Connect with us

Politika

Šta za region donosi pobjeda Đukanovića, a šta Milatovića

Promjena na čelu države, ali ne i u političkim odnosima.

To je, u najkraćem, odgovor analitičara na pitanje da li Crna Gora 2. aprila dobija novog predsjednika i šta će za region donijeti pobjeda Mila Đukanovića, a šta Jakova Milatovića.

Sagovornici “Nezavisnih novina” smatraju da je Đukanovićevo vrijeme prošlo, ali i da politika koju zastupa Milatović regiji, odnosno BiH, zasad neće donijeti ni nešto bolje, ali ni lošije odnose, jer su stranke koje ga trenutno podržavaju već na vlasti u Crnoj Gori.

Stefan Đukić, analitičar iz Crne Gore, poručuje da je jedino sigurno da će, ako Đukanović ponovo pobijedi, potvrditi najdugovječniji politički mandat na ovim prostorima, koji bi u tom slučaju mogao ići i na 37 godina, jer je formalno aktuelni predsjednik Crne Gore na vlasti još od 1991. godine.

“Jednostavno, on je najduže od svih regionalnih političara na javnoj funkciji. Postoje oni sa kojima je u dobrim i oni sa kojima je u ne tako dobrim odnosima. Tu ne bi trebalo da bude nekih pomjeranja. Uostalom, takve su i kampanje višegodišnjih kandidata koji vrše vlast ‘sa nama je sigurno'”, ističe Đukić, koji na pitanje šta će to konkretno donijeti BiH, kaže:

“Ako govorimo o BiH, odnosi će ostati nepromijenjeni”, smatra Đukić.

Takođe, on je uvjeren da će odnosi u najvećoj mjeri ostati isti i ukoliko Crna Gora dobije novog predsjednika.

“Suprotno očekivanjima i (nekih) njegovih podržavalaca i njegovih protivnika, u slučaju pobjede Jakova Milatovića ja ne očekujem velike promjene. On zbilja neće imati neke snažnije istupe prema određenim političarima i politikama kao Đukanović, ali neće ni biti nekog velikog zaokreta”, naglašava Đukić, te dodaje:

“U kontekstu regionalnih odnosa on će imati zadatak da ostvari i lični kontakt i odnos sa državnicima regiona i tu će naći izazov, jer mreže koje je DPS decenijama gradio neće biti blagonaklone. Ipak, ne vidim Milatovića kao nekog ko će snažno skočiti u zagrljaj s jednima, uz iskopavanje svađalačkih rovova sa drugim političarima. Prije će biti jedan nastavak mirnih međunarodnih odnosa sa regionom, pa tako i sa BiH, uz pomirljivije odnose sa onima sa kojima Đukanović iste nije gajio”, poručio je Đukić za “Nezavisne novine”.

Sa navedenim je u najvećoj mjeri saglasan i Marko Vešović, novinar iz Podgorice.

“Pobjeda Đukanovića neće promijeniti odnose Crne Gore sa regionom. Ali, po mom sudu, promjene ne očekujem ni ako pobijedi Milatović, jer je već ranije najavio neki kontinuitet, ne samo spoljne politike generalno, već i odnosa sa regionom. Ali, ti odnosi su, napominjem, pozitivni i tako će, siguran sam, i ostati”, kaže Vešović.

On je prilično siguran da je Milatović apsolutni favorit za pobjedu na izborima, jer prateći sva dešavanja i najavljenu podršku za kandidate, prednost koju on ima u odnosu na Đukanovića je nedostižna.

“Crna Gora je mala zemlja, imamo oko 540.000 birača. Izlaznost u prvom krugu je bila oko 64 odsto, sada se očekuje i nešto veća. A prema rezultatima prvog kruga, prateći pojedinačno broj glasova koje su kandidati osvojili, te podršku koju će evidentno imati, možemo slobodno reći da je to nekih 70.000-75.000 glasova više za Milatovića. Sve navedeno, naravno, slijedi ako pođemo od pretpostavke da će imati iskrenu podršku saveznika. A po svemu ovdje što vidim i svjedočim, zaista će tako i biti. Ali, to u crnogorskom političkom životu ne mora ništa da znači, posebno ako znamo da je Đukanović kandidat koji je politički najdugovječniji vladar u Evropi, usudio bih se da kažem duže i od Lukašenka”, ističe Vešović.

Kao drugu stvar koja bi mogla odlučiti izbore, on vidi samo pokušaj izborne prevare, ali i to je, kaže, teško ostvarivo.

“MUP je prije nekoliko dana jasno stavio do znanja kako će se ponašati i mislim da nema šanse da dođe do jednog takvog epiloga”, jasan je Vešović.

Ni analitičari iz BiH ne vjeruju da bi Milatović kao novi predsjednik Crne Gore mogao promijeniti političke odnose na relaciji dvije države.

“Činjenica da je u Crnoj Gori već dve godine na vlasti koalicija partija u kojoj nije Đukanovićev DPS i da se odnosi sa BiH nisu menjali od tada, govori da ni pobeda Milatovića za predsednika neće promeniti taj pravac. Dakle, partije koje podržavaju Milatovića već su na vlasti, što dovoljno govori”, rekao je analitičar Velizar Antić za “Nezavisne novine”.

(Nezavisne novine)

 

 

Related Topics:

Politika

KILOMETAR PUTA ZA CIJENU JEDNOG METRA AUTOPUTA? Kresojević tvrdi da će građani platiti čak 2,6 milijardi KM!

Poslanik PDP/PSS upozorava da će autoput Banjaluka – Prijedor biti među najskupljim projektima u regionu i optužuje vlast za rasipanje javnog novca

Jedan metar koštaće nevjerovatnih 60.000 KM, rekao je on.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević oštro je kritikovao projekat izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, navodeći da će njegova ukupna cijena građane Republike Srpske koštati čak 2,6 milijardi KM.

Prema njegovim riječima, riječ je o jednom od najskupljih infrastrukturnih projekata, te tvrdi da će jedan metar auto-puta koštati oko 60.000 KM.

-Auto-put Banjaluka – Prijedor narod će platiti 2,6 milijardi KM. Jedan metar koštaće nevjerovatnih 60.000 KM. Za jedan metar preskupog auto-puta može se asfaltirati kilometar puta, poput ovog u Kmećanima – poručio je Kresojević.

Kresojević upozorava da postoji mogućnost dodatnog povećanja troškova projekta.

-Novca ima, samo ga pogrešni ljudi raspoređuju – naveo je Kresojević, dodajući da je SNSD, kako je rekao, najbolja asocijacija za ekstraprofit na kineskom jeziku.

Nastavi čitati

Politika

Banjaluka i Bijeljina nisu dobile ni marku od uzetog PDV-a, NOVAC TRAŽE NA SUDU

Banjaluka i Bijeljina još nisu dobile nijednu marku koja im je uzeta od PDV-a, iako će 25. juna biti godinu dana kako je odluka o smanjenju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih opština pala na Ustavnom sudu Republike Srpske.

Da je tako, za “Nezavisne novine” potvrdili su i iz Banjaluke i iz Bijeljine, međutim, zanimljivo je pomenuti da su krajem prošle godine, odnosno, 19. novembra 2025. godine, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, tvrdili da je novac vraćen.

Zašto Banjaluka traži povrat 2,8 miliona KM?
Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakla je da Grad Banjaluka svoja prava traži na sudu i da su trenutno u sudskom procesu.

“Nekoliko puta smo čuli razne izjave ministarke finansija da je taj novac vraćen, međutim, nikada nismo dobili nijednu marku i očekujemo zaista da se to Banjaluci vrati jer je to novac svih građana Banjaluke”, kaže ona, dodajući da se presudom Banjaluci treba vratiti 2,8 miliona maraka.

Kako je istakla, svoja prava na sudu su zatražili prije nekoliko mjeseci.

“Mi smo tvrdili stalno da je to neustavno, pokrenuli ocjenu ustavnosti, utvrdilo se da je neustavno, kad novac nismo dobili, mi potražujemo sudskim putem da nam se po sudskoj odluci novac vrati”, navodi Savić Banjac za “Nezavisne novine”.

Zašto je i Bijeljina završila na sudu?
Da je ista situacija i u Bijeljini, potvrdili su nam iz Gradske uprave ovog grada, ističući da se Grad Bijeljina u više navrata, a nakon odluke Ustavnog suda RS, pisanim putem obraćao Ministarstvu finansija sa zahtjevom za povrat sredstava. Međutim, kako kažu, Ministarstvo je odbijalo da ih vrati.

“Imajući u vidu da Ministarstvo finansija nije prihvatilo zahtjeve Grada Bijeljina za sporazumno rješavanje nastale sporne situacije, Grad Bijeljina je bio prinuđen da zaštitu svojih prava zatraži putem Osnovnog suda u Banjaluci. U tom cilju, Grad Bijeljina je dana 19. novembra 2025. godine podnio tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci zbog sticanja bez osnova i naknade pričinjene štete Gradu Bijeljina u iznosu od 6.911.145,05 KM”, ističu oni za “Nezavisne novine”, dodajući da su u navedenom iznosu ubrojani oduzeti iznosi PDV-a, kao i iznosi za raspodjelu po koeficijentu.

Iako je od podnošenja tužbe do danas prošlo sedam mjeseci, iz Gradske uprave Bijeljina kažu da do sada nije održano nijedno ročište, niti je naloženo izvođenje dokaza i pripremanje glavne rasprave.

“Nadamo se da će u što skorije vrijeme Osnovni sud u Banjaluci uzeti predmet u razmatranje i odlučivanje, te da će pravda biti zadovoljena”, kažu oni.

Šta kažu Vlada RS i Ministarstvo finansija?
“Nezavisne novine” zatražile su i informaciju iz Vlade Republike Srpske, pa smo tako isto pitanje poslali na adresu predsjednika Vlade i u Ministarstvo finansija Srpske, ali odgovor nismo dobili.

Zašto je Ustavni sud RS osporio raspodjelu PDV-a?
Podsjećamo, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, a kojim je donesena odluka o smanjivanju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto Banjaluci i Bijeljini, usvojen je u decembru 2024. godine, a kako smo ranije naveli, pao je na Ustavnom sudu Republike Srpske u junu 2025. godine.

“Neustavnom normom je, naime, regulisano da se pojedinačno učešće u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza opština i gradova koje imaju više od 100.000 stanovnika izračunava tako što se nakon primjene koeficijenata raspodjele prihod umanjuje za sedam odsto i dobijeni iznos sredstava se raspodjeljuje opštinama i gradovima koji imaju manje od 50.000 stanovnika, te da se isti iznos sredstava raspodjeljuje srednje razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, a da konačnu raspodjelu sredstava pojedinačnim opštinama i gradovima utvrđuje Vlada svojom odlukom u 2025, 2026. i 2027. godini”, naveli su tada iz Ustavnog suda RS.

Kako su dodali, suština razloga za odluku o neustavnosti osporene odredbe svodi se na činjenicu da su izdvajanjem određenih jedinica lokalne samouprave po osnovu broja stanovnika u učešću u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza stavljene u neravnopravan položaj u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave iz iste kategorije razvijenosti.

Nastavi čitati

Politika

PALE NAJTEŽE OPTUŽBE U SKUPŠTINI SRPSKE! “Svi znamo ko je klečao pred strancima i provodio odluke OHR-a!”

Narodna skupština je primila k znanju obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti Ustavnog suda Republike Srpske. Tome je prethodila burna rasparava između poslanika vlasti i opozicije.

Dok su režimski poslanici tvrdili da OHR izaziva stalnu ustavnu krizu u BiH, poslanici opozicije podsjećaju da je vlast sprovela svaku odluku visokog predstavnika, koji je, zajedno sa velikim silama, šefa SNSD-a Milorad Dodik prije dvije decenije postavio za premijera Republike Srpske sa dva poslanika i smijenio legalno izabranog predsjednika, Nikolu Poplašena.

– Praksa visokog predstavnika mora što prije da prestane, jer su do sada nastupile mnogobrojne štetne posljedice u BiH“, rekao je predsjednik Ustavnog Suda Republike Srpske Džerard Selman, obrazlažući obavještenje pred poslanicima.

„Davanje prevelikih ovlašćenja bilo kojoj instituciji nedemokratskog karaktera, koja nije konstituisana u skladu sa Ustavom bilo koje zemlje, u ovom slučaju instituciji visokog predstavnika, ugrožava demokratiju, vladavinu prava, ustavnost i zakonitost, odnosno legalitet i legitimitet pravnog poretka“, smatra Selman.

– Zadatak visokog predstvnika je nadgledanje, koordinacija i uspostavljanje mira. Bonska ovlašćenja ne priznajemo već 20 godina, kaže SNSD-ov Srđan Mazalica.

„Ona se bave samo Predsjedništvom BiH i Savjetom ministara. Dakle, ne bave se zakonodavnom vlašću. Bonska ovlašćenja se ne mogu primijeniti na Parlamentarnu skupštinu BiH i ne mogu predstavljati zamjenu za funkcionisanje zakonodavnog organa u BiH“, navodi Mazalica.

Burne reakcije opozicije i za režim bolno podsjećanje. Prenijeli ste 50 nadležnosti, bili ste u službi OHR-a i međunarodne zajednice i razvlastili ste Republiku Srpsku. Zbog toga vam tolerišu krađu izbora i drže vas na vlasti, tvrdi opozicija.

„Juče premijer Minić izjavljuje da se neki ljudi grle sa Šmitom, da njih ne podržava narod. Ko se grlio za Vestendorpom, ko se grlio sa Ešdaunom? Ko je bio svježi dašak vjetra na Balkanu? Vi brkate lončiće i hoćete da poentirate na temi koje treba da se stidite.

Što se tiče prenosa nadležnosti, na samom početku mandata, na jednoj sjednici Predstavničkog doma PS BIH, visoki predstavnik je nametnuo 25 zakona, a 30. marta 2007. usvojeno je 20. Usvojio ih je SNSD, gospodo, a do kraja mandata i ostalih pet“, podsjetio je šef Kluba poslanika SDS-a; Ognjen Bodiroga.

Poslanik liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, naglašava da 1995. godine godine do danas, visoki predstavnici i OHR nisu povukli nijedan suštinski potez protiv ovog aktuelnog, prema njegovim riječima, kleptokratskog režima.

„Nijednom čovjeku iz režima nije skinuta glava, i uvijek je OHR radio i nalijevao vodu na vodenicu ovog režima i održavao ga na vlasti. Sjetite se šta je bilo prije 20, 30 godina, kad je Dodika trebalo vratiti na vlast. Jurišalo se, čak su se na silu zauzimale institucije i sa dva poslanika, neki koji su sad na vlasti“, jasan je Vukanović.

– Kristijan Šmit je jedini koji je uspio da nas sve objedini i da svi potpiemou zajedničke zaključke koji se tiču Šmita, podsjeća samostalni poslanik Igor Crnadak ali da je vlast, kako ističe, ipak provela svaku njegovu odluku.

„Pitao sam i ponovo pitam, ali nikad nismo dobili odgovor iz SNSD-a. Navedite jednu Šmitovu odluku koju niste proveli. Samo jednu. Ne postoji! NSRS je usvojila odluku da formira VRS. Nakon toga ju je poništila. Mene zanima šta nas Ustavni sud kaže, imamo li mi pravo na to ili nemamo. Da li je SNSD poletio na nešto što je minsko polje i uveo nas u opasnosti ili nije.

Isto tako je i za UIO Republike Srpske, VSTS, Agencija za lijekove Srpske. Sve to smo imali pa se povuklo. Ja moram da podsjetim da je narodna kupština, i to glasovima samo većine, bez nas iz opozicije, poništila zakone koji su bili odbrambeni prema OHR-u i Ustavnom sudu BiH.

Podsjećam vas, Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda smo ovdje usvojili i pitanja za OHR smo ovdje odbacili. Došao je onda 18. oktobar. Pitam, zašto 18. oktobar nije tretiran u ovoj informaciji? 18. oktobar, dan kada je Narodna Srupština učinila najveće samoponiženje u svojoj istoriji, poništila hrpu zakona, uključujući i Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda“, objašnjava Crnadak.

– Neće nam biti bolje sve dok imamo visokog predstavnika ali je pitanje koliko vlast ispravno djeluje da on ode, ocjenjuje poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević.

„Smatram da graditi i štiti poziciju Republike Srpske ne znači po svaku cijenu graditi konflikte kako bi se neka pozicija, da li zbog političke predstave, da ih iz drugih motiva, realizovala kao što je definitivno u predhodnih nekoliko mjeseci i godinu, dvije bio slučaj“, kaže Kresojević.

Narodna skupština usvojila je rebalans budžeta težak preko 8,5 milijardi maraka i odluke o povećanju dugoročnog zaduženja Republike Srpske i garancija za zaduženja za ukupno milijardu i 300 miliona maraka.

Protiv su bili poslanici opozicije.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno