Da broj osoba podložnih alergijskim smetnjama iz godine u godinu raste, najbolje svjedoči podatak ljekara da u Srpskoj svaki treći stanovnik ima neki vid alergije, a gotovo polovina njih su djeca školskog uzrasta. Stručnjaci smatraju da su glavni “krivci”, pored genetske predispozicije, aerozagađenja i stil života koji vodimo.

Većina ljudi, kažu ljekari, za glavnog “krivca” smatraju imuni sistem, koji je dragocjen u zaštiti organizma od različitih spoljnih uticaja. Međutim, on ponekad postaje pretjerano aktivan usljed pojačane koncentracije određenih supstanci. Ova pretjerana aktivnost kod osjetljivih ljudi, naročito djece, dovodi do alergijskih reakcija.

Prema riječima alergologa Branislava Lolića iz Banjaluke, alergije u 21. vijeku poprimaju pandemijske razmjere i postaju jedna od najučestalijih poremećaja kod odraslih i djece. Alergije se mogu pojaviti u više oblika, od kože, kada se to manifestuje kao alergijski dermatitis, zatim kod očiju gdje je alergijski konjuktivitis i kod nosa alergijski rinitis.

– Kod nekih pacijenata se javlja alergijski marš, pa se tegobe onda spuštaju prema plućima i onda dolazi do pojave astme, kao najčešće hronične bolesti posebno u dječijoj dobi. Ponekad je čak moguća i migrena, zatim crijevne alergije posebno na hranu prije svega kravlje mlijeko i određene namirnice poput kikirikija, lješnika što se može manifestovati različitim poremećajima stolice – priča Lolić.

Zna se, nastavlja Lolić, desiti da osobe imaju urođen povišeni imunoglobulin i da imaju sklonost alergiji i kad se tome doda način života i izloženost alergenima zavisi koliko će neko imati tegobe.

– Svakako i psihički faktori imaju uticaj na alergiju, kao i aerozagađenje. Najviše odraslih i djece ima alergiju na kućnu prašinu, a na drugom mjestu je polen ambrozije. Kod pojedinaca se javlja i alergija na perje i životinjsku dlaku – istakao je Lolić.

Kod nekih pacijenta, kako godine prolaze, nestaju i alergijske smetnje, ali uprkos tome treba da budu oprezni, jer ako postoji alergijska ili atopijska konstitucija, onda sklonost od alergije može dugo da traje.

– Ja ne bih bio pristalica teze da je jednom alergičan uvijek alergičan. Danas sa svim ovim saznanjima i terapijama alergije bolje kontrolišemo. Imamo takve lijekove da bolest toliko dobro držimo pod kontrolom da izgleda kao da je izliječena – kazao je Lolić

Kad je u pitanju prevencija za početak je, naglašava ovaj alergolog, potrebno uraditi testove putem kože ili krvi, za utvrđivanje alergena koji je kriv za reakciju, a potom izbjegavati kontakt sa njim, koliko je moguće.

– Preporučuje se češći boravak u zatvorenom prostoru tokom cvjetanja alergena, posebno kada je vrijeme napolju vjetrovito ili kišovito, a poželjno je i zatvarati prozore i vrata – rekao je Lolić.

Dodao je da je ispiranje nosa fiziološkim rastvorom može da smanji koncentraciju polena u nosu, a ne bi bilo loše opremiti se i lijekovima iz grupe antihistaminika, sprejevima za nos, kapima za oči u slučaju svraba.

Takozvane proljećne ili polenske alergije javljaju se kod djece između druge i pete godine, a sezona polanizacije je krenula ovih dana.

– Posebno je pojačana koncentracija polena čempresa. Sad već praktično počinju da poliniraju sva šumska stabla, a već se vidi da cvjetaju prve trave.  U ovom periodu, kad su nagle vremenske promjene, samo po sebi, kada su osobe alergične, nepovoljno djeluju na zdravlje zbog čega su ordinacije pune pacijenata koji boluju od astme i akutnih napada – kazao je Lolić.

Kad je u pitanju cjelogodišnja alergija, to su onda kućna prašina i grinje, odnosno parazit koji živi u kućnoj prašini. S druge strane, pojave alergijskih simptoma, kaže on, prečesto isprovociraju i infekcije, posebno kod male djece, koje najčešće liče astmi, a u stvari je virusna bolest.

– Uvijek se postavlja pitanje šta sve vazduh nosi. Prilikom izrade magistarskog rada, ispitivanja su pokazala da aerozagađenje iz ugljevičke termoelektrane stigne čak do Banjaluke – naglasio je Lolić.

Kod alergije, smatra on, uzrok nije oslabljen imunitet nego upravo prenaglašena odbrambena reakcija na supstance koje zdravoj osobi ne čine nikakve probleme.

– Što sam stariji, sve sam ubjeđeniji da psihogena komponenta i te kako ima uticaja kod astme, koja potiče od nesređenih odnosa u porodici, vrtiću i školi – rekao je Lolić.

Da je sve više djece u ambulantama potvrdila je i pedijatar u jednom dobojskom specijalističkom centru Ana Cvijetinović. Prema njenim riječima, sve se ispomjeralo poslije pandemije virusa korona.

–  Trenutno, najviše djece se javlja zbog vodenih ospica koje se provlače cijelu godinu, što ranije nije bio slučaj. Sad je krenuo i koksaki virus, bolest usana, dlanova i tabana. Imamo i mnogo pacijenata sa stomačnim virusom koji se manifestuje povraćanjem i prolivom, što je atipično za ovo doba godine – kazala je Cvijetinović.

Dodala je da je nedavno bilo i mnogo djece sa šarlahom, dok se dolaskom proljeća počinju  javljati pacijenti sa alergijskim smetnjama.

– Činjenica je da je sve više djeca sa nekim alergijskim smetnjama. Na širenje alergija može da utiče mnogo faktora. Takođe, djeca rođena carskim rezom, što je danas trend, sklonija su alergijama, a to je i nauka dokazala – rekla je Cvijetinovićeva.

Njen savjet roditeljima je da djeca što više borave u prirodi, jer su generalno gledano u zatvorenom prostoru. Da se zdravije hrane sa što manje slatkiša, jer se sve više javlja gojazne djece.

Pedijatar Slavica Damjanović iz Bijeljine kaže da sev djeca sve češće javljaju sa kombinacijom alergije i infekcije.

– Imamo čitavu epidemiju šarlaha. Kod alergijskih konstitucija treba da se prati sezona i daje preventivna terapija. Pored boravka napolju, moja preporuka je redovno uzimanje vitamina D bez obzira da li su to djeca ili stariji. Treba ga uzimati od 1. novembra do 1. aprila odnosno dok se ne počnu nositi kratki rukavi.  I na listi su i što se djece tiče besplatni su u apoteci – kazala je  Damjanovićeva.

Pedijatar Dijana Tubak iz Banjaluke kaže da u ambulanti gdje ona radi još dominiraju virusne infekcije, ali da se u ovom periodu, dolaskom toplijih dana, povećava i broj mališana sa alergijskim smetnjama.

–  Ovaj period promjenjivih vremenskih uslova ne pogoduje ni djeci koja imaju česte bronhitise ili alergije, odnosno alergijsku astmu. Najčešće takva djeca se javljaju, te zahtijevaju odgovarajuću terapiju, najčešće inhalacije – kazala je Tubakova.

Bebe

Prema riječima pedijatara i alergologa, tokom prve dvije godine života mahom se javljaju alergije na hranu – najčešće na jaja, mlijeko, gluten, soju, ribu, morske i orašaste plodove. Zato se nove namirnice uvode u prijepodnevnim časovima, kako bi se ispratila eventualna alergijska reakcija dok je dijete budno. U slučaju reakcije, djetetu treba odmah dati sirup protiv alergije, koji je preporučljivo imati u kućnoj apoteci.