Zapadne sile pune Ukrajinu onim što je neko nedavno nazvao zoološkim vrtom nekompatibilnog oružja i oružanih sistema različitih berbi. Evropska unija nastavlja s uvođenjem novih harakiri sankcija, dok američki predsjednik Džo Bajden nastavlja sa vojnom i novčanom podrškom Ukrajini. Ali šta se u stvari dešava iza zavjese, van svjetla ove ratne pozornice? Da li je uistinu taj pravdoljubivi i demokratski Zapad zaista toliko zabrinut za sudbinu Ukrajine ili se iza svega krije klasična korporativna pohlepa?

Beskrajni ratovi

Da bi se shvatilo prvo pitanje na koje treba dati odgovor jeste – zašto, kada je 1990-ih Rusija iznosila prijedloge za ekonomsku integraciju Evroazije od Lisabona do Vladivostoka, kada je govorila o nedjeljivoj bezbjednosti te obećanjima datim Gorbačovu u vezi sa neproširivanjem NATO saveza na istok – sve to nije ispoštovano i krenulo u bezbrižniju i svjetliju budućnost?

Taj prijedlog je odbijen od strane Vašingtona, onda i marionetskih briselskih diplomata, jer bi to narušilo moć SAD i neoliberalne politike koju ova zemlja sprovodi širom svijeta.

Zašto imamo zapadni imperijalizam? Zbog zapadnog kapitalizma. Koja je svrha zapadnog imperijalizma? Neprestano “otvarati”, najčešće kroz ratove i razne vještačke krize, sve više i više dijelova svijeta kako bi zapadne korporacije sa sjedištem na Zapadu mogle imati pristup tržištima, mogućnostima ulaganja i profita, jeftinoj radnoj snazi, materijalima i sirovinama.

Zbog toga se vode i beskrajni ratovi kako bi se zapadni kapitalizam održao u životu. Angloamerički interes, odnosno najagresivniji imperijalistički interes Zapada oduvijek je gledao na Rusiju, odnosno Ukrajinu, ali i na Evropu kao na svoju narednu žrtvu. U Ukrajini je već uspostavljen neoliberalni kapitalizam po mjeri stratega iz Vašingtona, koji su pod kontrolom takozvane duboke države i krupnog kapitala.

Steroidi

Dok mejnstrim štampa zvuči kao da je Zapad umiješan u sukob potpuno altruistički, zalažući se za zapadne vrijednosti i demokratiju, sve je više onih koji to kritikuju i ukazuju da se ovaj rat sve više vodi zbog profita i interesa velikih kompanija.

Svaki put kada dođe do zajma koji se daje Ukrajini uključeni su operateri iz privatnog sektora, velike finansijske institucije. I naravno, MMF na razne načine usmjerava ovaj novac. Jedan od najvećih zajmodavaca jeste Amerika i prema pisanju “Njujork tajmsa” trenutni dug Kijeva prema Vašingtonu već iznosi nevjerovatnih nekoliko stotina milijardi dolara. Dobar dio tog novca uplaćen je raznim zapadnim agencijama za odnose s javnošću i lobistima.

Ukrajinske zalihe u svjetskim razmjerama

Drugi po rezervama mangana

Drugi po rezervama željezne rude

Drugi po rezervama žive

Sedmi po rezervama uglja

Deseti po rezervama titanija

Trinaesti po rezervama gasa iz škriljevca

Ovi nezavisni i slobodoumni kritičari ukazuju da se u toku sukoba u Drugom svjetskom ratu u Velikoj Britaniji govorilo o pravednim udjelima i jednakim žrtvama, ali ono što danas nalazimo kao narativ o Ukrajini potpuno je suprotno te neki to već nazivaju neoliberalizmom na steroidima.

Vlada Zelenskog već mjesecima unazad sprovodi jedno antiradno zakonodavstvo. Zabranjena je i opozicija koja se tome protivila, ali i otvorena priča oko privatizacije državne imovine da bi se finansirao rat. Ukrajina je počela sa rasprodajom čak i “porodičnog srebra”, što obuhvata i veoma plodnu zemlju Ukrajine. Ne dobijaju ga obični i čestiti farmeri, već veliki zapadni igrači. U prevodu, kada iz Kijeva poručuju da ukrajinsko žito mora izaći na svjetska tržišta, to nije interes običnih ukrajinskih farmera, već upravo ovih “drugih”.

Bogatstvo

Ukrajina nosi evropski primat po poljoprivrednim obradivim površinama, pri čemu zauzima treće mjesto u svijetu po površini najplodnije crnice, jer raspolaže s 25 odsto toga zemljišta. Ta izrazito poljoprivredna zemlja prva je u svijetu po izvozu suncokretovog ulja.

Po proizvodnji ječma zauzima drugo mjesto u svijetu, a četvrti je svjetski izvoznik te žitarice. Treći je najveći svjetski proizvođač i četvrti najveći izvoznik kukuruza. U proizvodnji krompira Ukrajina u svijetu zauzima prvo mjesto. Smatra se da su agroproizvodni potencijali Ukrajine toliki da bi mogli zadovoljiti prehrambene potrebe za 600 miliona ljudi.

Jednako kao u poljoprivredi, Ukrajina zauzima visoka mjesta po utvrđenim zalihama strateški važnih rudnih bogatstava. Dokazano je da ta zemlja zauzima prvo mjesto u Evropi po zalihama rude urana, a po rezervama titanija drugi su u Evropi i deseti u svijetu. U podzemlju Ukrajine leži 2,3 milijarde tona ili 12 odsto svjetskih rezervi mangana i po tome zauzimaju drugo mjesto u svijetu. Na drugom su mjestu u svijetu po utvrđenim rezervama željezne rude, čije su zalihe procijenjene na 30 milijardi tona.

Takođe, drugi su u svijetu po rezervama rude žive, a imaju i značajne rezerve i gasa iz škriljevaca.

Lešinari

Nezavisni analitičari ukazuju kako je već započeo otvoreni proces rasprodaje Ukrajine. Mjesecima se već spelukiše kako je prehrambeni div “Monsanto”, koji je poznat i po proizvodnji GMO sjemena, već poklopio najvrednije oranice.

Ukrajina će najvjerovatnije ostati i bez nalazišta gasa i nafte, jer su na njih već bacile oko neke od najvećih zapadnih kompanija. Kako bi sve išlo podmazano Kijev i Vašington su krajem prošle godine dogovorili da u tom procesu, rasprodaje Ukrajine, ko posrednik i savjetodavac, bude angažovan jedan od najvećih investicionih fondova u svijetu “Blekrok”.

Proizvodnja

Prvi po proizvodnji krompira

Prvi po proizvodnji raži

Drugi po proizvodnji ječma

Treći po proizvodnji kukuruza

Američke korporacije za fosilna goriva, poput “Ekson” i “Halibarton”, već su počele sa prvim ozbiljnijim razgovorima o preuzimanju naftne i gasne industrije u Ukrajini. Potvrđeno je to i od strane ukrajinske državne energetske kompanije “Naftogaz”, iz koje je nedavno saopšteno kako se vode ozbiljni pregovori sa kompanijom “Halibarton”, koja je u nekom proteklom periodu zaradila ogroman novac eksploatišući iračke izvore nafte nakon američke vojne invazije na ovu zemlju. “Fajnenšel tajms” je tim povodom objavio da se ukrajinska vlada posebno nada bušotinama za prirodni gas u Crnom moru, nedaleko od Krima. Kijev, međutim, nema pristup tom gasu.

Opustošena zemlja

Ovo krčmljenje Ukrajine od strane, prije svega, Amerike nažalost nije od juče. Ono je otpočelo još prije 2014. godine. Amerika godinama finansira Ukrajinu, pogotovo kroz isporuke oružja koje je nastavljeno sve do danas. Ono što se vrlo često zaboravlja pomenuti jeste to da se ne radi o nikakvim poklonima, već će Ukrajina na kraju morati debelo platiti. Šta ako Ukrajina ne bude mogla isplatiti velike dugove? Na red će doći njeni prirodni resursi. To se već dešava iza zavjese. Ako ovome dodamo da je Ukrajina već izgubila gotovo polovinu svog stanovništva koje sada živi u inostranstvu te da većina njih ne planira svoj povratak, postavlja se pitanje šta će na kraju ostati od ukrajinske države?!

Takođe, veliko je pitanje šta će na kraju ostati i od same Evrope, koja je već “debelo” pod uticajem američkog kolonijalnog i neoliberalnog kapitalizma. Posebno se na udaru našla zaslijepljena Njemačka koja je žrtvovala svoju ekonomiju zarad američkih interesa.

Ono što u Berlinu, ali i Briselu ne vide, ili ne žele jeste to da stvaranjem novog svjetskog poretka, dostupnost resursima postaje sve manja. Tu opet uskače Amerika koja Evropljanima, umjesto jeftinih ruskih energenata, nudi svoje daleko skuplje.

A kako izgledaju ti američki imperijalni ratovi? Ratovi koje su SAD vodile u Iraku, Avganistanu, Siriji, Jemenu i Pakistanu, pod izgovorom borbe protiv terorizma, doveli su do najmanje 4,5 miliona smrtnih slučajeva i raseljenih od 38 do 60 miliona ljudi, a 7,6 miliona djece danas gladuje. U izvještaju se navodi da danas u Libiji i Somaliji postoji 7,6 miliona djece mlađe od pet godina koja pate od akutne pothranjenosti.

Da li ista sudbina čeka i Ukrajinu?

Veljko Zeljković

Glas Srpske