjerovatnoj opciji, ona postoji i sve dok je tako, ne sme biti odbačena kao jedna od mogućnosti.

(Dejli Mejl)

Svijet

ŽESTOK RAKETNI NAPAD RUSKIH SNAGA NA KIJEV: Ima poginulih, došlo do požara i materijalne štete

Rusija je u noći između 24. i 25. oktobra izvela novi raketni napad na Kijev, gađajući prestonicu balističkim raketama. U napadu je poginula najmanje jedna osoba, a deset je povrijeđeno. Eksplozije su izazvale požare i veliku materijalnu štetu u više dijelova grada.

Rusija je tokom noći 25. oktobra izvela napad na Kijev, ponovo gađajući ukrajinsku prestonicu balističkim raketama.

Eksplozije su se čule u Kijevu nešto pre četiri sata ujutru po lokalnom vremenu, prema izvještajima novinara portala *Kyiv Independent* koji su bili na terenu.

U napadu je poginula najmanje jedna osoba, dok je deset povređeno, saopštio je Timur Tkačenko, načelnik Kijevske gradske vojne administracije.

Napad se dogodio samo nekoliko dana nakon posljednjeg velikog ruskog napada na ukrajinske gradove tokom noći 22. oktobra. Taj raketni i dron napad na energetsku infrastrukturu širom Ukrajine usmrtio je šest osoba, a najmanje 44 ranio.

Rusija je posljednjih nedjelja pojačala napade na energetsku infrastrukturu uoči zime, zbog čega je Ukrajina bila prinuđena da uvede restrikcije u snabdevanju strujom. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko upozorio je 23. oktobra da se grad priprema za, kako je rekao, „najizazovniju zimu od početka ruske invazije u punom obimu“.

Prema podacima ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva, Rusija je 25. oktobra lansirala devet balističkih raketa tipa *Iskander-M* iz oblasti Rostov i Kursk u Rusiji, kao i 62 napadna i mamčeva drona tipa “Šahed”.

PVO sistemi Ukrajine oborili su 50 dronova i četiri rakete, ali je 12 dronova i pet raketa pogodilo četiri lokacije.

Nakon napada, Tkačenko je saopštio da je na nekoliko lokacija na levoj obali grada“ izbio požar. “Leva obala” odnosi se na dio Kijeva koji se nalazi istočno od reke Dnjepar.

Gradonačelnik Kličko rekao je da su vatrogasci raspoređeni u okruzima Darnicki i Desnjanski.

Veliki požari prijavljeni su u nestambenim objektima u Desnjanskom i Darnickom okrugu, dok je u Dnjeprovski okrug raketni udar oštetio prozore, vozila i ostavio krater u dvorištu stambene zgrade, naveli su lokalni zvaničnici.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp o sastanku s Kim Džong Unom: “ČEKAM NJEGOV POZIV”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je spreman da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom svoje posjete Aziji, ako ga Kim kontaktira u vezi sa sastankom.

“Otvoren sam za to”, rekao je Tramp novinarima u avionu na putu za Maleziju.

Američki predsjednik je napomenuo da Pjongjang ima mnogo nuklearnog oružja, ali ima problema sa telefonskom komunikacijom, prenosi Blumberg Tramp je takođe rekao da je spreman da prizna Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu.

“Kada kažete da bi trebalo da budu priznati kao nuklearna sila, pa, oni imaju mnogo nuklearnog oružja. To ću reći”, rekao je predsjednik SAD novinarima.

Američki zvaničnici su ranije rekli da Tramp nema planove da se sastane sa Kim Džong Unom tokom svoje azijske turneje, koja uključuje posjete Maleziji, Japanu i Južnoj Koreji. Na rasporedu američkog predsjednika Donalda Trumpa tokom turneje po Aziji nije susret sa sjevernokorejskim vođom Kim Džong-unom, rekao je danas američki zvaničnik.

“Predsjednik je, naravno, izrazio želju za susretom s Kimom u bliskoj budućnosti. Ali to nije na programu ovog putovanja”, rekao je zvaničnik pod uslovom anonimnosti, prenosi Foks njuz.

Tramp je tokom prvog mandata održao tri istorijska samita sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom koji su stabilizovali Korejsko poluostrvo, naveo je zvaničnik u saopštenju za američku televiziju. Posljednji put Tramp i Kim su se sastali 30. juna 2019. godine u Demilitarizovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje.

Tramp bi trebalo da stigne u srijedu u Južnu Koreju na samit APEC-a, organizacije za ekonomsku saradnju Azija-Pacifik. Američki predsjednik je javno i privatno izrazio želju da razgovara sa Kimom.

Prema izvorima Si-En-Ena, ideju o novom susretu dodatno je podstakao nedavni sastanak Trampa sa južnokorejskim predsjednikom Li Džae Mjungom, koji ga je pozvao na skup Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Seulu.

Kim je prošlog mjeseca takođe izrazio otvorenost za dijalog, poručivši da bi bio otvoren za razgovor sa SAD “ako odustanu od opsesije denuklearizacijom”.

“Ako SAD odustanu od svoje prazne opsesije denuklearizacijom i žele da teže mirnoj koegzistenciji sa Sjevernom Korejom na osnovu priznavanja realnosti, nema razloga da ne sjednemo sa SAD”, rekao je ranije Kim, prenose agencije

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA I UKRAJINA BLIZU RJEŠENJA ZA KRAJ RATA: Putinov čovjek u Americi tvrdi da su lideri 3 zemlje na korak do PREKIDA VATRE

Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicije i ekonomsku saradnju, izjavio je da će se sastanak Putina sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom održati kasnije nego što je bilo planirano.

Nakon dolaska u Vašington na razgovore sa američkim zvaničnicima, Dmitrijev je za CNN rekao da sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen.

To je ranije izjavila je ranije portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

Dmitrijev: Vjerujem sa smo blizu diplomatskog rješenja
Očekuje se da Dimitrijev danas u Majamiju sastane sa izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, rekao je ranije američki zvaničnik upoznat sa planovima njegove posjete za Axios.

– Vjerujem da su Rusija, Sjedinjene Države i Ukrajina zapravo prilično blizu diplomatskog rješenja – rekao je on bez detalja.

Evropske nacije sarađuju sa Ukrajinom na novom prijedlogu za prekid vatre duž trenutnih linija fronta, rekli su ove nedjelje evropski diplomati za Rojters, u velikoj mjeri ponavljajući ono što se već razmatra, uz insistiranje da Sjedinjene Države zadrže centralnu ulogu.

– Veliki je potez predsjednika (Vladimira) Zelenskog to što već priznaje da su ovo linije fronta. Znate, njegov prethodni stav je bio da Rusija treba potpuno da ode, tako da zapravo mislim da smo prilično blizu diplomatskom rješenju koje se može postići – rekao je Dmitrijev, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno