Connect with us

Društvo

“Srpska Šindlerova lista” otkriva bolnu istinu

Nedavno objavljeni originalni spisak Diane Budisavljević sa imenima i prezimenima 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora dragocjen je istorijski dokument, koji već mnogi nazivaju “srpskom Šindlerovom listom”, a koji bi mogao rasvijetliti mnoge dosadašnje istorijske dileme, pa i onu kakva je bila sudbina tih kasnije usvojenih mališana.

Opšti je ovo zaključak stručne javnosti, ali i medija, kako iz regiona, tako i svijeta, nakon što je Muzej žrtava genocida iz Beograda objelodanio ova dokumenta za koja se smatralo da su nepovratno izgubljena nakon Drugog svjetskog rata. Kako su saopštili iz Muzeja žrtava genocida, vlada ogromno interesovanje medija, ali i stručne javnosti nakon ovog epohalnog istorijskog otkrića.

– Neki od najpoznatijih svetskih medija ne prestaju da izveštavaju o tome da smo nakon više od 80 godina došli do, kako to nazivaju, “srpske Šindlerove liste”. Ovaj spisak to sigurno jeste, a zbog ogromnog interesovanja ovaj vredan artefakt privremeno će biti izložen u Narodnom muzeju Srbije – istakao je za”Glas Srpske” direktor ove ustanove Dejan Ristić koji je krajem prošle sedmice javnosti otkrio kako je ovaj muzej došao u posjed originala spiska Diane Budisavljević sa imenima i svim podacima oko 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora smrti NDH, ali i imenima onih koji su ih usvojili.

Kako je pojasnio, on je nastao u Zavodu za gluhonijemu djecu u Zagrebu u okviru “akcije Diane Budisavljević”, u drugoj polovini 1942. nakon Bitke na Kozari. Osvrćući se na značaj ovog spisa, istakao je kako sada prvi put živoj djeci, koja su sada ljudi u dubokoj starosti i koja još tragaju za svojim identitetom, kao i njihovim potomcima, Muzej žrtava genocida može da ponudi podatak koji je njihov stvarni identitet, jer je Diana Budisavljević vodila ovu kartoteku o djeci upravo s nadom da bi jednog dana ona mogla biti vraćena svojim biološkim porodicama.

I predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac smatra da se radi o važnom istorijskom dokumentu, posebno ako imamo na umu istorijsku reviziju u Hrvatskoj. Istakao je i da su pojedina imena koja se pojavljuju na ovom spisku već negdje zapisana, te ukazao da je logoraš Dragoje Lukić, kozaračko dijete, uložio mnogo truda da pronađe dvadesetak hiljada djece koja su bila u ustaškim logorima.

– Na kraju krajeva, i u Memorijalnom centru Jasenovac imate imena i prezimena 20.000 djece i podatke o tome ko su, šta su i odakle su. Naravno, istoričari će uporediti spiskove iz ovog dokumenta Diane Budisavljević sa onim postojećim. Vjerovatno je da su oni već popisani, ali je ovaj spisak mnogo širi i mnogo važniji – ocijenio je Štrbac.

I predsjednica banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj smatra da je objavljeni spisak značajan istorijski dokument koji će, kako je istakla, spriječiti svaki pokušaj dalje revizije istorije na štetu srpskih žrtava.

– Ovaj spisak doprinijeće rasvjetljavanju mnogih istorijskih činjenica i događaja vezanih za stradanje srpske djece u sistemu koncentracionog logora Jasenovac, kao i djece koju je spasla Budisavljevićeva – rekla je ona.

Kukoljeva, koja je kao desetogodišnja djevojčica provela tri mjeseca u logoru Jasenovac, kaže da su djeca u to vrijeme u logoru tražila majke koje su odvedene na prinudni rad ili su ubijene i nikada im se nisu vratile.

– U to vrijeme bilo je važno sačuvati svaki dječiji život, zbog čega je objavljivanje ovakvog spiska značajno za istoričare i cjelokupnu javnost u regionu – poručila je ona.

Zaboravljeni Rašković

Istoričar Veljko Đurić Mišina, specijalizovan za istoriju SPC, genocide i holokaust, kaže da je hrvatska istoričarka Nataša Mataušić, najbolji poznavalac lika i djela Diane Budisavljević, svojevremeno ustanovila u svojim istraživanjima da je iz ustaških logora spaseno čak oko 12.000 djece, koja su onda davana na usvajanje.

– Često se govori o njoj, ali mi zaboravljamo na sve ono što je uradio, recimo, Bogdan Rašković. Koliko ljudi uopšte zna nešto o njemu? Prema nekim podacima, on je spasao više od 35.000 Srba u NDH i to uz pomoć Milana Nedića. To se, uostalom, može videti i iz Nedićevih prepiski sa nemačkim generalima – kaže za “Glas” ovaj istoričar.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno