Connect with us

Svijet

INFLACIJE, RECESIJA, POSKUPLJENJA: Francuski virus bunta širi se Evropom

Inflacija, recesija, poskupljene energenata i hrane, osiromašenje srednje klase, povećani broj socijalnih slučajeva, spisak je problema s kojima se svijet, pogotovo nekada moćna nezasitna Evropa, sve više suočava poslije dvije godine pandemije, a potom i godine rata u Ukrajini. Vlade nastoje različitim mjerama da amortizuju dramatičan pad standarda građana, ali masovni štrajkovi postaju sve nasilniji i učestaliji, prijeteće da prerastu u ozbiljnu socijalnu pobunu.

Čudovište inflacije, kako je mnogi nazivaju, a za koju su mnogi eksperti centralnih banaka navodili da će biti brzo pokopana, možda već i početkom ove godine, i dalje drži glavu uspravnom. Sve ovo je dovelo do toga da gotovo polovina Evropljana danas strahuje da neće moći da plati račune. Njih 40 odsto smatra da neće moći da priušti odlazak na ljetovanje, 20 odsto brine otplata dugova po zajmovima i kreditnim karticama, a sve više je i onih koji smatraju da će im i osnovna životna egzistencija biti ugrožena.

Upozorenje i buđenje

Još krajem septembra 2022. generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je međunarodne lidere na nadolazeću “zimu globalnog nezadovoljstva” u svijetu opterećenom višestrukim krizama. Kako je tada istakao, povjerenje se ruši, nejednakosti eksplodiraju, planeta gori. To je bila poštena procjena globalne situacije. Na ovo je upozorila i Verisk Maplekroft, konsultant za rizik, koja je napisala u jednom od svojih izvještaja kako se svijet suočava sa neviđenim porastom građanskih nemira te da vlade koje ne budu u stanju da se s tim izbore, najvjerovatnije će pribjegavati represiji i pukoj sili.

Niko ih nije poslušao. Posljednje sedmice ukazuju da ovaj tada upaljeni fitilj prijeti da potpali veliko bure baruta, jer fiskalne i ekonomske mjere koje su donošene u nekom prethodnom periodu nisu dala rezultat.

Zbog toga je na stotine hiljada ljudi gotovo svakodnevno na evropskim ulicama, uglavnom protestujući zbog rasta troškova života, smanjenja plata i gubitka posla. Prvi i ozbiljniji štrajkovi desili su se u Francuskoj. Prvi su bili “žuti prsluci”. Nakon toga građani su izašli na ulice tražeći povećanje plata koje ide u korak sa inflacijom, a onda i zbog najavljene vladine penzijske reforme koja podiže minimalnu starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

Dvocifrena inflacija i stagnirajuće plate natjerale su i pola miliona britanskih nastavnika, radnika u javnom prevozu, univerzitetskih predavača, državnih službenika i aerodromskog osoblja na ulice, što je najveći protest u posljednjih nekoliko decenija u ovoj ostrvskoj državi. Protestuju i u Španiji, gdje ogorčeni zdravstveni radnici kažu da konzervativne regionalne vlade smanjuju plate i uništavaju javni zdravstveni sistem. U Rumuniji su demonstranti trubili i udarali u bubnjeve kako bi izrazili užasnutost zbog rastućih troškova života, koji šalju milione radnika u siromaštvo. Ni u Njemačkoj nije ništa bolje. Šta više. Jednodnevni štrajk upozorenja paralisao je ovu državu. Na ulicama njemačkih gradova milioni ljudi, što je unazad tridesetak godina bilo nezamislivo. Svoj glas su digli očajni željezničari, piloti, prevoznici, tražeći povećanje plata za deset odsto.

I na ulicama Brisela policija se sve češće sukobljava sa nezadovoljnim poljoprivrednicima, koji su snage javnog reda polijevali stajskim đubrivom. Nezadovoljni farmeri su tako nedavno centar grada blokirali sa 2.300 traktora. I u Holandiji već mjesecima traju protesti farmera kojima, kako ističu, prijeti egzistencijalna ugroženost zbog novih vladinih reformi. Svoje nezadovoljstvo iskazuju i Česi, koji se na glavnom gradskom trgu u Pragu sve češće okupljaju iskazujući sve otvorenije nezadovoljstvo zbog sve težeg socijalnog položaja, visokih cijena hrana i energenata.

Klasne podjele

Ono što zabrinjava jeste što ova kriza, kako upozoravaju pojedini ekonomisti, toliko duboka i kompleksna da praktično isključuje svaki manevarski prostor. A kako je uopšte došlo do ovog haotičnog i teškog stanja, da blagostanje u kojem je živjela većina građana Evrope, danas postane prošlost? Da srednja klasa strahuje za opstanak? Kako ističu ekonomisti, uzroka je mnogo. Kao prvo treba se malo vratiti u prošlost i nekih lekcija koje očigledno nisu naučene. Podsjećaju na riječi Karla Marksa koje je on proročki izrekao prije nešto manje od 160 godina, da akumulacija bogatstva na jednoj strani, istovremeno dovodi do gomilanja bijede, ropstva, brutalnosti i mentalne degradacije na drugoj.

Bebe od bilion dolara

Prema posljednjim podacima tokom prošle godine jedan odsto najbogatijih na svijetu je prigrabio gotovo dvije trećine od 42.000 milijarde novog bogatstva stvorenog od 2020. godine. Na ovo je nedavno, na svoj način, ukazao i Blumberg, navodeći da bi uskoro moglo doći do fenomena “bebe iz fondova bilion dolara”, koji će se sigurno pojaviti u narednoj deceniji. To su djeca superbogatih koja će od rođenja biti bogatija od nekih malih zemalja.

Ali nije ovo jedini razlog, već dobra podloga za ovo što se danas dešava širom Evrope. Desila se i pandemija virusa korona. Uoči ove pandemije Federalne rezerve, ECB i Banka Japana držale su zapanjujućih 15 biliona dolara finansijske imovine, u odnosu na 3,5 biliona dolara u odnosu na kriznu 2008. godinu. Tome su dodali još šest biliona dolara tokom pandemije u pokušaju da održe ekonomiju “na površini”. Veliki dio toga bio je državni dug koji su centralne banke kupile kako bi smanjile troškove državnog zaduživanja. Nivo zaduživanja, koji je već tada bio prilično neodrživ, enormno je povećan.

Ovaj neviđeni stimulans izobličio je, kako ekonomisti objašnjavaju, dotadašnje obrasce potražnje potrošača i izazvali haos u lancu snabdijevanja, istovremeno raspirujući vatru inflacije. Inflatorne implikacije svega trebalo je da budu vidljive i slijepim, ali oni su to ignorisali, po principu: “Gdje je neznanje blaženstvo, ludo je biti mudar”.

Prema riječima onih koji su još tada na sve ovo upozoravali, baš kao što zavisnik od droga postaje sve više zavisan od supstanci koje odmah izazivaju euforiju, tako su se i pojedine evropske vlade, kompanije i porodice “navukle” na perspektivu beskrajnih, skoro nultih kamata.

Kada se to promijenilo, navode oni, efekti su bili dramatični i bolni. Baš kao narkoman kome je oduzeta droga od koje je zavisio, tako su se vlade našle u stanju šoka suočavanjem sa rastućim troškovima zaduživanja. Onda je došao i rat u Ukrajini, koji, kako navode sagovornici “Glasa Srpske” nije uzrok današnje inflatorne katastrofe, već je samo dolio još više ulja na na veliku vatru.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić smatra da svi ekonomski pokazatelji i trendovi dovode do zaključka da je Evropa daleko ne samo od kraja, već i pika inflacije. Kako kaže, treba stvarno biti slijep da se ne vidi da su veliki i tamni olujni oblaci na horizontu.

– Još odavno sam upozorio kako svetu preti velika ekonomska i finansijska kriza s visokom stopom inflacije. Sada mi se sve to čini još dramatičnije. Ne treba zaboraviti da je većina evropskih zemalja potrošila ogromne količine novca tokom pandemije. Sada i to dolazi na naplatu. Države će morati da se zadužuju, ali to više neće moći po dva odsto, nego po daleko većoj kamati. Evropa nije još doživela ni onu energetsku kataklizmu koji su sami predviđali da će se desiti. Imali su sreću. Ali, to će se promeniti. Takođe, centralne banke su u proteklom periodu dizale kamatne stope. S tim će nastaviti. Sve ovo će neminovno dovesti do novog rasta troškova života i zaduživanja, pa samim tim i do još veće inflacije – navodi ovaj ekonomista.

Noćna mora

Veliki broj Evropljana se već sada susreće sa pravom noćnom morom urušavanja životnog standarda – inflacija je pojela plate, ali su i penzije i štednja devalvirane. Sve više je onih koji su suočeni s bolnom dilemom da biraju između grijanja svojih domova ili prehrane djece. Stari, bolesni i najugroženiji ljudi u društvu sada su dovedeni u smrtnu opasnost dok vlade smanjuju izdatke za socijalne usluge. I prvi put u mnogo decenija srednja klasa je suočena sa propašću. Mala preduzeća dovode se do bankrota otrovnom kombinacijom inflacije, rastućih kamatnih stopa, zakupnina i otplate hipoteka. A kako recesija bude uzimala sve više danka zbog rasta kamatnih stopa, zatvaranje fabrika će značiti nagli porast nezaposlenosti i pad potražnje, što će dovesti do daljih bankrota.

Finansijski stručnjaci upozoravaju kako je potrošena sva municija u prethodnim pokušajima, ali i da je takva taktika liječenja odgovorna i za stvaranje ogromne planine dugova koja visi nad svijetom poput prijeteće lavine. Prema riječima naučnog savjetnika u Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu Dragana Petrovića, na ovaj ili onaj način, prije ili kasnije, dugovi se moraju vratiti, a račun će ponovo biti izdat na naplatu onima koji su i najmanje krivi za ovo stanje – običnim ljudima.

– Naravno, ima tu i političkih motiva. Ne treba zaboraviti da je poslednjim izborima u Francuskoj oko 60 odsto građana glasalo protiv Emanuela Makrona. Mađioničarskim trikovima on je postao predsednik. Mislim da sve to moramo uzeti u obzir kada analiziramo sve ove proteste, pogotovo zbog Makronove politike prema Rusiji i Ukrajini, što je ekonomski uzdrmalo ovu zemlju. Znamo kakav je stav o tome imala Marin le Pen. Pogledajte samo koliko novca se šalje Ukrajini dok domaće stanovništvo teško živi. Ljudi na sve to sa sve više podozrenja gledaju. Znači politika je stavljena ispred ekonomije. I sve dok je tako, sve teže će biti, pa samim tim i sve više protesta koji će verovatno biti gušeni raznim represivnim merama, jer je teško za očekivati da će doći do skorog zaokreta u francuskoj spoljnoj politici ili nemačkoj – kaže Petrović.

Dodaje da zbog toga na ove nemire ne treba gledati samo kroz socijalnu prizmu, već i političku, te da je ovo, gledano iz ugla jednog psihoanalitičara, provala opšteg nezadovoljstva. Smatra i kako vjerovatno treba očekivati još veće i masovnije proteste, jer suštinskih promjena nema ni na vidiku.

Slično mišljenje dijeli i profesor međunarodne politike Srđan Perišić, navodeći da ova trenutna krizna situacija može ugroziti i već odavno poljuljano evropsko jedinstvo, jer je postalo očigledno da ova ekonomska i finansijska previranja dovela do više protekcionizma i ekonomskog nacionalizma. Smatra i da će Evropa izgubiti u ovom ekonomskom ratu na koji ga je natjerala Amerika.

– Brisel je do sada uveo oko 11.000 raznih sankcija Rusiji, ne pitajući se šta će biti sutra i kako će se to odraziti na standard građana. Epilog vidimo danas. Gde su štrajkovi? Pa u Evropi! Mislim da je sve ovo samo uvod u još veće u socijalne nemire, koji će verovatno dovesti i do pada pojedinih vlada, ali ne i politika, koje će i dalje biti na fonu američke. Ali, i kada bi ovaj rat recimo sutra bio završen, to ne bi puno pomoglo Evropi, jer mnogo je problema nagomilano, pogrešnih koraka napravljeno – poručio je Perišić.

Related Topics:

Svijet

U STAMPEDIMA ZBOG BOŽIĆNIH POKLONA u Nigeriji više od 30 mrtvih

Broj poginulih u stampedu tokom dve božićne dobrotvorne akcije u Nigeriji porastao je sa 13 na 32, saopštila je danas nigerijska policija.

Žrtve, među kojima je najmanje četvoro djece, kolabirale su tokom naleta ljudi koji su se očajnički borili za hranu, u trenutku kada se zemlja bori sa najgorom krizom usljed porasta troškova života u jednoj generaciji, prenio je AP.

U stampedu u gradu Okija u jugoistočnoj državi Anambra, u kome je jedan filantrop juče organizovao distribuciju hrane, poginule su 22 osobe, potvrdio je portparol lokalne policije Točukvu Ikenga.

Još deset osoba poginulo je u glavnom gradu Abudži, tokom slične dobrotvorne akcije koju je organizovala crkva.

Policija je saopštila da istražuje ova dva incidenta, koja su se dogodila samo nekoliko dana nakon stampeda u kojem je poginulo nekoliko djece.

Najmnogoljudnija afrička zemlja bilježi rastući trend da lokalne organizacije, crkve i pojedinci organizuju dobrotvorne događaje uoči Božića kako bi se ublažile ekonomske poteškoće uzrokovane krizom zbog porasta troškova života.

Očevici stampeda u Abudži rekli su za AP da je došlo do navale ljudi na jednu od crkvenih kapija, pošto su desetine njih pokušale istovremeno da uđu u prostorije oko 4.00 sata ujutru, nekoliko sati prije nego što je trebalo da pokloni budu podijeljeni.

Pojave stampeda podstakle su sve veće pozive vlastima da sprovedu mjere bezbjednosti na takvim događajima, a nigerijska policija je naložila da organizatori dobrotvornih događaja prethodno moraju dobiti dozvolu za njihovo održavanje.

Nastavi čitati

Svijet

ŽRTVE NISU SVINJE! Interpol traži zabranu izraza “svinjokolj”

INTЕRPOL je pozvao zajednicu sajber bezbjednosti, organe za sprovođenje zakona i medije da prestanu da koriste termin „pig butchering“ (svinjokolj) za ljubavne i investicione prevare na internetu, jer se tim terminom nepotrebno sramote žrtve takvih prevara.

Sporni termin se koristi zbog načina na koji prevaranti izvode ove prevare socijalnog inženjeringa gde se žrtve opisuju kao „svinje“ koje treba „utoviti“ prije nego što budu zaklane. Ove prevare targetiraju ljude na društvenim mrežama kod kojih prevaranti, tokom dugotrajne komunikacije, pokušavaju da steknu povjerenje, razvijajući lažni prijateljski ili ljubavni odnos.

Dok žrtva vidi prevaranta kao prijatelja ili partnera, prevarant ima za cilj da ubijedi žrtvu da „pozajmi“ novac ili „uloži“ u šeme koje obično uključuju kriptovalute ili druge finansijske poduhvate.

Kada žrtve ulože veliki novac, prevaranti ih „iskasape“ krađom novca i prekidom svake komunikacije.

Ove vrste napada socijalnog inženjeringa za žrtve nisu razorne samo finansijski, već i psihološki, kad shvate da je neko koga su vidjeli kao prijatelja ili ljubavnog partnera prevarant. U nekim slučajevima, emocionalna i psihička šteta od napada bila je tolika da je dovela do toga da su ljudi sebi oduzeli život.

Interpol se sada zalaže za drugačiju terminologiju kojom bi se opisale ove prevare, kao što je „romance baiting“, koje prebacuje krivicu sa žrtve na prevaranta.

“INTЕRPOL tvrdi da izraz „svinjokolj“ dehumanizuje i sramoti žrtve ovakvih prevara, odvraćajući ljude da traže pomoć i daju informacije vlastima” navodi se u saopštenju organizacije.

Nasuprot tome, termin „romance baiting“, koji već koriste neke agencije za sprovođenje zakona i stručnjaci za bezbjednost na mreži, priznaje sofisticirane taktike i emocionalnu manipulaciju koje prevaranti koriste da izgrade povjerenje sa svojim žrtvama. On stavlja akcenat na radnje počinilaca, a ne na postupke žrtava.

Ova promjena je dio šireg napora da se žrtve podstaknu da istupe bez straha od osude i da se olakša bolja podrška i razmjena informacija sa vlastima.

Iako organi za sprovođenje zakona možda neće moći da povrate sredstva ukradena u ovim prevarama, blagovremeno otkrivanje takvih prevara moglo bi spriječi da drugi postanu žrtve i da se uđe u trag sajber kriminalcima.

Nastavi čitati

Svijet

NAPAD TRAJAO 3 MINUTE Najnoviji detalji horora na božićnom vašaru u Njemačkoj

Vozač koji je u petak pokosio posjetioce Božićnog vašara u njemačkom gradu Magdeburgu i koji je identifikovan kao saudijski ljekar Taleb A, nalazi se u pritvoru, a nema naznaka o islamističkim motivima napada, javljaju nemački mediji pozivajući se na policiju.

Odgovorno javno tužilaštvo u Magdeburgu zatražilo je nalog za hapšenje zbog ubistva i višestrukog pokušaja ubistva, koji je izdao okružni sud u Magdeburgu. Sudija je odredio istražni pritvor zbog pet tačaka ubistva, višestrukih pokušaja ubistva i višestrukih nanošenja teških tjelesnih povreda – saopštila je policija, prenosi Bild.

Napad trajao tri minuta

U napadu, koji se dogodio u petak po podne kada se Taleb A. zaletio automobilom na ljude okupljene na Božićnom vašaru, ubijeni su dječak (9) i četiri žene (45, 52, 67, 75 godina).

Bild piše da je napad trajao tri minuta. Kako pišu, oko 19 časova crni BMW prilazi božićnoj pijaci. Prostor je obezbeđen betonskim stubovima, ali ne u potpunosti. Vozač probija rupu u ulici “Breiter Weg”, ubrzava i juri velikom brzinom u uličicu između tezgi. Šef Federalne službe kriminalističke policije (BKA) Holger Minh izjavio je za ZDH da su motivi Taleba A. i dalje suviše nejasni za jasnu procjenu, ali da, uprkos prirodi zločina, nema naznaka da je napad bio motivisan islamističkim principima.

Federalnom tužiocu, takođe, još nije jasno kako bi se činjenice klasifikovale, navodi Bild i dodaje da je osumnjičeni imao islamofobične stavove i da je bio aktivan na desničarskim ekstremističkim platformama.

Međutim, danas se ne može nedvosmisleno reći da je zločin politički motivisan, rekao je načelnik Federalne službe kriminalističke policije.

Pomoć potrebna za nekoliko stotina ljudi

Posle napada u Magdeburgu, predstavnik savezne vlade za žrtve Paskal Kober očekuje da će za nekoliko stotina ljudi možda biti potrebna pomoć.

– To je bio jedan od najvećih napada koje smo imali do sada. Ako uključite svjedoke i prve odgovore, to se povećava na trocifreni broj pogođenih ljudi – rekao je on.

Tužilac Magdeburga je juče na konferenciji za novinare rekao da je u napadu pet osoba poginulo, a više od 200 je povrijeđeno.

Napadač se zalagao za borbu protiv islama

Napadač, čije ime još nije zvanično objavljeno, po pisanju nemačkih medija po profesiji je ljekar koji se na društvenim mrežama zalagao za borbu protiv islamizma i za koga se, prema preliminarnim informacijama, vjeruje da je djelovao sam.

Po informacijama koje su trenutno dostupne, napadač je specijalista psihijatrije i psihoterapije, porijeklom iz Saudijske Arabije.

U Nemačku je došao 2006. godine i od tada je živeo u Bernburgu, oko 50 kilometara južno od Magdeburga.

Očekuje se da će protiv vozača, koji je juče automobilom pokosio posjetioce božićnog sajma u Magdeburgu, biti podignuta optužnica za ubistvo i pokušaje ubistva, saopšteno je iz lokalnog tužilaštva.

Nastavi čitati

Aktuelno