Connect with us

Banjaluka

Kriza stala na put uvoznim slatkišima

Da je kriza umiješala prste i u prodaju slatkiša pokazuje podatak da je lani u odnosu na godinu ranije na domaće tržište stiglo 1,8 miliona kilograma manje kakaoa i proizvoda u kojima je ta sirovina neizostavan sastojak.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prošle godine uvezeno je 21,5 miliona kilograma ovih proizvoda, teških 199,69 miliona KM.

Godinu ranije, na tržište BiH, kakaoa i njegovih prerađevina stiglo je 23,3 miliona kilograma za šta je izdvojeno 195,4 miliona maraka.

Podaci UIO BiH govore da je, kad je u pitanju izvoz, na inostrano tržište lani plasirano 3,27 miliona kilograma “slatke” robe vrijedne 21,68 miliona maraka, dok je 2021. godine izvezeno 4,45 miliona kilograma, što je koštalo 22,9 miliona KM.

Prema riječima izvršne direktorice za proizvodnju u trebinjskoj prehrambenoj industriji “Svislajon-Takovo” Vesne Vujović Curać, zbog promjena cijena sirovine i ostalih inputa tokom prošle godine zabilježen je naturalan pad na svim tržištima.

– Nadam se da ćemo se u narednom periodu vratiti trendu proizvodnje i prodaje koji smo imali prethodnih godina, uzimajući u obzir da smo nedavno uspostavili saradnju s Ruskom Federacijom, gdje će naši proizvodi biti na policama njihovog lanca trgovina, u sklopu kojeg radi više od 17.000 objekata – kazala je Vujović Curać.

Dodala je da svoje proizvode izvoze u sve zemlje Evropske unije, zatim na tržište Libije, kao i na mnoga druga mjesta u svijetu.

S druge strane, fabrika keksa “Mira” Prijedor je u proteklom periodu, uprkos krizi, zabilježila blagi rast u prodaji svojih proizvoda.

Referent prodaje u ovoj prijedorskoj fabrici Igor Mandić kazao je za “Glas” da je lani potražnja za njihovim proizvodima bila veća u odnosu na godinu ranije te da očekuju da se taj trend nastavi i ove godine.

– Proizvodnja, koja svakodnevno radi, prati potražnju. Naši proizvodi, pored domaćeg i regionalnog tržišta, mogu se naći u Americi, Australiji, Novom Zelandu, zapadnoj Evropi te Saudijske Arabije. “Mirini” slatkiši se takoreći izvoze u cijeli svijet – istakao je Mandić.

Sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije RS Dragan Šepa za “Glas Srpske” ističe da je kriza svakako uticala na potražnju, a samim tim i na proizvodnju slatkiša jer osim što je, usljed raznih poskupljenja, oslabila moć potrošača istovremeno je skočila i cijena materijala koje koriste proizvođači u konditorskoj industriji.

– Međutim, proizvođači poput fabrike “Mira” Prijedor uspješno se hvataju u koštac sa izazovima koje nameću dešavanja u svijetu – kazao je Šepa.  Dodao je da je dugogodišnji kvalitet domaćih proizvoda, uprkos svim nedaćama, obezbijedio mjesto domaćim slatkišima na policama u Srpskoj, ali i šire.

Ovogodišnji plasman

Podaci UIO BiH govore da je tokom januara i februara ove godine na domaće tržište stiglo oko tri miliona kilograma kakaoa i njegovih proizvoda u vrijednosti od 31,11 miliona KM.

Istovremeno, BiH je izvezla 422.646 kilograma ovih proizvoda, vrijednih više od tri miliona KM.

(Glas Srpske)

Banjaluka

DOKLE VIŠE? Na meti huligana našla se i česma na Bulevaru cara Dušana, gradska uprava uputila hitan apel!

Komunalna oprema u našem gradu ponovo je na meti vandala, a ovog puta nesavjesni pojedinci su oštetili javnu česmu u centralnom gradskom jezgru, i to i na Bulevaru cara Dušana.

Kako su naveli iz Odjeljenja za komunalne poslove, na ovoj lokaciji pričinjena je šteta na česmi koja je postavljena kako bi bila na raspolaganju svim sugrađanima i posjetiocima našeg grada.

Napominju da su u proteklom periodu slični vandalski činovi zabilježeni i na drugim lokacijama poput Parka Tvrtka I Kotromanića, Parka „Oslobođenja“, Parka bana Milosavljevića, ali na brojnim dječijim igralištima i drugim javnim prostorima, te takvo ponašanje ocijenili nedopustivim, naglasivši da uništavanje javne imovine nije samo šteta za Grad, nego za sve građane Banjaluke.

– Ulažemo značajna sredstva kako bismo uređivali javne prostore, gradili parkove i postavljali nove sadržaje koji će biti na raspolaganju svima. Zato je poražavajuće da se nešto što je napravljeno za potrebe građana namjerno uništava. Svaku ovakvu štetu na kraju ponovo moramo sanirati sredstvima koja su mogla biti usmjerena u nove sadržaje i projekte – navode iz resornog Odjeljenja.

Dodaju da će nadležne službe preduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi oštećene česme bile sanirane i ponovo stavljene u funkciju.

-Još jednom apelujemo na sve sugrađane da čuvaju javnu imovinu, ali i da prijave svaki slučaj vandalizma kojem svjedoče. Parkovi, igrališta, česme, klupe i druga urbana oprema zajednička su imovina svih nas, zbog čega je odgovornost svakog pojedinca da ih čuva, a ne uništava – naveli su u Odjeljenju.

Blink

Nastavi čitati

Banjaluka

RODITELJI IZ BANJALUKE APELUJU: Ne povećavati cijenu produženog boravka

Početkom oktobra isplaćene su prve subvencije za produžene privatne boravke u Republici Srpskoj, a roditelji učenika prve trijade iz Banjaluke već apeluju na vlasnike navedenih boravaka da ne povećavaju cijene.

Oni navode da je, prema cijenama sa kojima su upoznati, realna cijena privatnog produženog boravka do oko 450 KM, dok bi, ističu, svako neopravdano povećanje iznad toga predstavljalo dodatno opterećenje za roditelje.

Inače, do sada su dva produžena privatna boravka u Banjaluci povećala cijenu, ali, kako kažu, to nema veze sa subvencijama.

Roditelji traže da cijene ostanu pristupačne

Dijana Seizović iz neformalne grupe roditelja djece predškolskog i školskog uzrasta grada Banjaluka za “Nezavisne novine” kaže da je prva isplata subvencija za privatne produžene boravke bila 1. oktobra, što je za pohvalu.

“Roditelji su dugo čekali da ova mjera zaživi i važno je da se sredstva isplaćuju kako je i najavljeno.   Međutim, istovremeno smo suočeni sa povećanjem cijena u dva privatna produžena boravka u Banjaluci, i to za čak 100 KM. Smatramo da ovakva povećanja u ovom trenutku nisu opravdana”, kazala je Seizovićeva.

Poručuje da su subvencije uvedene da bi olakšale finansijski teret roditeljima, a ne da bi se efekat subvencije dijelio između roditelja i vlasnika boravaka.

“Ukoliko postoji opravdana potreba za korekcijom cijena, apelujemo na vlasnike privatnih boravaka da to učine transparentno i u skladu sa stvarnim troškovima poslovanja. Svi znamo da se cijene ne koriguju bez razloga i da za svako povećanje treba da postoji opravdanje”, istakla je ona.

Koliko sada koštaju privatni boravci?

Roditelji smatraju da nekoliko mjeseci nakon uvođenja subvencije nije trenutak da se cijene povećavaju upravo za iznos koji praktično umanjuje korist koju su roditelji dobili subvencijom.

“Naš cilj od početka je bio da subvencija bude stvarna pomoć porodicama. Zato apelujemo na vlasnike privatnih produženih boravaka da imaju razumijevanja za roditelje i da ne koriste ovu mjeru kao razlog za neopravdano povećanje cijena. Subvencija treba da bude pomoć roditeljima, a ne razlog da roditeljima trošak ostane isti ili bude još veći”, naglasili su.

Inače, jedan banjalučki privatni produženi boravak povećao je cijenu sa dosadašnjih 420 KM na 520 KM, odnosno za 100 KM. Drugi je skuplji za 50 KM, tj. sada košta 460 KM.

Tatjana Sukara, vlasnica PU “Kliker” Banjaluka, potvrđuje da su poskupljenje od 100 KM najavili u maju, i to prije subvencija.

“Razlog je taj što se ‘Kliker’ pozicionira kao premijum produženi boravak, što se tiče hrane, rada sa djecom, zadaće, a i časovi programiranja su uključeni u cijenu, te kreativne radionice. Mi na 50 djece imamo četiri učiteljice, tako da je drugačiji kvalitet rada”, rekla je Sukara za “Nezavisne”.

I Kristina Mandić, vlasnica PU “Školarac” Banjaluka, za “Nezavisne” navodi da je ova ustanova povećala cijenu produženog boravka.

“Od oktobra produženi boravak košta 460 KM, a razlog nije subvencija. Mi smo održali roditeljski sastanak, tj. roditelje smo obavijestili. Prešli smo u novi boravak, te smo zaposlili dvije radnice, pa nam je veći trošak, zakup prostora itd. Roditelji nam se nisu žalili”, kaže Mandićeva.

Subvencije počele od nove školske godine

Podsjetimo, nakon višemjesečnih inicijativa, od početka nove školske godine roditelji čija djeca pohađaju privatne produžene boravke u Republici Srpskoj dobijaju finansijsku pomoć od Vlade RS.

Projekat “Sufinansiranje produženog boravka djece Republike Srpske” realizuje se u periodu od 1. septembra 2026. do 30. juna 2027. godine, uz podršku Vlade Republike Srpske, Ministarstva prosvjete i kulture i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Nastavi čitati

Banjaluka

KRAJ VIŠEGODIŠNJIH PROBLEMA ZA MJEŠTANE PETRIĆEVCA! Gradonačelnik obišao radove na novoj vodovodnoj mreži!

Na radost mještana Ulice kralja Tvrtka I Kotromanića u naselju Petrićevac, u toku je rekonstrukcija vodovodne mreže, u okviru koje će dotrajala infrastruktura biti zamijenjena novom.

Radove na ovoj lokaciji obišao je i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je tom prilikom rekao da će po završetku radova na rekonstrukciji vodovodne mreže ova ulica dobiti i novi asfalt.

– Uz to što gradimo nove vodovodne sisteme, nastojimo da unapređujemo i modernizujemo postojeće. Radovi u ovoj ulici se izvode na zahtjev mještana i ovim projektom dotrajale azbestne cijevi biće zamijenjene novim. Svjesni smo da su dotrajale cijevi uzrok kvarova, što iziskuje značajna sredstva za popravke s jedne strane, ali i dovodi do prekida u vodosnabdijevanju, što predstavlja izazove za stanovništvo. Upravo iz tog razloga je neophodno uraditi potpuno rekonstrukciju kojom će ti izazovi postati prošlost – istakao je Stanivuković.

Dodao je da se paralelno s tim radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže izvode i u Zemunskoj ulici, te najavio da će po okončanju radova biti modernizovane i saobraćajnice.

Mještanin ove ulici Anđelko Subotić istakao je da je rekonstrukcija vodovodne mreže od izuzetnog značaja za sva domaćinstva ove ulice.

-Ovdje sam 1964. godine kupio plac i počeo da gradim kuću, tada smo bili primorani da u vlastitoj režiji dovedemo vodu do svojih domaćinstava. Cijevi su dotrajale i suočavali smo se sa učestalim kvarovima, zbog čega je rekonstrukcija mreže koju je pokrenuo Grad Banja Luka od velikog značaja – rekao je Subotić.

(BN) Foto: GU BL

Nastavi čitati

Aktuelno