Connect with us

Društvo

“Srpska Šindlerova lista” otkriva bolnu istinu

Nedavno objavljeni originalni spisak Diane Budisavljević sa imenima i prezimenima 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora dragocjen je istorijski dokument, koji već mnogi nazivaju “srpskom Šindlerovom listom”, a koji bi mogao rasvijetliti mnoge dosadašnje istorijske dileme, pa i onu kakva je bila sudbina tih kasnije usvojenih mališana.

Opšti je ovo zaključak stručne javnosti, ali i medija, kako iz regiona, tako i svijeta, nakon što je Muzej žrtava genocida iz Beograda objelodanio ova dokumenta za koja se smatralo da su nepovratno izgubljena nakon Drugog svjetskog rata. Kako su saopštili iz Muzeja žrtava genocida, vlada ogromno interesovanje medija, ali i stručne javnosti nakon ovog epohalnog istorijskog otkrića.

– Neki od najpoznatijih svetskih medija ne prestaju da izveštavaju o tome da smo nakon više od 80 godina došli do, kako to nazivaju, “srpske Šindlerove liste”. Ovaj spisak to sigurno jeste, a zbog ogromnog interesovanja ovaj vredan artefakt privremeno će biti izložen u Narodnom muzeju Srbije – istakao je za”Glas Srpske” direktor ove ustanove Dejan Ristić koji je krajem prošle sedmice javnosti otkrio kako je ovaj muzej došao u posjed originala spiska Diane Budisavljević sa imenima i svim podacima oko 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora smrti NDH, ali i imenima onih koji su ih usvojili.

Kako je pojasnio, on je nastao u Zavodu za gluhonijemu djecu u Zagrebu u okviru “akcije Diane Budisavljević”, u drugoj polovini 1942. nakon Bitke na Kozari. Osvrćući se na značaj ovog spisa, istakao je kako sada prvi put živoj djeci, koja su sada ljudi u dubokoj starosti i koja još tragaju za svojim identitetom, kao i njihovim potomcima, Muzej žrtava genocida može da ponudi podatak koji je njihov stvarni identitet, jer je Diana Budisavljević vodila ovu kartoteku o djeci upravo s nadom da bi jednog dana ona mogla biti vraćena svojim biološkim porodicama.

I predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac smatra da se radi o važnom istorijskom dokumentu, posebno ako imamo na umu istorijsku reviziju u Hrvatskoj. Istakao je i da su pojedina imena koja se pojavljuju na ovom spisku već negdje zapisana, te ukazao da je logoraš Dragoje Lukić, kozaračko dijete, uložio mnogo truda da pronađe dvadesetak hiljada djece koja su bila u ustaškim logorima.

– Na kraju krajeva, i u Memorijalnom centru Jasenovac imate imena i prezimena 20.000 djece i podatke o tome ko su, šta su i odakle su. Naravno, istoričari će uporediti spiskove iz ovog dokumenta Diane Budisavljević sa onim postojećim. Vjerovatno je da su oni već popisani, ali je ovaj spisak mnogo širi i mnogo važniji – ocijenio je Štrbac.

I predsjednica banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj smatra da je objavljeni spisak značajan istorijski dokument koji će, kako je istakla, spriječiti svaki pokušaj dalje revizije istorije na štetu srpskih žrtava.

– Ovaj spisak doprinijeće rasvjetljavanju mnogih istorijskih činjenica i događaja vezanih za stradanje srpske djece u sistemu koncentracionog logora Jasenovac, kao i djece koju je spasla Budisavljevićeva – rekla je ona.

Kukoljeva, koja je kao desetogodišnja djevojčica provela tri mjeseca u logoru Jasenovac, kaže da su djeca u to vrijeme u logoru tražila majke koje su odvedene na prinudni rad ili su ubijene i nikada im se nisu vratile.

– U to vrijeme bilo je važno sačuvati svaki dječiji život, zbog čega je objavljivanje ovakvog spiska značajno za istoričare i cjelokupnu javnost u regionu – poručila je ona.

Zaboravljeni Rašković

Istoričar Veljko Đurić Mišina, specijalizovan za istoriju SPC, genocide i holokaust, kaže da je hrvatska istoričarka Nataša Mataušić, najbolji poznavalac lika i djela Diane Budisavljević, svojevremeno ustanovila u svojim istraživanjima da je iz ustaških logora spaseno čak oko 12.000 djece, koja su onda davana na usvajanje.

– Često se govori o njoj, ali mi zaboravljamo na sve ono što je uradio, recimo, Bogdan Rašković. Koliko ljudi uopšte zna nešto o njemu? Prema nekim podacima, on je spasao više od 35.000 Srba u NDH i to uz pomoć Milana Nedića. To se, uostalom, može videti i iz Nedićevih prepiski sa nemačkim generalima – kaže za “Glas” ovaj istoričar.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno