Zdravko Šarenac iz Trebinja nedavno je doživio neprijatnost kada mu je na kućnu adresu stigla plava koverta, a u njoj rješenje za sudsku naplatu dugovanja za RTV taksu iz 2012. godine.

Srećom, imao je sačuvanu uplatnicu za sporni period staru 14 godina, a on upozorava sugrađane da budu oprezni jer po njegovim saznanjima, ovakvih slučajeva ima još mnogo.

Veći broj građana prema našim saznanjima dobijaju rješenja o sudskoj naplati dugovanja za RTV taksu iz 2012. godine iako je od prijedloga izvršenja od strane javnog servisa Republike Srpske prošlo 13 godina.

Isti slučaj dogodio se Zdravku Šarencu koji je srećom imao sačuvanu uplatnicu za sporni period iz 2012. godine, a ostaje otvoreno pitanje kako će blagovremenu uplatu dokazati oni građani koji nisu sačuvali uplatnice, a za šta nisu ni obavezni.

‘-Račune sam dobio 2012. godine, koje sam izmirio u roku od 7 dana i još zahvaljujući mojoj inteligenciji, tako da kažem, odnio sam jedan primjerak da dostavim od ova tri primjerka. Međutim, evo nakon 12-13 godina dolazi mi sudsko rješenje za oduzimanje imovine u slučaju da ne izmirim obaveze koje sam tada izmirio. Otišao sam juče na sud sa ovom dokumentacijom i kopirao sam im.

Pogledali su me i nisu mogli da vjeruju, da li je moguće da postoji čovjek koji 14 godina čuva račune. Apelujem na moje građane da se raspitaju koliko je vjerodostojno 14 godina čuvanja ovog dokumenta jer kad bi sve račune čuvali, trebala bi jedna hladnjača velika, ogromna da se to složi, a opet bi trebalo godinu dana da se nađe taj papir’ – kaže Zdravko Šarenac.

Zdravko tvrdi da je ovaj slučaj dokaz stanja u kojem se nalazi javni servis i da je sramotno da se na ovakav način pokušavaju izvući iz krize koja je uzrokovala i blokadu računa javnog servisa.

‘-Naplaćuju po dva puta ljudima račune da bi skupili jedan dinar, ovo je sitno i ovo je jedno ruglo i jedna bruka ove naše države na šta su spali, na 100 maraka po drugi put da naplate građanima da bi se izvukli iz krize’ – zaključuje Zdravko.

Podsjećamo, od 7. jula tekuće godine svih 15 računa RTRS-a je blokirano, a iako nije objavljeno ko je pokrenuo izvršenje niti po kojem osnovu, pretpostavlja se da je sve povezano sa sporom oko raspodjele RTV takse koji godinama traje između BHRT-a i RTRS-a, a BHRT tvrdi da mu javni servis Republike Srpske duguje više od 100 miliona prikupljene RTV takse.

Tokom 2026. godine je doneseno više pravosnažnih presuda u korist BHRT-a, pa se pretpostavlja da je upravo neka od ovih presuda dovela do blokade računa RTRS-a. Da li će ceh ponovo platiti građani?!

BNTV

Proizvođači voća iz Potkozarja nekoliko dana od početka berbe ranih sorti kruške suočili su se sa nerješivim problemom otkupa.

Grane se polomile od roda

Grane su se polomile od roda, voće ubrzano zri zbog visokih temperatura i opada, a berači čekaju da otkupljivači otvore kapije.

O cijenama niko i ne govori

Voćari smatraju da institucije Republike Srpske i BiH nisu učinile dovoljno za plasman voća. O cijenama za sada niko i ne govori, jer su one u sadašnjim okolnostima postale manje važne.

Mirko Petrović iz Trebovljana, jedan od najvećih proizvođača voća, ubrao je 20 tona kruške butira, koja sada propada zato što je nema kome prodati.

U krajnjoj situaciji prinuđen je dati u bescijenje.

Velike količine kruške mogle bi propasti

“Imam još 300 tona kruške santa marija. Berba ove sorte počeće za nekoliko dana. Beračima iz Srbije, za koje sam obezbijedio smještaj, otkazao sam dolazak. Ne znam šta da radim. Ukoliko se hitno ne pronađe rješenje u Ministarstvu poljoprivrede i Vladi Republike Srpske, velike količine kruške će propasti”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Ovaj dugogodišnji proizvođač voća navodi da na području Gradiške, najviše u Podgradcima, Jablanici, Miloševom Brdu, Sovjaku, Grbavcima, Turjaku i drugim selima, za desetak dana počinje berba 2.000 tona kruške. Ukoliko se hitno ne pronađe rješenje za otkup, šteta će biti nemjerljiva.

I drugi proizvođači voća u ovom kraju imaju isti problem kao Mirko Petrović. Oni naglašavaju da se time moraju baviti sve strukture vlasti, od lokalnih, preko republičkih do državnih.

Šansa u manjim otkupljivačima

Mirko Bjelovuk, predsjednik Udruženja voćara Gradiške, šansu vidi u manjim otkupljivačima, trgovačkim centrima i nakupcima iz Federacije BiH, ali samo za krušku prve klase.

“Dogovorili smo sastanak sa velikim trgovačkim lancem iz BiH. Postoji mogućnost da u njihove prodavnice plasiramo dio voća, ali samo prve klase. Za treću klasu, koja u pojedinim voćnjacima čini i do 40 odsto, ne vidim rješenje. Neophodno je proizvoditi što veći procenat prve klase, jer se za kvalitetno voće može pronaći tržište”, matra Bjelovuk.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, ne dijeli takav stav.

On je za “Nezavisne” kazao da za 2.500 tona voća u Potkozarju, najviše kruške, šljive i jabuke, za sada nema rješenja. On smatra da se Republika Srpska i BiH moraju više angažovati i obezbijediti plasman. Od toga zavisi status poljoprivrednika i potkozarskih sela.

“Postoji više mjera. To su ograničenje uvoza i stimulisanje postojećih te izgradnja tvornica za preradu. Imamo intenzivne razgovore u institucijama Republike Srpske. Za sada ne prepoznajem efikasan napredak. Vrijeme prolazi, a voće propada”, razočaran je Dojčinović.

Voćnjake odbranili od mraza, grada, suše

On podsjeća da su voćnjake odbranili od mraza, grada, suše, ali se sada, kada treba da naplate svoj trud, ispriječio nerješiv problem otkupa.

“To urušava selo i seljaka, odnosno poljoprivrednika, koji su sposobni da proizvedu kvalitetno voće, ali kada treba da reaguje država, tu nema dovoljno inicijative ni akcije. Ovaj i slični problemi urušavaju republiku i državu, to tjera omladinu iz sela, gasi svaku pomisao o ulaganjima u poljoprivredu, a posebno voćarsku proizvodnju. O tome treba razgovarati i tražiti rješenja. Ovako sve se ponavlja, a napretka nema. Problem je kada nema voća, a još veći kada rodi, kao ove godine”, uvjerava Dragoja Dojčinović.

Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede u petak nismo dobili.

Nezavisne

BiH je proteklih sedam godina napustilo između 15.000 i 20.000 profesionalnih vozača, a taj trend se nastavlja, izjavio je Srni predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.

Kaže da su jedan od glavnih razloga odlaska profesionalnih vozača iz BiH višečasovna čekanja na graničnim prelazima.

– Nemoguće je izdržati 15 ili 20 časova, a zna biti i po dva dana čekanja da se pređe granični prelaz. To je neizdrživo – naveo je Grbić.

Iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH

Osim nedostatka vozača i višečasovnih čekanja na graničnim prelazima, kaže Grbić, problemi sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i transportne kompanije u BiH su rast cijena goriva i ograničenja boravka u EU, a stanje se iz dana u dan pogoršava.

– Nažalost, iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH. Trenutno nemamo bukvalno nijednu transportnu firmu kojoj ne nedostaje od pet do 50 vozača. Veliki broj prevoznika radi preregistraciju firmi u Sloveniji ili Hrvatskoj i odlazi sa ovih područja upravo zbog nedostatka vozača i stanja na graničnim prelazima – ukazao je Grbić.

On je podsjetio da poseban problem predstavlja i primjena pravila o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana u zemljama EU.

– Već imamo slučajeve gdje vozači, kojima je od aprila ponovo počeo da se računa taj period, više ne mogu da voze jer su iskoristili dozvoljenih 90 dana i sada moraju da pauziraju. Ni u vezi s tim nije urađeno ništa. Postojala je opcija da Hrvatska prihvati izdavanje viza za vozače iz BiH, ali do danas apsolutno ništa nije urađeno – rekao je Grbić.

On je upozorio da će naredni period donijeti dodatne probleme – avgust i septembar biće mjeseci masovnog vraćanja vozača sa granice, jer se već pri ulasku u Hrvatsku evidentira koliko je ko boravio u EU.

– Dobro je kada vozača vrate odmah sa granice. Problem nastaje kada ga zateknu u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili Francuskoj. Tada slijede pritvor, deportacija, velike kazne, a kamion ostaje blokiran. To su ogromni problemi za prevoznike –  naveo je Grbić.

Govoreći o broju transportnih firmi, Grbić je naveo da je došlo do znatnog pada i da je od 2019. godine taj broj prepolovljen.

– Koliko znam, licenciranih prevoznika u Republici Srpskoj bilo je oko 3.700, a sada ih je oko 1.500, možda i manje – rekao je Grbić.

Glas