Connect with us

Društvo

Tinejdžeri iz kuće prokockaju hiljade maraka

Moderne tehnologije i pristup internetu 24 časa omogućavaju građanima da kockaju non-stop, bez obzira na to gdje se nalazili, što je uticalo na porast patoloških kockara, a stručnjaci tvrde da zavisnika sve više ima i među djecom koja iz kuće prokockaju na desetine hiljada maraka.

Dugogodišnji borac protiv patološkog kockanja i prvi čovjek novosadskog centra za edukaciju i odvikavanje od kocke “Herc tajm” Dejan Stanković kaže za “Glas Srpske” da mlade generacije tragajući za instant rješenjima koja bi ih preko noći učinila bogatim sve češće posežu za kockarskim igrama. On ističe da mu se za pomoć obraćaju mnogobrojni građani Srpske, navodeći da je najmlađa osoba imala 15 godina.

– Mnogo mladića zatraži pomoć u 18. godini, a kada ih pitam koliko dugo kockaju, vrlo čest odgovor bude pet i više godina, što je porazno. Zbog poremećenih vrednosti i sistema u kojem se ceni samo materijalno, oni kockaju da bi imali više para, a dostupnost telefona i interneta im omogućava da to rade non-stop. Ranije si fizički morao otići do kazina ili u kladionicu, sada sve to može iz kuće, što je ubrzalo razvoj patologije. Imamo roditelje čija su deca napravila dug i po 30.000 KM kockajući iz svoje sobe – priča Stanković.

Upozorava da nove generacije već sa 15 godina zapadaju u problem patologije.

– Prosečan iznos koji su ljudi prokockali i koji nam se obraćaju za pomoć je između 100.000 i 300.000 evra. A imao sam slučaj momka iz Srpske koji je iz firme svog strica uzeo 50.000 KM, sve prokockao, zbog čega je htio da se ubije, jer nije vidio izlaz – priča Stanković.

Zbog velikog interesovanja građana iz Srpske koji su mu se obraćali za pomoć Stanković kaže da se od prošlog mjeseca u okviru banjalučkog Edukativno-razvojnog centra “Nika” izvodi njegov “Herc” program odvikavanja od patološkog kockanja.

Psiholog u pomenutom centru Danijela Jokanović ističe da ih građani već pozivaju, interesuju se kako izgleda program, kako teče proces odvikavanja i koliko traje.

– Svijest ljudi o problemu patološkog kockanja je na niskom nivou i mi nastojimo da ljudima objasnimo da patološko kockanje nije bezobrazluk, nije faza, hir, niti egocentrizam i zabava, nego bolest iz spektra poremećaja impulsa – ponašanja, klasifikovana od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Roditelji treba da znaju da se starosna granica spušta, da sve više mladih i djece ima problemom te da je zavisnost sve jača i eksplozivnija, sa ogromnim rušilačkim dejstvom – kaže Jokanovićeva dodavši da se na sajtu “ulog.ba” i društvenim mrežama “Herc tajm Banjaluka” mogu pronaći korisne informacije o problemu kockanja.

Da je kocka sve ozbiljniji problem u društvu smatra i banjalučki psiholog u Psihološkom savjetovalištu “Ipostasis” Branislava Popović, gdje takođe pružaju podršku patološkim kockarima.

– Iako nemam objektivne pokazatelje, iz prakse je vidljivo da već duže vrijeme postoji veliki broj zavisnika i velika potreba za podrškom, kako mlađim tako i starijim građanima. Moj utisak je da za ovu vrstu problema nema dovoljno podrške u našem društvu. Fali nam specijalizovani centar, ustanova ili možda neko udruženje koje bi se bavilo isključivo tom problematikom gdje bi podrška bila kompletna, sa određenim programima – rekla je Popovićeva za “Glas” i dodala da su njeni najmlađi klijenti mahom srednjoškolci, dok ozbiljne, kompleksne probleme uglavnom imaju zreli ljudi, u pedesetim godinama života.

Razorene porodice

Dejan Stanković navodi da kocka razara mnoge porodice u daleko većem broju nego što javnost može da zamisli.

– Kocka sa sobom nosi nasilje u psihičkom, fizičkom, ali i ekonomskom smislu. Mnogi prodaju stan, kuću, sve što imaju, a pomoć zatraže tek kada budu na rubu siromaštva – kaže on.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno