Connect with us

Društvo

Za skupu hranu krivi radnici

Cijene većine osnovnih životnih namirnica na tržištu Srpske neće pratiti trend pojeftinjenja goriva i mogu samo biti više, a na listu glavnih krivaca proizvođačima su sada došli i radnici, jer im, kako navode, treba povećati plate, dok bi prema mišljenju drugih bilo neozbiljno svaki mjesec stavljati na rafove niže brojeve.

Svi proizvođači, ali i ostali pružaoci usluga, prošle godine, baš u ovo vrijeme, kada je gorivo poskupljivalo i koštalo i više od 3,50 maraka po litru korigovali su cijene naviše iz dana u dan i kao glavni razlog za to navodili ponašanje naftaša, jer kod njih raste cijena goriva. Sada, kada je situacija obrnuta i litar goriva jeftiniji i više od jedne marke u odnosu na period prije godinu dana, korekcije cijena naniže proizvoda i usluga nema ni na vidiku.

Predsjednik Udruženja mlinara Zoran Kos navodi da je brašno u Srpskoj pojeftinilo proteklih mjeseci od dva do osam feninga po kilogramu.

– Kako su cijene pšenice počele da padaju tako su i mlinari vršili korekcije. Tako je za vreću brašna od 25 kilograma, koja je ranije koštala 32 marke, sada potrebno izdvojiti od dvije do tri marke manje – rekao je “Glasu” Kos, koji za sada ne iznosi prognoze kada je riječ o cijeni brašna u narednom periodu, jer navodi da ne zna kako će se kišno vrijeme odraziti na novi rod pšenice.

Ipak navodi da ne bi trebalo nikako da dođe do novog rasta cijena brašna, odnosno pšenice, jer su silosi u regionu puni.

– Jedino se može desiti da zbog vremenskih prilika rod bude ugrožen kada je riječ o kvalitetu. Tada bi se moglo desiti da kvalitetna pšenica poskupi, a ona koja bude manjeg kvaliteta služi za ishranu stoke – naveo je Kos.

Iako su mlinari oborili cijene, pekari koji od njih kupuju brašno neće korigovati cijene hljeba i pekarskih proizvoda, štaviše navode da će prije doći do poskupljenja nego do pojeftinjenja.

– Razlog za to je tržište radne snage, koje je takvo da nemamo dovoljno radnika. Moramo dizati plate. Više rastu troškovi po pitanju plata, nego što padaju cijene energenata i brašna – rekao je “Glasu” predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić i dodao da u pekarama radnici obavljaju teške poslove i moraju imati i veće plate.

Identičnog stava je i predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji navodi da nisu ni prošle godine na prvi mah dizali cijene pa neće ni sada da spuštaju.

– Došlo je do blagog pada cijena pšenice i brašna, ali pitanje je koliko će se to zadržati. Situacija je nestabilna kada je riječ o energentima, repromaterijalu i sirovinama. Sve zavisi i od stanja na svjetskom tržištu. Bilo bi neozbiljno svaki mjesec da povećavamo, odnosno smanjujemo cijene – kazao je “Glasu Srpske” Pelemiš i dodao da se uštede kada je riječ o padu cijene goriva i brašna prelivaju na plate zaposlenih da bi ih zadržali na poslu u pekarama.

Na kraju ipak naglašava da će situaciju pratiti te ako bude prostora na kraju i korigovati cijene hljeba i pekarskih proizvoda.

Za sada nema najava ni sa adresa prevoznika da bi moglo doći do korekcije cijene prevoza, a predsjednik Skupštine Udruženja saobraćaja i veza RS Dejan Mijić navodi da se u republičkom saobraćaju slobodno formiraju cijene, odnosno prevoznici ih sami određuju.

– Koliko znam većina cijena u međugradskom saobraćaju nije ni povećana. Većinu cijena prevoznici nisu mijenjali zbog pada putnika i visoke konkurencije. Ranije su svi podigli cijene prije prevoznika, a sada očigledno čekaju da oni prvo koriguju svoje – rekao je “Glasu” Mijić i dodao da na lokalnom nivou cijene formiraju u skladu sa odlukama gradskih, odnosno opštinskih organa.

Iako su iz najvećeg grada u Srpskoj ranije najavljivali da će cijene pojedinačne gradske karte pasti kada litar goriva bude koštao 2,56 maraka, a daleko je ispod toga trenutno, još nije došlo do promjena kada je riječ o cijenama i ne zna se ni da li će i kada uopšte to da se i desi.

Ekonomisti u Srpskoj navode da se na domaćem tržištu više ne uvozi inflacija iz inostranstva, već da je sami sada pumpamo.

– Istraživanjem smo došli do podatka da je prije godinu litar goriva koštao 3,41, a sada je 2,41 KM. Za godinu to je pojeftinjenje za 30 odsto. Mi nemamo normalnu centralnu banku, kao što imaju Srbija i Hrvatska. Naime, Hrvatska narodna banka došla je do podatka da je kod njih 75 odsto inflacije interno generisano, a samo 20 odsto je došlo sa strane. Više se ne uvozi inflacija iz EU, već sada naši učesnici na tržištu sami ugrađuju svoja očekivanja te guraju i dalje taj talas poskupljenja – rekao je “Glasu” profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac.

Naglašava da su u Hrvatskoj trgovački lanci iskazali enormne dobiti te da je situacija u tom domenu identična i na domaćem tržištu.

– Nemamo podatke za Srbiju i BiH, ali situacija je tu manje-više ista, jer kada kod njih cijena goriva raste, isto se dešava i kod nas. Kod nas je stopa PDV-a niža nego kod njih pa je kod nas nešto povoljnije. Zaključak je da je u 99 odsto slučajeva i kod nas slična situacija kao u Hrvatskoj – rekao je Radivojac i poručio da više nije glavnina problema na inostranstvu, već na domaćem tržištu.

Naglasio je da ćemo sami po sebi ući u inflatornu spiralu te dodao da ako Evropljani zaista imaju dobre namjere za BiH, prva monetarna mjera treba da bude uvođenje evra u platežni sistem.

– Ako Crna Gora može uvesti evro, koja je dalje od nas u odnosu na EU, zašto BiH to ne bi mogla uraditi? Hrvatska je dobila milijarde evra pomoći za saniranje posljedica pandemije virusa korona, a šta smo dobili mi? Ništa. Nama se isporučuju posljedice sa kojima se borimo, a nikakve koristi od toga nema. Sa aspekta monetarne politike nemamo šta više čekati i treba uvesti evro, ali da dođemo pod ingerenciju Evropske centralne banke – kazao je Radivojac i dodao da Centralna banka BiH uporno gubi kapital, rasprodaju zlatne rezerve te sami sebi dodjeljuju priznanja, što je u 2023. neozbiljno i neprofesionalno.

Lančana reakcija

Izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je da treba što prije sniziti cijene osnovnih i svih drugih namirnica, jer su znatno pale cijene goriva.

– Pojeftinilo je i ulje i sada košta manje od KM po litru. Trgovci, kada je počeo talas poskupljenja namirnica, pozivali su se na poskupljenje goriva i ulja, čije su cijene sada snižene, a to bi lančano trebalo da prate i ostale cijene namirnica – rekla je Marićeva.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti

Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.

Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.

– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.

Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.

Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!

“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.

‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.

“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.

Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.

“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!

To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.

Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!

Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.

„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!

, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.

Tekst je satiričnog karaktera

Nastavi čitati

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Aktuelno