Connect with us

Politika

Šta za region donosi pobjeda Đukanovića, a šta Milatovića

Promjena na čelu države, ali ne i u političkim odnosima.

To je, u najkraćem, odgovor analitičara na pitanje da li Crna Gora 2. aprila dobija novog predsjednika i šta će za region donijeti pobjeda Mila Đukanovića, a šta Jakova Milatovića.

Sagovornici “Nezavisnih novina” smatraju da je Đukanovićevo vrijeme prošlo, ali i da politika koju zastupa Milatović regiji, odnosno BiH, zasad neće donijeti ni nešto bolje, ali ni lošije odnose, jer su stranke koje ga trenutno podržavaju već na vlasti u Crnoj Gori.

Stefan Đukić, analitičar iz Crne Gore, poručuje da je jedino sigurno da će, ako Đukanović ponovo pobijedi, potvrditi najdugovječniji politički mandat na ovim prostorima, koji bi u tom slučaju mogao ići i na 37 godina, jer je formalno aktuelni predsjednik Crne Gore na vlasti još od 1991. godine.

“Jednostavno, on je najduže od svih regionalnih političara na javnoj funkciji. Postoje oni sa kojima je u dobrim i oni sa kojima je u ne tako dobrim odnosima. Tu ne bi trebalo da bude nekih pomjeranja. Uostalom, takve su i kampanje višegodišnjih kandidata koji vrše vlast ‘sa nama je sigurno'”, ističe Đukić, koji na pitanje šta će to konkretno donijeti BiH, kaže:

“Ako govorimo o BiH, odnosi će ostati nepromijenjeni”, smatra Đukić.

Takođe, on je uvjeren da će odnosi u najvećoj mjeri ostati isti i ukoliko Crna Gora dobije novog predsjednika.

“Suprotno očekivanjima i (nekih) njegovih podržavalaca i njegovih protivnika, u slučaju pobjede Jakova Milatovića ja ne očekujem velike promjene. On zbilja neće imati neke snažnije istupe prema određenim političarima i politikama kao Đukanović, ali neće ni biti nekog velikog zaokreta”, naglašava Đukić, te dodaje:

“U kontekstu regionalnih odnosa on će imati zadatak da ostvari i lični kontakt i odnos sa državnicima regiona i tu će naći izazov, jer mreže koje je DPS decenijama gradio neće biti blagonaklone. Ipak, ne vidim Milatovića kao nekog ko će snažno skočiti u zagrljaj s jednima, uz iskopavanje svađalačkih rovova sa drugim političarima. Prije će biti jedan nastavak mirnih međunarodnih odnosa sa regionom, pa tako i sa BiH, uz pomirljivije odnose sa onima sa kojima Đukanović iste nije gajio”, poručio je Đukić za “Nezavisne novine”.

Sa navedenim je u najvećoj mjeri saglasan i Marko Vešović, novinar iz Podgorice.

“Pobjeda Đukanovića neće promijeniti odnose Crne Gore sa regionom. Ali, po mom sudu, promjene ne očekujem ni ako pobijedi Milatović, jer je već ranije najavio neki kontinuitet, ne samo spoljne politike generalno, već i odnosa sa regionom. Ali, ti odnosi su, napominjem, pozitivni i tako će, siguran sam, i ostati”, kaže Vešović.

On je prilično siguran da je Milatović apsolutni favorit za pobjedu na izborima, jer prateći sva dešavanja i najavljenu podršku za kandidate, prednost koju on ima u odnosu na Đukanovića je nedostižna.

“Crna Gora je mala zemlja, imamo oko 540.000 birača. Izlaznost u prvom krugu je bila oko 64 odsto, sada se očekuje i nešto veća. A prema rezultatima prvog kruga, prateći pojedinačno broj glasova koje su kandidati osvojili, te podršku koju će evidentno imati, možemo slobodno reći da je to nekih 70.000-75.000 glasova više za Milatovića. Sve navedeno, naravno, slijedi ako pođemo od pretpostavke da će imati iskrenu podršku saveznika. A po svemu ovdje što vidim i svjedočim, zaista će tako i biti. Ali, to u crnogorskom političkom životu ne mora ništa da znači, posebno ako znamo da je Đukanović kandidat koji je politički najdugovječniji vladar u Evropi, usudio bih se da kažem duže i od Lukašenka”, ističe Vešović.

Kao drugu stvar koja bi mogla odlučiti izbore, on vidi samo pokušaj izborne prevare, ali i to je, kaže, teško ostvarivo.

“MUP je prije nekoliko dana jasno stavio do znanja kako će se ponašati i mislim da nema šanse da dođe do jednog takvog epiloga”, jasan je Vešović.

Ni analitičari iz BiH ne vjeruju da bi Milatović kao novi predsjednik Crne Gore mogao promijeniti političke odnose na relaciji dvije države.

“Činjenica da je u Crnoj Gori već dve godine na vlasti koalicija partija u kojoj nije Đukanovićev DPS i da se odnosi sa BiH nisu menjali od tada, govori da ni pobeda Milatovića za predsednika neće promeniti taj pravac. Dakle, partije koje podržavaju Milatovića već su na vlasti, što dovoljno govori”, rekao je analitičar Velizar Antić za “Nezavisne novine”.

(Nezavisne novine)

 

 

Politika

ZORA VIDOVIĆ KRIJE OD KOGA SMO UZELI 489 MILIONA KM! Isteče i 90 dana, a ministarka i dalje drži u tajnosti američke fondove!

Ministarstvo finansija Republike Srpske ni nakon isteka roka od 90 dana ne želi da otkrije imena devet američkih investicionih fondova koji su kupili obveznice Republike Srpske vrijedne 250 miliona evra na Londonskoj berzi.

Time je nastavilo da krije identitet kreditora koji su Srpsku zadužili za gotovo pola milijarde maraka.

Iako je ministarka Zora Vidović na pres konferenciji održanoj 6. maja našoj novinarki odbila da otkrije imena fondova pravdajući ih obavezom tajnosti tokom 90 dana, ni nakon tog roka nismo dobili odgovore na ponovljena pitanja.

Vidovićeva je tada tvrdila da bi objavljivanje tih informacija prije isteka 90 dana dovelo do visokih penala za Republiku Srpsku.

Po isteku tog roka Ministarstvo nije odgovorilo na pitanje ko su kupci obveznica. Umjesto toga, naveli su da u maju nisu emitovane nikakve obveznice, iako je iz naših pitanja bilo jasno da se odnose na emisiju realizovanu krajem aprila i listiranu početkom maja.

Podsjetimo, Republika Srpska se prije tri mjeseca zadužila za 250 miliona evra uz kamatu od 6,375 odsto i na period od sedam godina.

Riječ je o zaduženju od 250 miliona evra, odnosno oko 489 miliona KM.

Prema informacijama koje je objavio CAPITAL 5. i 6. maja, Vlada je odluku o prihvatanju novog zaduženja koje je realizovano 30. aprila, a uplata sredstava i listiranje na Londonskoj berzi dogodilo se 8. maja.

Rok dospijeća glavnice je 8. maj 2033. godine, a kamatu ćemo plaćati jednom godišnje.

Dogovorena stopa je 6,375 odsto, što znači da će Republika Srpska u narednih sedam godina za kamate dati nepunih 16 miliona evra ili oko 31 milion maraka godišnje.

To je ukupno više od 216 miliona maraka.

Da se ne zaboravi, Srpska se 26. marta na Londonskoj berzi zadužila 500 miliona evra sa dospijećem u aprilu 2031. godine.

Ta sredstva iskorištena su za vraćanje glavnice kredita od 300 miliona evra koji je na Londonskoj berzi podignut u aprilu 2021. godine po kamatnoj stopi od 4,75 odsto.

Premijer Savo Minić tada je ocijenio da je uspješno refinansiranje dokaz finansijske stabilnosti Republike Srpske.

Capital

Nastavi čitati

Politika

„KAD SU SUŠE I KRIZA, VLAST NUDI SAMO IZGOVORE!“ Aleksandar Simić (PSS): Republika Srpska svjesno ostavljena bez robnih rezervi!

Vlast u Republici Srpskoj svjesno je i namjerno ostavila građane bez robnih rezervi — bez ikakve strategije, bez plana i bez odgovornosti, poručio je Aleksandar Simić, predsjednik Gradskog odbora Pokreta „Sigurna Srpska” Doboj i član Predsjedništva ovog pokreta.

Simić je podsjetio da je još 2017. godine Narodna skupština RS, po diktatu tadašnje skupštinske većine, ugasila javno preduzeće „Robne rezerve“.

„Danas, kada su suše, toplotni udari i globalni tržišni poremećaji u punom zamahu, nude nam samo izgovore i prazne izjave. Ne postoji robna rezerva. Ne postoji sistemska zaštita. Ne postoji odgovornost. Postoji samo nesposobnost, neodgovornost i političko licemjerje“, naglasio je Simić.

Dok poljoprivrednicima usjevi propadaju, vlast objavljuje prazna saopštenja

On je ukazao na tešku situaciju u kojoj se nalaze domaći proizvođači i stanovništvo usljed klimatskih i ekonomskih neprilika.

„Dok poljoprivrednici gledaju kako im usjevi propadaju, dok cijene hrane i osnovnih životnih namirnica divljaju, dok građani Republike Srpske žive u neizvjesnosti — vlast ćuti ili objavljuje saopštenja bez ikakve sadržine. Ministarstvo trgovine i turizma, kojem je povjerena navodna ‘briga’ o tržištu, pokazalo se potpuno nesposobnim da zaštiti građane“, naveo je on.

Kao magistar ekonomskih nauka, privrednik i građanin, Simić je poručio da ne želi da trpi političke igre koje se igraju na štetu egzistencije naroda.

Pet ključnih zahtjeva Pokreta „Sigurna Srpska“

Ispred Gradskog odbora Doboj i Predsjedništva Pokreta „Sigurna Srpska”, Simić je iznio jasne zahtjeve upućene nadležnima:

  • Hitno uspostavljanje robnih rezervi ključnih proizvoda (hrana, energenti, lijekovi);

  • Usvajanje preciznog plana sa definisanim količinama, skladištima i rokovima;

  • Obezbjeđivanje budžetskih sredstava i uvođenje transparentnog nadzora;

  • Hitnu pomoć poljoprivrednicima pogođenim sušom i ulaganje u sisteme za navodnjavanje;

  • Donošenje kriznog plana za tržišne poremećaje i zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva.

„Ovo nije prijedlog. Ovo je zahtjev. Vrijeme je da vlast preuzme odgovornost ili da ode. Građani Republike Srpske neće više trpjeti neodgovornost, nesposobnost i političko oglašavanje na račun njihove egzistencije“, zaključio je Aleksandar Simić.

Nastavi čitati

Politika

„NISU DJECA KRIVA ŠTO PORESKA UPRAVA NE RADI SVOJ POSAO!“ Kresojević žestoko opleo po vlasti i traži hitno formiranje posebnog fonda!

Narodni poslanik PDP-a i Pokreta Sigurna Srpska Bojan Kresojević poručio je da Republika Srpska mora pronaći način da zaštiti zdravstvena prava radnika i njihove djece u situacijama kada poslodavci ne uplaćuju doprinose.

Kresojević je istakao da Ustav Republike Srpske garantuje besplatnu zdravstvenu zaštitu za svako dijete, ali da se ta prava, kako tvrdi, ne poštuju u praksi.

– Država treba da finansira zdravstveno osiguranje dok ne naplati doprinose od poslodavca. Vlast koja ne štiti zdravlje djece ne služi narodu, već sopstvenim interesima – naveo je Kresojević.

On je ukazao da zbog neplaćenih doprinosa poslodavaca bez zdravstvenog osiguranja mogu ostati radnici, ali i njihova djeca, koja, kako je naglasio, nisu kriva zbog propusta u naplati obaveza.

– Nisu djeca kriva što nisu naplaćeni doprinosi, već Poreska uprava. Republika Srpska treba da formira fond koji će privremeno finansirati nenaplaćene doprinose, kako radnici ne bi ispaštali zbog neodgovornosti onih koji su zaduženi za naplatu – poručio je Kresojević.

On je dodao da danas postoje slučajevi u kojima roditelji sami plaćaju liječenje djece koja nemaju zdravstveno osiguranje, dok im se, nakon naknadne naplate doprinosa, troškovi liječenja ne refundiraju.

– Da li je to normalno? Uputiću poslaničko pitanje premijeru po kojem Ustavu je dozvoljeno ovo kršenje prava radnika i njihove djece – rekao je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno