Connect with us

Svijet

Šta se krije iza rata u Ukrajini i neoliberalne zapadne podrške

Miniranje gasovoda “Sjeverni tok”. Dizanje u vazduh brane “Kahovka”. Ofanzive i kontraofanzive.

Zapadne sile pune Ukrajinu onim što je neko nedavno nazvao zoološkim vrtom nekompatibilnog oružja i oružanih sistema različitih berbi. Evropska unija nastavlja s uvođenjem novih harakiri sankcija, dok američki predsjednik Džo Bajden nastavlja sa vojnom i novčanom podrškom Ukrajini. Ali šta se u stvari dešava iza zavjese, van svjetla ove ratne pozornice? Da li je uistinu taj pravdoljubivi i demokratski Zapad zaista toliko zabrinut za sudbinu Ukrajine ili se iza svega krije klasična korporativna pohlepa?

Beskrajni ratovi

Da bi se shvatilo prvo pitanje na koje treba dati odgovor jeste – zašto, kada je 1990-ih Rusija iznosila prijedloge za ekonomsku integraciju Evroazije od Lisabona do Vladivostoka, kada je govorila o nedjeljivoj bezbjednosti te obećanjima datim Gorbačovu u vezi sa neproširivanjem NATO saveza na istok – sve to nije ispoštovano i krenulo u bezbrižniju i svjetliju budućnost?

Taj prijedlog je odbijen od strane Vašingtona, onda i marionetskih briselskih diplomata, jer bi to narušilo moć SAD i neoliberalne politike koju ova zemlja sprovodi širom svijeta.

Zašto imamo zapadni imperijalizam? Zbog zapadnog kapitalizma. Koja je svrha zapadnog imperijalizma? Neprestano “otvarati”, najčešće kroz ratove i razne vještačke krize, sve više i više dijelova svijeta kako bi zapadne korporacije sa sjedištem na Zapadu mogle imati pristup tržištima, mogućnostima ulaganja i profita, jeftinoj radnoj snazi, materijalima i sirovinama.

Zbog toga se vode i beskrajni ratovi kako bi se zapadni kapitalizam održao u životu. Angloamerički interes, odnosno najagresivniji imperijalistički interes Zapada oduvijek je gledao na Rusiju, odnosno Ukrajinu, ali i na Evropu kao na svoju narednu žrtvu. U Ukrajini je već uspostavljen neoliberalni kapitalizam po mjeri stratega iz Vašingtona, koji su pod kontrolom takozvane duboke države i krupnog kapitala.

Steroidi

Dok mejnstrim štampa zvuči kao da je Zapad umiješan u sukob potpuno altruistički, zalažući se za zapadne vrijednosti i demokratiju, sve je više onih koji to kritikuju i ukazuju da se ovaj rat sve više vodi zbog profita i interesa velikih kompanija.

Svaki put kada dođe do zajma koji se daje Ukrajini uključeni su operateri iz privatnog sektora, velike finansijske institucije. I naravno, MMF na razne načine usmjerava ovaj novac. Jedan od najvećih zajmodavaca jeste Amerika i prema pisanju “Njujork tajmsa” trenutni dug Kijeva prema Vašingtonu već iznosi nevjerovatnih nekoliko stotina milijardi dolara. Dobar dio tog novca uplaćen je raznim zapadnim agencijama za odnose s javnošću i lobistima.

Ukrajinske zalihe u svjetskim razmjerama

Drugi po rezervama mangana

Drugi po rezervama željezne rude

Drugi po rezervama žive

Sedmi po rezervama uglja

Deseti po rezervama titanija

Trinaesti po rezervama gasa iz škriljevca

Ovi nezavisni i slobodoumni kritičari ukazuju da se u toku sukoba u Drugom svjetskom ratu u Velikoj Britaniji govorilo o pravednim udjelima i jednakim žrtvama, ali ono što danas nalazimo kao narativ o Ukrajini potpuno je suprotno te neki to već nazivaju neoliberalizmom na steroidima.

Vlada Zelenskog već mjesecima unazad sprovodi jedno antiradno zakonodavstvo. Zabranjena je i opozicija koja se tome protivila, ali i otvorena priča oko privatizacije državne imovine da bi se finansirao rat. Ukrajina je počela sa rasprodajom čak i “porodičnog srebra”, što obuhvata i veoma plodnu zemlju Ukrajine. Ne dobijaju ga obični i čestiti farmeri, već veliki zapadni igrači. U prevodu, kada iz Kijeva poručuju da ukrajinsko žito mora izaći na svjetska tržišta, to nije interes običnih ukrajinskih farmera, već upravo ovih “drugih”.

Bogatstvo

Ukrajina nosi evropski primat po poljoprivrednim obradivim površinama, pri čemu zauzima treće mjesto u svijetu po površini najplodnije crnice, jer raspolaže s 25 odsto toga zemljišta. Ta izrazito poljoprivredna zemlja prva je u svijetu po izvozu suncokretovog ulja.

Po proizvodnji ječma zauzima drugo mjesto u svijetu, a četvrti je svjetski izvoznik te žitarice. Treći je najveći svjetski proizvođač i četvrti najveći izvoznik kukuruza. U proizvodnji krompira Ukrajina u svijetu zauzima prvo mjesto. Smatra se da su agroproizvodni potencijali Ukrajine toliki da bi mogli zadovoljiti prehrambene potrebe za 600 miliona ljudi.

Jednako kao u poljoprivredi, Ukrajina zauzima visoka mjesta po utvrđenim zalihama strateški važnih rudnih bogatstava. Dokazano je da ta zemlja zauzima prvo mjesto u Evropi po zalihama rude urana, a po rezervama titanija drugi su u Evropi i deseti u svijetu. U podzemlju Ukrajine leži 2,3 milijarde tona ili 12 odsto svjetskih rezervi mangana i po tome zauzimaju drugo mjesto u svijetu. Na drugom su mjestu u svijetu po utvrđenim rezervama željezne rude, čije su zalihe procijenjene na 30 milijardi tona.

Takođe, drugi su u svijetu po rezervama rude žive, a imaju i značajne rezerve i gasa iz škriljevaca.

Lešinari

Nezavisni analitičari ukazuju kako je već započeo otvoreni proces rasprodaje Ukrajine. Mjesecima se već spelukiše kako je prehrambeni div “Monsanto”, koji je poznat i po proizvodnji GMO sjemena, već poklopio najvrednije oranice.

Ukrajina će najvjerovatnije ostati i bez nalazišta gasa i nafte, jer su na njih već bacile oko neke od najvećih zapadnih kompanija. Kako bi sve išlo podmazano Kijev i Vašington su krajem prošle godine dogovorili da u tom procesu, rasprodaje Ukrajine, ko posrednik i savjetodavac, bude angažovan jedan od najvećih investicionih fondova u svijetu “Blekrok”.

Proizvodnja

Prvi po proizvodnji krompira

Prvi po proizvodnji raži

Drugi po proizvodnji ječma

Treći po proizvodnji kukuruza

Američke korporacije za fosilna goriva, poput “Ekson” i “Halibarton”, već su počele sa prvim ozbiljnijim razgovorima o preuzimanju naftne i gasne industrije u Ukrajini. Potvrđeno je to i od strane ukrajinske državne energetske kompanije “Naftogaz”, iz koje je nedavno saopšteno kako se vode ozbiljni pregovori sa kompanijom “Halibarton”, koja je u nekom proteklom periodu zaradila ogroman novac eksploatišući iračke izvore nafte nakon američke vojne invazije na ovu zemlju. “Fajnenšel tajms” je tim povodom objavio da se ukrajinska vlada posebno nada bušotinama za prirodni gas u Crnom moru, nedaleko od Krima. Kijev, međutim, nema pristup tom gasu.

Opustošena zemlja

Ovo krčmljenje Ukrajine od strane, prije svega, Amerike nažalost nije od juče. Ono je otpočelo još prije 2014. godine. Amerika godinama finansira Ukrajinu, pogotovo kroz isporuke oružja koje je nastavljeno sve do danas. Ono što se vrlo često zaboravlja pomenuti jeste to da se ne radi o nikakvim poklonima, već će Ukrajina na kraju morati debelo platiti. Šta ako Ukrajina ne bude mogla isplatiti velike dugove? Na red će doći njeni prirodni resursi. To se već dešava iza zavjese. Ako ovome dodamo da je Ukrajina već izgubila gotovo polovinu svog stanovništva koje sada živi u inostranstvu te da većina njih ne planira svoj povratak, postavlja se pitanje šta će na kraju ostati od ukrajinske države?!

Takođe, veliko je pitanje šta će na kraju ostati i od same Evrope, koja je već “debelo” pod uticajem američkog kolonijalnog i neoliberalnog kapitalizma. Posebno se na udaru našla zaslijepljena Njemačka koja je žrtvovala svoju ekonomiju zarad američkih interesa.

Ono što u Berlinu, ali i Briselu ne vide, ili ne žele jeste to da stvaranjem novog svjetskog poretka, dostupnost resursima postaje sve manja. Tu opet uskače Amerika koja Evropljanima, umjesto jeftinih ruskih energenata, nudi svoje daleko skuplje.

A kako izgledaju ti američki imperijalni ratovi? Ratovi koje su SAD vodile u Iraku, Avganistanu, Siriji, Jemenu i Pakistanu, pod izgovorom borbe protiv terorizma, doveli su do najmanje 4,5 miliona smrtnih slučajeva i raseljenih od 38 do 60 miliona ljudi, a 7,6 miliona djece danas gladuje. U izvještaju se navodi da danas u Libiji i Somaliji postoji 7,6 miliona djece mlađe od pet godina koja pate od akutne pothranjenosti.

Da li ista sudbina čeka i Ukrajinu?

Veljko Zeljković

Glas Srpske

Related Topics:

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno