Društvo
Za skupu hranu krivi radnici

Cijene većine osnovnih životnih namirnica na tržištu Srpske neće pratiti trend pojeftinjenja goriva i mogu samo biti više, a na listu glavnih krivaca proizvođačima su sada došli i radnici, jer im, kako navode, treba povećati plate, dok bi prema mišljenju drugih bilo neozbiljno svaki mjesec stavljati na rafove niže brojeve.
Svi proizvođači, ali i ostali pružaoci usluga, prošle godine, baš u ovo vrijeme, kada je gorivo poskupljivalo i koštalo i više od 3,50 maraka po litru korigovali su cijene naviše iz dana u dan i kao glavni razlog za to navodili ponašanje naftaša, jer kod njih raste cijena goriva. Sada, kada je situacija obrnuta i litar goriva jeftiniji i više od jedne marke u odnosu na period prije godinu dana, korekcije cijena naniže proizvoda i usluga nema ni na vidiku.
Predsjednik Udruženja mlinara Zoran Kos navodi da je brašno u Srpskoj pojeftinilo proteklih mjeseci od dva do osam feninga po kilogramu.
– Kako su cijene pšenice počele da padaju tako su i mlinari vršili korekcije. Tako je za vreću brašna od 25 kilograma, koja je ranije koštala 32 marke, sada potrebno izdvojiti od dvije do tri marke manje – rekao je “Glasu” Kos, koji za sada ne iznosi prognoze kada je riječ o cijeni brašna u narednom periodu, jer navodi da ne zna kako će se kišno vrijeme odraziti na novi rod pšenice.
Ipak navodi da ne bi trebalo nikako da dođe do novog rasta cijena brašna, odnosno pšenice, jer su silosi u regionu puni.
– Jedino se može desiti da zbog vremenskih prilika rod bude ugrožen kada je riječ o kvalitetu. Tada bi se moglo desiti da kvalitetna pšenica poskupi, a ona koja bude manjeg kvaliteta služi za ishranu stoke – naveo je Kos.
Iako su mlinari oborili cijene, pekari koji od njih kupuju brašno neće korigovati cijene hljeba i pekarskih proizvoda, štaviše navode da će prije doći do poskupljenja nego do pojeftinjenja.
– Razlog za to je tržište radne snage, koje je takvo da nemamo dovoljno radnika. Moramo dizati plate. Više rastu troškovi po pitanju plata, nego što padaju cijene energenata i brašna – rekao je “Glasu” predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić i dodao da u pekarama radnici obavljaju teške poslove i moraju imati i veće plate.
Identičnog stava je i predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji navodi da nisu ni prošle godine na prvi mah dizali cijene pa neće ni sada da spuštaju.
– Došlo je do blagog pada cijena pšenice i brašna, ali pitanje je koliko će se to zadržati. Situacija je nestabilna kada je riječ o energentima, repromaterijalu i sirovinama. Sve zavisi i od stanja na svjetskom tržištu. Bilo bi neozbiljno svaki mjesec da povećavamo, odnosno smanjujemo cijene – kazao je “Glasu Srpske” Pelemiš i dodao da se uštede kada je riječ o padu cijene goriva i brašna prelivaju na plate zaposlenih da bi ih zadržali na poslu u pekarama.
Na kraju ipak naglašava da će situaciju pratiti te ako bude prostora na kraju i korigovati cijene hljeba i pekarskih proizvoda.
Za sada nema najava ni sa adresa prevoznika da bi moglo doći do korekcije cijene prevoza, a predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza RS Dejan Mijić navodi da se u republičkom saobraćaju slobodno formiraju cijene, odnosno prevoznici ih sami određuju.
– Koliko znam većina cijena u međugradskom saobraćaju nije ni povećana. Većinu cijena prevoznici nisu mijenjali zbog pada putnika i visoke konkurencije. Ranije su svi podigli cijene prije prevoznika, a sada očigledno čekaju da oni prvo koriguju svoje – rekao je “Glasu” Mijić i dodao da na lokalnom nivou cijene formiraju u skladu sa odlukama gradskih, odnosno opštinskih organa.
Iako su iz najvećeg grada u Srpskoj ranije najavljivali da će cijene pojedinačne gradske karte pasti kada litar goriva bude koštao 2,56 maraka, a daleko je ispod toga trenutno, još nije došlo do promjena kada je riječ o cijenama i ne zna se ni da li će i kada uopšte to da se i desi.
Ekonomisti u Srpskoj navode da se na domaćem tržištu više ne uvozi inflacija iz inostranstva, već da je sami sada pumpamo.
– Istraživanjem smo došli do podatka da je prije godinu litar goriva koštao 3,41, a sada je 2,41 KM. Za godinu to je pojeftinjenje za 30 odsto. Mi nemamo normalnu centralnu banku, kao što imaju Srbija i Hrvatska. Naime, Hrvatska narodna banka došla je do podatka da je kod njih 75 odsto inflacije interno generisano, a samo 20 odsto je došlo sa strane. Više se ne uvozi inflacija iz EU, već sada naši učesnici na tržištu sami ugrađuju svoja očekivanja te guraju i dalje taj talas poskupljenja – rekao je “Glasu” profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac.
Naglašava da su u Hrvatskoj trgovački lanci iskazali enormne dobiti te da je situacija u tom domenu identična i na domaćem tržištu.
– Nemamo podatke za Srbiju i BiH, ali situacija je tu manje-više ista, jer kada kod njih cijena goriva raste, isto se dešava i kod nas. Kod nas je stopa PDV-a niža nego kod njih pa je kod nas nešto povoljnije. Zaključak je da je u 99 odsto slučajeva i kod nas slična situacija kao u Hrvatskoj – rekao je Radivojac i poručio da više nije glavnina problema na inostranstvu, već na domaćem tržištu.
Naglasio je da ćemo sami po sebi ući u inflatornu spiralu te dodao da ako Evropljani zaista imaju dobre namjere za BiH, prva monetarna mjera treba da bude uvođenje evra u platežni sistem.
– Ako Crna Gora može uvesti evro, koja je dalje od nas u odnosu na EU, zašto BiH to ne bi mogla uraditi? Hrvatska je dobila milijarde evra pomoći za saniranje posljedica pandemije virusa korona, a šta smo dobili mi? Ništa. Nama se isporučuju posljedice sa kojima se borimo, a nikakve koristi od toga nema. Sa aspekta monetarne politike nemamo šta više čekati i treba uvesti evro, ali da dođemo pod ingerenciju Evropske centralne banke – kazao je Radivojac i dodao da Centralna banka BiH uporno gubi kapital, rasprodaju zlatne rezerve te sami sebi dodjeljuju priznanja, što je u 2023. neozbiljno i neprofesionalno.
Lančana reakcija
Izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je da treba što prije sniziti cijene osnovnih i svih drugih namirnica, jer su znatno pale cijene goriva.
– Pojeftinilo je i ulje i sada košta manje od KM po litru. Trgovci, kada je počeo talas poskupljenja namirnica, pozivali su se na poskupljenje goriva i ulja, čije su cijene sada snižene, a to bi lančano trebalo da prate i ostale cijene namirnica – rekla je Marićeva.
Društvo
ZEMLJA STARACA Ne zna se broj onih koji su napustili BiH, procjene kažu – ČAK 2,2 MILIONA!

I pored stotina institucija na svim nivoima vlasti u BiH, te armije radnika koji su u njima zaposleni, niko vam, zvanično, ne može reći tačan broj građana koji su napustili zemlju i preselili se u Austriju, Sloveniju, Njemačku i druge zemlje.
Istina, postoji procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 miliona građana koji vode porijeklo iz BiH. Dakle, riječ je o procjeni i taj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile BiH i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama prijema.
Demograf Aleksandar Čavić kaže da je dijaspora svugdje u svijetu vrlo diskutabilan pojam, jer se metodološki stručnjaci teško mogu potpuno usaglasiti šta to ona predstavlja.
Naveo je niz primjera za to. Recimo, da li su to ljudi koji su otišli iz BiH sa namjerom da se vrate, da li tu ubrajamo one koji su rođeni u BiH pa se odrekli državljanstva, da li dijasporu čine potomci čija su samo oba roditelja iz BiH (a ne, recimo, jedan roditelj iz BiH, drugi iz Srbije ili Hrvatske) itd.
– Samim tim što mi uopšte ne bilježimo obim spoljnih migracija, mi ne znamo brojno stanje dijaspore, a još manje znamo strukturu, pa se zato uvijek barata procjenama, pri čemu treba biti jako oprezan, jer postoje metodološke smetnje koje sam spomenuo.
Ali, mi i kad bismo “iščistili” metodologiju, imali bismo problem jer naša zvanična statistika ne bilježi obim spoljnih migracija, pa samim tim ne znamo koliko je naših ljudi otišlo – naveo je Čavić za “Nezavisne novine”.
Međutim, kako dodaje, naš mnogo veći problem je to što mi danas ne znamo sa preciznošću ni koliko nas ima u BiH. Prilično precizno mjerimo, dodao je, prirodno kretanje kao razliku između broja umrlih i rođenih, gdje smo u debelom u minusu, ali je veći problem obim spoljnih migracija, koji je nama veća dinamička komponenta u pogledu gubitka stanovništva.
– Mi smo, na primjer, između 2013. i danas izgubili više od 100.000 stanovnika po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, ali smo bar 2,5 do tri puta toliko izgubili po osnovu negativnog migracionog salda u pogledu spoljnih migracija – kaže Čavić.
Govoreći o značaju toga da znamo koliko ljudi imamo u dijaspori, on kaže da je to vrlo snažan alat za jednu zemlju koja nema mnogo stanovnika.
Obrazložio je to podacima da troškovi javnog sektora za školovanje lica sa trećim stepenom stručne spreme iznose nekoliko desetina hiljada maraka, sa četvrtim stepenom 50.000 i više, a sa fakultetima od 70.000 do 600.000 KM.
– To govorim kako bismo znali koliko smo mi zapravo izgubili odlaskom tih ljudi i zbog čega je bitno da ih “mapiramo”, te da pokušamo, na neki način, da kroz uspostavljanje saradnje sa njima iskoristimo to što smo uložili u njih.
Ako kažemo da mi, u popisnom periodu, od 2013. naovamo, u prosjeku nismo gubili manje od 25.000 ljudi, te to pomnožimo sa prosječnom cifrom od 100.000 KM, doći ćemo do računice da smo godišnje izgubili 2,5 milijardi KM. Dakle, svake godine izgubite nešto u čije ste obrazovanje uložili 2,5 milijardi KM.
Ili, u postpopisnom periodu, za 12 godina, mi smo, govorim čisto zbog metrike, a moglo bi se i precizno izračunati, izgubili oko 30 milijardi maraka – pojašnjava Čavić.
Sociolog Vladimir Vasić kaže da se ničemu ne može nadati zemlja koja ne zna koliko ima građana u iseljeništvu.
– Ključan resurs u svakom savremenom društvu je čovjek. Institucije BiH ne raspolažu konkretnim brojem koliko nas ima u BiH, a zamislite tek koliko nemaju informacije koliko nas nema, odnosno koliko nas je van granica BiH. Mi imamo demografske pokazatelje koji su zapravo ekvivalentni lošoj politici u BiH. Zato ne iznenađuje zašto nemamo precizne podatke – ističe Vasić za “Nezavisne novine“.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da ne zna da ijedna institucija u BiH evidentira koliko je naših državljana u inostranstvu.
– Neće niko da se petlja u svoj posao, vjerujte mi. Mislim, glupo je da mi iz nevladinog sektora radimo posao koji bi oni trebali. Mi imamo ljude koji se odriču državljanstva i to je evidentirano. To mi jedino možemo znati. To im se naplaćuje, to je prihod od odricanja od državljanstva BiH – rekla je Zukićeva.
Ona ističe da ljudi različitim putevima odlaze vani, te dodaje da je kod nas prisutan problem koji je trebalo davno riješiti, a odnosi se na lokalne vlasti.
– Tu treba da se uvede red. Mi smo imali problema sa lokalnim vlastima. Pitaju otkud vi znate kako je kod nas. Mi kažemo – pa eto, vidjećete, naveče je ugašeno svjetlo, nema nikog – ističe Zukićeva za “Nezavisne novine“.
Nezavisne novine
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pravi jesenji dan

U Bosni i Hercegovini će biti suvo, na istoku i dalje oblačno, a u ostalim predjelima se očekuje djelimično razvedravanje uz sunčane periode.
Ujutro i prije podne biće oblačno, na istoku ponegdje slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na jugu će tokom većeg dijela dana preovladavati sunčano i malo toplije. Jutarnja temperatura vazduha od šest do 12, u višim predjelima od jedan, a dnevna od 15 do 20, na jugu do 23 stepena Celzijusova.
Vjetar će biti slab i promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu umjeren.
Društvo
KAKAV GEST! FK Sarajevo želi da zapadnu tribinu nazovu po Halidu Bešliću!

Fudbalski klub Sarajevo zvanično je uputio molbu Opštini Centar da podrži inicijativu da se zapadna tribina stadiona “Asim Ferhatović Hase” nazove po preminulom Halidu Bešliću.
„Našem Halidu, prijatelju i vjernom navijaču. U ime svih navijača Fudbalskog kluba Sarajevo, zaposlenih i igrača, te Upravnog odbora izražavamo ti duboku zahvalnost za sve što si dao našoj domovini, ovom gradu i našem klubu, ne samo kroz pjesmu, već kroz svoj život, karakter i ljubav koju si godinama delio sa svima nama.
Zato, od danas, Zapadna tribina nosi tvoje ime, da se zna i pamti, da svaka pjesma i svaki povik sa nje bude i tvoj glas.
Hvala ti, Halide, što si bio naš. Ova tribina, ovaj klub i ovaj grad će te vječno pamtiti. Nek’ ti je rahmet duši. ‘Sarajevo, srećo moja…’ Tvoj klub, FK Sarajevo”, naveo je klub u objavi na društvenim mrežama.
Tribina koja bi nosila ime Halida Bešlića bila bi znak zahvalnosti čovjeku koji je decenijama bio prijatelj kluba i čest gost na stadionu “Asim Ferhatović Hase”.
-
Politika1 dan ago
STANIVUKOVIĆ IZ BIJELJINE “Nema straha u PDP-u – IMA STRAHA U REŽIMU!” (FOTO)
-
Politika2 dana ago
Šulić se OZBILJNO ZABRINUO ZA TRGOVCE u Srpskoj, evo šta misli o NERADNOJ NEDJELJI
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ: Ne dijelimo ljude – gradimo ZAJEDNIŠTVO I VJERU u Republiku Srpsku!
-
Društvo2 dana ago
NEOBIČAN PRIZOR U SARAJEVU! Zmija usred oktobra “prošetala” centrom
-
Politika2 dana ago
BASARA “Garaža UKC-a postala najjasnija metafora URUŠAVANJA INSTITUCIJA Republike Srpske”
-
Banjaluka2 dana ago
DRINIĆ: Ljudi koji vraćaju ljubav i energiju zavičaju ZASLUŽUJU POŠTOVANJE I PODRŠKU
-
Banjaluka2 dana ago
MIRNA SAVIĆ-BANJAC: Samo u ovoj zemlji predsjednik Skupštine koji ne radi i blokira grad, drži lekcije o dugovima!
-
Politika2 dana ago
DODIK: Tramp zaslužuje dvije Nobelove nagrade – ZA MIR I HRABROST