Connect with us

Društvo

Stajanje na LUDI KAMEN mladence u prosjeku košta OVOLIKO

Ljubav, po svemu sudeći, ipak ima svoju cijenu, to jeste, naravno, ako svoju ljubav planirate da krunišete svadbom.

Tako će mladenci koji se odluče za vjenčanje, od samih pozivnica koje će trajati onoliko koliko ih gosti čuvaju, pa do fotografija koje će trajati za života, morati da izdvoje oko 20.000/25.000 KM, pa i do 30.000/35.000 KM za oko 200 gostiju.

Ipak, mnogo je ovdje faktora koji utiču na samu cijenu, a ne mogu se izostaviti ni poskupljenja.

Naime, počevši prvo od sale, iliti “od stolice”, mladence ovo može koštati od 40 do 45 KM, pa i do 100 KM po osobi. Ovo zavisi od sale, a i od grada do grada. Tako je u Banjaluci, na primjer, neki prosjek od 50 do 100 KM. U ovu cijenu je uključeno mjesto jednog gosta, te hrana i piće za njega. Dakle, ako imate 200 gostiju, a stolica je 50 KM, to je ukupno 10.000 KM, a ako je stolica 100 KM, za isti broj gostiju cijena je 20.000 KM.

Sama svadbena sala nije dovoljna, jer ju je potrebno i dekorisati po ukusu mladenaca. Na ovo je teško staviti novčani okvir, ali prema riječima pojedinaca koji se bave dekoracijom prostora, cijene ne idu ispod 700 KM, i to ako se radi o manjoj sali.

Vjenčanja bez fotografa su nezamisliva. Oduvijek je bilo da ovaj značajan životni momenat treba na ovaj način ovjekovječiti, s tim da možda nije uvijek ovoliko koštalo.

Prema riječima fotografa, najjeftiniji paket je 1.000 KM, u šta su uključene fotografije od 500 KM i video-snimak od 500 KM. Ova cijena se smatra apsolutnim minimumom jer ona može ići i do 5.000 KM, u zavisnosti od želje mladenaca. Naime, kako kažu fotografi, svaka mlada ima drugačije zahtjeve, nekad žele specifične fotografije, a često i putuju u druge države i romantične gradove kako bi odradili svoj svadbeni foto-šuting.

Naravno, muzika je neizostavna. Ovdje su cijene u jako širokom rasponu jer je mnogo faktora koji igraju ulogu. Od veličine benda, broja članova, do veličine sale, da li mladenci žele dimne ili svjetlosne efekte, pa nadalje. Muzičari su saglasni da ispod 1.500 KM ne ide, s tim da cijena može ići i do 6.000 KM za malo luksuznije varijante.

Prosjek koji se ovdje može izvući je od 2.000 do 3.000 KM, a još jedan zanimljiv faktor koji bendovi uzimaju obzir je da li mladenci dozvoljavaju naručivanje pjesama, jer više pjesama znači više bakšiša. Pa tako ako mladenci ovo “zabrane”, cijena benda skače na otprilike 4.000 KM.

Veliki, a možda i ključni momenat svakog vjenčanja je i mladina vjenčanica. Neke mlade kupuju, mada se može reći da ih većina iznajmljuje vjenčanicu za svoj poseban dan. Tu je cijena od 500 pa sve do 5.000 KM, što dalje implicira da kupovina može ići samo preko ovog iznosa. Može se zaključiti da se najčešće iznajmljuju vjenčanice sa cijenom nešto većom od 1.000 KM. Kada platite taj iznos, u većini slučajeva ovo uključuje veo, torbicu, korpu za kićenje svatova, te korekciju vjenčanice prema ličnim mjerama i željama mladenke. Tako da one po završetku vjenčanja svoje posebne haljine nose na hemijsko čišćenje, a sve o trošku prodavnice gdje su ih kupile.

Mlade preferiraju iznajmljivanje, jer je kupovina, kako one kažu, preskupa i jednostavno se ne isplati. Visoke cijene vjenčanica je dosta mladih djevojaka navelo da se odluče za druge, ekonomičnije, a i kreativnije solucije, tako da umjesto vjenčanice kupuju bijele haljine koje iznesu kao vjenčanice. Isti efekat za manje novca.

Kako je mladoj potrebna vjenčanica, tako je i mladoženji potrebno odijelo, čija se cijena kreće u prosjeku između 300 i 700 KM.

Da bi mlade bile potpuno spremne za svoj poseban dan, često se odluče za profesionalno šminkanje, frizuru i nokte. Tako šminkanje može koštati od 30 do 70 KM, a frizura, sa probama, u prosjeku 50 KM. Dalje, tu je i uređenje noktiju, što je oko 40 KM.

“Sitnica” bez koje se ne može su bidermajeri. Oni su možda na cijenu vjenčanice kusur, ali u svakom slučaju su neizbježni. Mogu se naći gotovo svugdje i koštaju u prosjeku oko 50 KM, a neki malo ekstravagantniji i do 100 KM.

Još jedna stvar o kojoj mladenci moraju da razmišljaju su torte. Prema našim saznanjima, torta za oko 150 do 200 gostiju košta 1.000 KM, u šta nije uračunata dekoracija. Ako je pravljena od jeftinijih sastojaka, može se naći i ispod 1.000 KM, za oko 800 KM.

Najčešće mladi žele dekoracije koje zavise od njihovog ukusa, često su to perlice, listići i slično. Princip je takav da slastičarnice imaju svoje kataloge, a i možete doći sa slikom, pa će je napraviti po vašoj želji.

Iako sitno u poređenju sa ostalim troškovima, moramo računati i pozivnice, koje se kreću od oko 0,30 pa do 0,90 feninga po komadu.

Još jedna neizostavna sitnica su i kićenice, odnosno cvjetni ukrasi za svatove, koji po komadu koštaju nekoliko feninga.

Pored sala, stolova i gostiju, kite se i automobili. Ovdje cijene isto variraju u zavisnosti od toga šta mladenci žele, ali kreću se otprilike sa početnom cijenom od 40 do 50 KM.

Kada smo kod automobila, mladenci često za svoj poseban dan žele da iznajme i poseban automobil. Prije su se često odlučivali za limuzine, čija je cijena iznajmljivanja najčešće stvar dogovora.

Danas je veoma popularno iznajmljivanje oldtajmera za slikanje. Tako se na oglasima mogu pronaći oldtajmeri za iznajmljivanje koji datiraju i iz tridesetih godina 20. vijeka, a koštaju od 500 do 600 KM.

Mladeni često žele da u svadbenoj sali s njima bude i matičar, koji će ozvaničiti momenat sklapanja njihovog braka. Ovo mladence može da košta između 200 i 350 KM.

Iako su burme “dužnost” kumova, ipak su vrijedne pomena. Ovdje ima izbora za sve, tako da ih ima i za oko 500 KM, a skupljih ima i do 1.000 KM. Tu su na primjer one od bijelog zlata za 1.200 KM, a ima i onih sa cirkonima za 1.600 KM.

Zanimljivost vjenčanja je, dalo bi se reći, što mladenci često unaprijed daju samo avans, pa nakon vjenčanja, odnosno darivanja od strane gostiju, plate ostatak troškova.

(Nezavisne novine)
Related Topics:

Društvo

ŠOKANTNI PROPISI EU: Marmelada je nešto sasvim drugo, a pekmez ne postoji

Prerađeno voće spremljeno u tegle prava je delicija. Mnogi ga svakodnevno jedu na hljebu, a osim toga omiljeno je i u palačinkama, kolačima i kao dodatak jelima u raznim kombinacijama.

Zovemo ih marmelade, džemovi, pekmezi… Ali znate li razliku i šta je tačno šta?

U svakodnevnom govoru najčešće koristimo neki od ova tri izraza. U razgovoru često možete čuti da je marmelada neki opšti naziv, pekmez namaz s više šećera i glatke teksture bez komadića voća, a džem najbogatiji pripravak među njima, s komadima voća i često dodatnim začinima. Međutim, to nije tako – barem ako pitate zakon, prenosi Slobodna Dalmacija.

Jeste li možda primijetili da su s polica nestali pekmezi i marmelade i u potpunosti ustupili mjesto džemu, ekstra džemu i voćnim namazima? Ako već slutite da birokratija Evropske unije ima prste u tome, u pravu ste. Naime, zakonski pekmez ne postoji – svi slični voćni pripravci vode se kao džemovi. Tačnije, oni koji imaju najmanje 35% voća, dok se proizvodi s manjim udjelom od toga smatraju namazima. A što je s marmeladom? Tu je najveće iznenađenje – marmelade su isključivo pripravci od citrusa sa minimum 20% voća. Dakle, marmelada od jagoda zakonski ne postoji!

U Hrvatskoj su prije 2013. važili drugačiji standardi podjele, zasnovani na procentu šećera, odnosno minimalnom udjelu voća. Prema toj staroj podjeli, pekmez je morao imati najmanje 25% voća, marmelada je mogla biti od bilo kojeg voća sa minimalno 35% voća, dok je džem imao najmanje 45% voća i često komadiće.

Ono što je uvijek zanimljivo jeste pogledati porijeklo nekog izraza. Tako riječ marmelada dolazi iz portugalskog jezika i prvobitno se odnosila na dunje kuvane u medu. Riječ džem potiče iz engleskog jezika i označavala je gusti voćni proizvod kuvan sa šećerom. A pekmez je turska riječ i doslovno znači kuvani sok ili voćni sirup – i može se reći da je u našim krajevima u upotrebi najduže.

Na kraju, važno je znati da ovakvim potezima EU nastoji da uskladi tržište koje je na njenom području jedinstveno. Za nas kao kupce najbitnije je da obratimo pažnju na količinu dodatog šećera u proizvodu koji kupujemo, jer kvalitet zavisi upravo od toga. A što se jezika tiče – čini se da se pekmez neće tek tako izbrisati iz govora.

Nastavi čitati

Društvo

Nova pravila za ulazak u Šengen, VEĆ SE NAJAVLJUJU GUŽVE

Od 12. oktobra u Evropskoj uniji počinje postupno uvođenje novog sistema provjere ulaska i izlaska državljana zemalja koje su izvan Šengen zone, zbog čega se očekuje da će na granici BiH s Hrvatskom doći do velikih gužvi u saobraćaju. Najvažnija promjena u odnosu na stari sistem provjere odnosi se na to da će se svim državljanima “trećih zemalja”, tj. zemalja izvan Evropske unije, u šta spadaju i građani BiH, uzimati otisak četiri prsta, kao i fotografiju lica.

Ovaj postupak će biti provođen samo za prvi prelazak granice Šengena, odnosno, podaci će biti sačuvani te prilikom svakog sljedećeg ulaska neće biti potrebe za ponovnim davanjem otiska prstiju.

U početku se zbog toga mogu stvarati velike gužve na granici BiH i Hrvatske jer će postupak zahtijevati nekoliko minuta zadržavanja po automobilu. Očekuje se da će se čekanja smanjiti nakon “uhodavanja” sistema i stvaranja većeg broja ličnih dosjea.

Postojaće i zasebne ulazno/izlazne EES trake, primarno za one putnike koji podliježu ovim provjeravam (sistem će bez obzira na te posebne trake biti operativan i na svim drugim ulazno/izlaznim trakama zbog perioda velikih gužvi i vršnih opterećenja kada će biti neophodno za EES potrebe koristiti i druge trake.

Od primjene su izuzeti putnici koji su nositelji boravišne iskaznice, boravišne dozvole ili viza za dugotrajni boravak, kao i nositelji pogranične propusnice te na ostale izuzetke navedene u članku 2. Uredbe (EU) 2017/2226.

EES sistem se takođe ne primjenjuje na državljane Evropske unije, uključujući i državljane Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto prebivališta.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske su najavili da će ova vrsta registracije u EES sistem započeti istovremeno na svim graničnim prijelazima i da će postupno uvođenje ovog sistema trajati šest mjeseci, do 10. aprila 2026. godine.

– EES je sistem Evropske unije za digitalnu registraciju podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja, kao i podataka o odbijenim ulascima na spoljnim granicama država članica. Ovaj sistem, definisan je Uredbom (EU) 2017/2226, koja zamjenjuje ručno štambiljanje putnih isprava automatiziranim postupkom bilježenja podataka – navodi se iz MUP RH.

EES se uvodi radi poboljšanja upravljanja spoljnim granicama te obezbjeđuje poštovanja propisanog trajanja boravka u državama članicama.

(Klix) Foto: Anadolija

Nastavi čitati

Društvo

Da li znate KOLIKA bi trebala biti plata za NORMALAN život u BiH?

Prosječna neto plata u BiH u julu ove godine iznosila je 1. 601 KM, pokazuju zvanični podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH.
Plata je u odnosu na prethodni mjesec nominalno veća za dva odsto, a realno za 1,8 odsto. Kada je o godišnjem poređenju riječ, prosječna neto plata u sedmom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,8 odsto, a realno za 9,5 odsto.

Koliko ona prati cijenu potrošačke korpe?

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za juli mjesec iznosila je 3.202,70 KM, a za mjesec august 3.541,80 KM, što predstavlja porast od 10,59 odsto.

Dakle, prosječna plata u BiH pokriva tek oko 45,2 odsto mjesečnih troškova potrošačke korpe.

Da bi sustigla njen rast, plata bi se morala povećati za 121,2 odsto, a da bi pružila “solidan” život, što znači 20 odsto više od potrošačke korpe, što bi uključivalo pristojan život, štednju ili nepredviđene troškove, morala bi porasti za 165,4 odsto, tj. lični dohodak bi trebao iznositi oko 4.000 KM.

Takođe, inflacija od 4,8 odsto čini realni standard još nižim, jer ima manju kupovnu moć nego prošle godine. Iako plata iznosi 1.601 KM, realno “vrijedi” oko 1.527 KM.

U drugom kvartalu 2025. godine, radnu snagu činilo je 1,405 miliona osoba od kojih je 1,221 milion (86,9%) zaposlenih i 184 hiljada (13,1%) nezaposlenih.

U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,7 %, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 1,8%.

Stopa aktivnosti je bila 48,9 odsto, stopa zaposlenosti 42,5 odsto, stopa nezaposlenosti 13,1 odsto i stopa neaktivnosti 51,1 odsto. Od ukupnog broja radne snage, 60,5 odsto su muškarci, a 39,5 odsto su žene.

Ovakvi podaci pokazuju da je samo polovina građana radno aktivna na tržištu rada.

Stopa neaktivnog stanovništva od 51,1 odsto pokazuje da više od polovine ljudi nije ekonomski angažovano, dakle niti radi niti traži posao. Uzimajući u obzir da je u EU stopa zaposlenosti oko 76 odsto, Bosna i Hercegovina daleko je ispod tog nivoa.

Tu se primjećuje i značajan polni disbalans zbog manjeg broja zaposlenih žena i njihovu visoku stopu neaktivnosti.

Iako nominalna plata u Bosni i Hercegovini raste, njen stvarni značaj slabi zbog porasta stope inflacije, visoke neaktivnosti, demografskih izazova…, koji sve više opterećuju ekonomski sistem.

(Fobres) Foto: CBBiH

Nastavi čitati

Aktuelno