Connect with us

Svijet

Pet scenarija za kraj sukoba u Ukrajini: DA LI JE MIR MOGUĆ?

Rat u Ukrajini počeo je pre godinu dana a postoje pet scenarija kako bi mogao da se okonča.

Prije godinu dana, 24. februara 2022. počele su borbe u Ukrajini, a mirovni pregovori između ove zemlje i Rusije su daleko kao od prvo dana rata.

Za sada se kraj rata ne nazire, a povodom godišnjice objavljeno je pet mogućih scenarija koji mogu da dovedu do okončanja sukoba, piše Dejli mejl. Prvi scenario se odnosi na potpunu pobjedu Ukrajine, drugi na potpunu pobjedu Rusije, treći na mirovni sporazum, četvrti na mir po diktatu Kijeva i peti se odnosi na nuklearni rat.

Potpuna pobjeda Ukrajine
Oslobođenje cijele Ukrajine, uključujući Donbas i Krim. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i glavni komandant oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni vjeruju da će Ukrajina biti sposobna za to kad dobije dovoljno teškog naoružanja sa Zapada. Ruski predsjednik Vladimir Putin bi u slučaju takvog poraza morao da bude svrgnut, ubijen ili da se čak nađe u haškom sudu. Šanse da se ovo ostvari su male, ali postoje.

Potpuna pobjeda Rusije
Umjesto zauzimanja Kijeva i svrgavanja ukrajinske vlade, od čega su zasad morali da odustanu, Rusi bi morali da zauzmu cijeli jug Ukrajine, od Odese do jugoistoka, tj. do Kramatorska i Slavjanska. Rusi bi se tako dokopali svih ukrajinskih luka i većine njene industrije, dok bi Ukrajina ostala osakaćena, ratom devastirana i osiromašena država bez izlaza na more koji joj je vitalan za izvoz. Tada je moguće svrgavanje vlasti u Kijevu, likvidacija ili zatvaranje Zelenskog. Takođe su male šanse da se to dogodi.

Mirovni sporazum
Po diktatu strane koja bude bolje stajala na frontu. Za Rusiju je povoljna verzija neki oblik prihvatanja okupacije Krima i četiri anektirane oblasti (Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson), kao i ukrajinska neutralnost, a možda i demilitarizacija uz nove granicu. Za Putina bi to bio uspjeh, a za Zelenskog i Zapad poniženje. Šanse su nešto veće, ali sve zavisi od situacije na frontu.

Mir po diktatu Kijeva
U slučaju da Ukrajina ostvari napredak na frontu i dođe u poziciju da diktira uslove za mir, vjerovatno neće dobiti nazad teritoriju koja je u tom trenutku pod ruskom kontrolom, ali bi mogla da dobije ili članstvo u NATO ili neki drugi oblik bezbjednosnih garancija Zapada. Moskva će morati da se pomiri s nezavisnom Ukrajinom. Zelenski bi vjerovatno glavom platio kompromis, a nije isključen ni novi rat. Šanse su takođe nešto veće, ali sve zavisi od situacije na frontu.

Nuklearni rat
Peta i posljednja opcija je istovremeno najopasnija. Ako bi Rusija iskoristila oružje za masovno uništenje, to bi sigurno izazvalo direktnu reakciju NATO. Poraz Rusije na frontu povlači ovu opciju, koja bi dovela do direktnog sukoba između Rusije i NATO. Iako se radi o malo vjerovatnoj opciji, ona postoji i sve dok je tako, ne sme biti odbačena kao jedna od mogućnosti.

(Dejli Mejl)

Related Topics:

Svijet

SAD ZAUSTAVLJAJU ISPORUKU ORUŽJA UKRAJINI: “Amerika na prvom mjestu”

Ministar odbrane SAD Pit Hegset naredio je obustavu isporuke raketa i municije Ukrajini, uključujući desetine raketa-presretača “patriot”, više od 100 raketa “helfajer” i desetine raketa “stinger”, objavila je televizijska kuća NBC, pozivajući se na svoje izvore.

Ukrajina neće dobiti ni hiljade visokoeksplozivnih haubica kalibra 155 milimetara i više od 250 precizno vođenih raketa GMLRS.

Naredba o obustavi isporuka izdata je nekoliko sedmica nakon što je Hegset pokrenuo inspekciju američkih zaliha municije, koje se smanjuju posljednjih nekoliko godina zbog masovnih isporuka Ukrajini i Bliskom istoku.

“Ova odluka je donesena kako bi se interesi Amerike stavili na prvo mjesto nakon što je Ministarstvo odbrane SAD izvršilo pregled vojne podrške i pomoći naše zemlje drugim zemljama širom svijeta. Snaga Oružanih snaga Sjedinjenih Država ostaje nesumnjiva – samo pitajte Iran”, rekla je portparol Bijele kuće Ana Keli za “En-Bi-Si njuz”.

Nastavi čitati

Svijet

CIKLON BOMBA POGODILA SIDNEJ: Snažan vjetar čupao drveća, letovi otkazani (VIDEO)

Snažna oluja pogodila je danas Sidnej, drugi dan zaredom, rušila drveće, ostavila hiljade domova bez električne energije i prisilila domaće avionske firme na otkazivanje više desetina letova.

Qantas Airways i Virgin Australia, dvije najveće australijske avio-kompanije, zajedno su otkazale najmanje 55 domaćih letova, pokazuju podaci s mrežnog portala vazdušne luke.

Odloženi su i neki međunarodni letovi. Željeznički saobraćaj u Sidneju takođe je poremećen, a vlasti su pozvale građane da izbjegavaju putovanja koja nisu nužna.

Obalni sistem niskog pritiska, koji su meteorolozi opisali kao ciklonsku bombu, pogodio je jugoistočnu obalu Australije tokom noći s naletima vjetra jačima od 100 km/h, pri čemu je čupao stabla i oštetio električne vodove.

U nekim je regijama u samo šest sati pala količina kiše jednaka mjesečnom prosjeku. Ovakvi se vremenski fenomeni formiraju vrlo brzo i uzrokuju nagli pad pritiska u kratkom vremenu.

Više od 35.000 domaćinstava u Novom Južnom Velsu, najmnogoljudnijoj australijskoj saveznoj državi, ostalo je bez električne energije nakon oluje, pokazuju podaci o kvarovima.

Nekoliko je ulica u regiji Ilavara, južno od Sidneja, zatvoreno zbog poplava i srušenih stabala.

U regiji Central Coast izdate su naredbe za evakuaciju zbog erozije obale, a na snazi su i upozorenja zbog jakog vetra i mogućih bujičnih poplava.

Očekuje se da će se vremenski uslovi pogoršati tokom dana, prije nego što se sistem premjesti nad Tasmanovo more i sutra prema Novom Zelandu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

DANSKA NA NOGAMA! Uveden vojni rok za žene!

Danska je danas uvela vojni rok i za žene u nastojanju da regrutuje što veći broj vojnika i ojača odbranu usljed zabrinutosti za bezbjednost širom Evrope.

Prema zakonu koji je usvojio danski Parlament u junu 2023. godine, Danska će od danas zahtijevati od žena sa navršenih 18 godina da se prijave za procjenu za mogući vojni rok.

Do sada je ženama, kojih je među regrutima prošle godine bilo oko 24 odsto, bilo dozvoljeno dobrovoljno služenje vojske.

Oružane snage sada su u procesu prilagođavanja kasarni kako bi bile bolje opremljene za žene budući da su sada prilagođene muškarcima.

Danska, koja se sa drugim NATO saveznicima prošle sedmice saglasila da poveća sredstva za odbranu, planira da postepeno produžava trajanje vojnog roka sa četiri na 11 mjeseci u 2026. godini, te da poveća broj regruta sa oko 5.000 koliko ih je sada na 7.500 do 2033. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno