Connect with us

BiH

Lideri partija u BiH najčešće nemaju protivkandidate

N.N.

Izbori za predsjednika bilo koje političke partije u BiH praktično su postali jednosmjerna ulica, jer se za tu poziciju najčešće prijavi samo jedan kandidat.

Ovakav scenario, prema riječima političkih analitičara, gledaćemo i ubuduće, jer među političarima vlada mišljenje da nema potrebe da se izlažu nepotrebnom stresu ukoliko u igri nije veliki ulog, a ako se i desi da se neko usudi ući u tu trku, veoma često bude “politički pometen”.

Da se ne radi o nekim spekulativnim pričama pokazalo se i prije nekoliko dana… Milan Miličević i Edin Forto preuzeli su partijsko kormilo SDS-a i Naše stranke bez prave izborne trke, jer nisu imali protivkandidate.

Slično je i sa drugim partijama, posebno onima kojima će ova godina biti izborna. Veoma je teško očekivati da će Milorad Dodik, Dragan Čović, Nenad Nešić, Petar Đokić, Željko Komšić… tako lako prepustiti rukovođenje strankom nekom drugom. Kada je u pitanju SDA, tu bi se moglo očekivati da Šemsudin Mehmedović bude protivkandidat dosad neprikosnovenom Bakiru Izetbegoviću. A u ovom slučaju u javnost su se već počele bacati otrovne strelice da bi SDA mogla izgubiti dio članstva ukoliko izgubi i Izetbegović.

Nermin Nikšić, po Statutu SDP-a, nema pravo da se kandiduje, jer mu je trenutni mandat drugi uzastopni. Iako se odavno pominju imena Denisa Bećirovića i Vojina Mijatovića kao potencijalno novih predsjednika, izbori u SDP-u najvjerovatnije će biti prolongirani do iduće godine, tačnije po završetku lokalnih izbora u BiH.

Sličan unutarstranački proces, po svemu sudeći, čeka i PDP. Nakon što je Jelena Trivić osnovala Narodni front i ispala iz predsjedničke trke, Draško Stanivuković je praktično najozbiljniji kandidat za prvog čovjeka stranke. Međutim, upravo je Stanivuković nedavno kazao da bi sa izborima u PDP-u trebalo sačekati do kraja lokalnih izbora, kako bi se vidjeli rezultati potencijalnih kandidata te da Borenović treba da ostane na predsjedničkoj poziciji najmanje do tada. Međutim, postavlja se pitanje da li bi gradonačelnik Banjaluke ovako lagodno govorio o izborima u PDP-u da je u stranci ostala Jelena Trivić.

Nebojša Tojagić, politički analitičar, kaže da ključnu ulogu u tome što većina aktuelnih stranačkih lidera nema ili nikada nije ni imala nijednog protivkandidata na izborima igra vlastiti interes.

“S jedne strane, preuzimanje stranačkog kormila u vrijeme kad je stranka u opoziciji i nije neka primamljiva opcija, jer zahtijeva veliki angažman, ogroman trud, stalne sukobe i odricanje. Što je stranka bliža vlasti ili su njene pozicije obećavajuće u smislu rasta podrške javnog mnjenja, a bez obzira na njenu veličinu, ona postaje prostor potencijalnog unutarstanačkog odmjeravanja snaga, jer je interes veliki, a ulog ogroman. Najčešće takve stranke imaju ‘doživotne’ predsjednike, a oni svoju dugovječnost na čelu stranke pravdaju očuvanjem jedinstva stranke, odbranom svog naroda, nastavkom reformi koje su baš oni započeli ili nekim slabo uočljivim putem kojim su krenuli”, pojašnjava Tojagić.

Upravo zbog ovakve situacije, dodaje on, u strankama su većinom poslušnici.

“Ti ljudi po stavove i mišljenje idu kod predsjednika. Ali, oni su odani do momenta kada pomisle da bi oni mogli postati ‘kalif umjesto kalifa’. Međutim, kada dođe do toga, imamo sve osim demokratskog sučeljavanja, a najčešći rezultat je izlazak iz stranke poražene frakcije i po pravilu formiranje nove stranke, kao što je nedavno bio slučaj u PDP-u, gdje smo imali sukob dvije vedete političke stranke. Gotovo po pravilu se taj sukob završava odlaskom iz stranke poražene opcije – poput Davora Bernardića u hrvatskom SDP-u, Dragana Đilasa u DS-u ili još ranije sukob Vuka Draškovića i Vojislava Šešeljea u SNO”, rekao je Tojagić za “Nezavisne novine”.

Kandidovanje jednog kandidata za predsjednika stranke za analitičarku Tanju Topić je čist nedostatak demokratije.

“Imena nekih lidera u nazivu stranaka te maltene doživotno predsjednikovanje istim ozbiljni su znaci demokratske patologije. Ozbiljno kršenje statuta stranke, traženje prečica, a busanje u prsa o demokratskom potencijalu društva jednog lica su međusobno protivrječni. Jedan lider u stranci znači da u njoj nema demokratije, čak ni privida, jer se ne obezbjeđuje niti protivkandidat makar u svrhu dekora”, mišljenja je Topićeva.

Ona naglašava da u BiH i dalje vlada hibridni režim i njegovanje kulta ličnosti te da su prava i slobode obično samo na papiru, a da je s tim u vezi i članstvo u strankama zadovoljno “obožavanjem partijskih vođa”.

NEZAVISNE

BiH

POSLANICI I DELEGATI na “PUT OKO SVIJETA” potrošili 602.905 KM

Poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH na službena putovanja od 1. decembra 2022. godine do kraja marta ove godine potrošili su 602.905 KM.

Pojedinačno na jedno putovanje najviše je potrošila Rejhana Dervišević, poslanica SDP-a, čiji je put u Njujork poreske obveznike koštao 12.880 KM, od kojih je putem biznis kartice potrošeno 9.929 KM.

Iz odgovora na jedno od postavljenih poslaničkih pitanja vidljivo je da su putovanja poslanika u decembru 2022. godine koštala 7.178 KM, u 2023. godini 284.372 KM, a u 2024. godini 269.302 KM, dok je u prva tri mjeseca ove godine na putovanja potrošeno 42.051 KM.

Osim Derviševićeve, na putovanja koja su koštala preko 10.000 KM odlazili su i Denis Zvizdić (NIP), čije je putovanje u Njujork u februaru 2023. godine koštalo 12.637 KM, zatim Radovan Kovačević (SNSD), koji je putovao u Vankuver u Kanadi, a što je koštalo 11.244 KM, a na istom putovanju bio je i Albin Muslić (SDP), koji je tom prilikom potrošio 11.237 KM, objavile su Nezavisne novine.

Ako je suditi po potrošenom novcu, najaktivniji poslanik je Zvizdić. Njegova putovanja u 2023. godini koštala su 43.177 KM, a u 2024. “svega” 16.560 KM. Zvizdić je u te dvije godine putovao u Njujork, Pariz, Ženevu, Rigu, Marakeš, Brisel, Berlin, Madrid itd. Samo po osnovu dnevnica za službena putovanja Zvizdić je na putovanjima “inkasirao” više od 6.000 KM. Među aktivnijim poslanicima po potrošnji bio je i Saša Magazinović (SDP), koji je u 2023. i 2024. godini potrošio 52.818 KM, a njegove omiljene destinacije bile su Strazbur i Brisel, mada je odlazio i put Rabata u Maroku, zatim u Pariz, Jerevan, Varšavu, Kijev itd.

“Dobar dio poslanika je zaboravio građane koje predstavlja istog časa kada su zatvorena birališta. Zapravo, dio njih je vješto fingirao da će zastupati interese onih koji su ih birali, što nije svakako obilazak egzotičnih destinacija i ‘učenje iz dobrih primjera i primjena najbolje prakse’. Malo ko ima iluziju da se putuje po svijetu zarad koristi državi BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Ona navodi da većina poslanika radi protiv države i u korist sopstvenih etničkih skupina, te da u suštini rade u interesu partijskih šefova i po njihovom nalogu, jer, kako kaže, da nisu bili dobri partijski vojnici – ne bi ni zasjeli u te fotelje.

Ako se detaljnije pogleda “lista putnika” može se zaključiti da su najviše putovali poslanici stranaka “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke, a očekivano, najskuplja su bila prekookeanska putovanja. Najčešće destinacije poslanika i delegata bile su evropske prijestonice, mada se putovalo i u zemlje Azije, sjeverne Afrike i Amerike.

VIP saloni bh parlament koštali 84.196 KM

Usluge VIP salona po aerodromima širom svijeta koji su uglavnom koristili članovi Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u periodu od kraja 2022. godine zaključno sa martom ove godine koštali su ukupno 84.196 KM.

Tačnije, za usluge VIP salona plaćeno je 17.784 KM, i to se uglavnom odnosi na usluge u zemlji, dok je u evropskim prijestonicama i gradovima ta usluga plaćena 22.240 KM, a značajan iznos novca otišao je i na VIP salone aerodroma u SAD, koji su koštali 13.397 dolara.

Pojedinačno, najviše novca na jednom putovanju, a koja se odnosi na korištenje VIP salona, potrošio je Denis Zvizdić, u to vrijeme predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prilikom putovanja u Ameriku. Za smještaj delegacije BiH na aerodromu potrošeno je 2.436 dolara, dok je najam vozila koštao 2.069 dolara, a na gorivo i parking potrošeno je 1.126 dolara. Ukupno, usluge VIP salona na ovom putovanju početkom marta 2023. godine koštale su 5.631,25 dolara, a fakturu je ispostavio Generalni konzulat u Čikagu. Samo mjesec dana ranije Zvizdić je putovao i u Njujork, a usluge VIP salona koštale su 3.131 dolar.

Odmah iza Zvizdića, pojedinačno, na usluge VIP salona najviše je potrošeno prilikom posjete Nebojše Radmanovića, u to vrijeme predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Abu Dabiju. Za dva dana korištenja VIP salona 14. i 17. aprila 2024. godine BiH je platila 4.634,44 dolara.

Nastavi čitati

BiH

STIGLA POTVRDA IZ VAŠINGTONA: Maskov “Starlink” stiže i u BiH

“Starlink” je spreman za ulazak na tržište BiH kao provajder satelitskog interneta

Ovo je potvrđeno u Vašingtonu na sastanku ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edina Forte s Rebekom Hanter, direktorom “Starlinka” za ulazak na nova tržišta i menadžerom Prakulom Kaporom.

Na sastanku je istaknut obostrani interes za što skorije pružanje “Starlink” usluga, odnosno njihovog satelitskog interneta u BiH, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta u Savjetu ministara.

Takođe, nakon ispunjavanja zakonskih uslova za pružanje usluga u BiH, izražena je spremnost za saradnju u oblastima e-uprave, unapređenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sistema brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.

Sastanak je održan u Vašingtonu, u okviru Proljećnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem Forto učestvuje u ulozi zamjenika guvernera BiH u Svjetskoj banci, navedeno je u saopštenju.

Nastavi čitati

BiH

NATO AVION NADLIJEĆE BIH: Izbjegao Srbiju, ušao preko Mađarske i Hrvatske

Vojni avion koji je jutros poletio iz NATO vojne baze u blizini Konstante (Rumunija), već nekoliko sati provodi nad teritorijom Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci aplikacije Flight Radar 24.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o letjelici Bombardier Challenger 650 Artemis, koja je registrovana na vojnu formaciju ili vladinu službu. Avion je uočljiv na potezu između Mostara i Tuzle, kao i u blizini granice sa Srbijom, gdje je napravio nekoliko kružnih letova.

Zanimljivo je da je avion, na putu iz Rumunije prema BiH, izbjegao vazdušni prostor Srbije, ušavši u BiH preko Mađarske i Hrvatske.

Putanja leta aviona može se pratiti uživo putem ovog linka.

Za sada nema zvaničnih informacija o svrsi ovog leta niti o aktivnostima koje se sprovode iznad BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno