Connect with us

Društvo

Izvoz iz BiH stigao uvoz

Pokrivenost uvoza izvozom Bosne i Hercegovine sa zemljama CEFTA u prvih sedam mjeseci iznosila je skoro 100 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Naime, kako su iz Agencije istakli za “Nezavisne novine”, u periodu januar – juli 2022. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 942 miliona KM, što je za 60,7 odsto više nego u istom periodu 2021. godine.

“U istom periodu uvoz je iznosio milijardu i 953 miliona KM, što je za 33,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 99,4 odsto”, kazali su iz Agencije. U sedam mjeseci ove godine u Crnu Goru izvezeni su proizvodi u vrijednosti 329 miliona KM, dok je iz ove zemlje uvezena roba za oko 49 miliona KM.

U Sjevernu Makedoniju u ovom periodu plasirano je oko 95 miliona KM, dok su iz ove zemlje stigli proizvodi vrijedni 108 miliona KM.

U Srbiju je izvezena roba vrijedna 1.424.281.000 KM, dok je iz Srbije došla u vrijednosti 1.737.623.000 KM.

“U ostale zemlje CEFTA i područja u periodu januar – juli plasirani su proizvodi u iznosu od 93.238.000 KM, dok ih je uvezeno za 57.521.000 KM”, stoji u podacima BHAS-a. U periodu januar – juli prošle godine izvoz iz BiH u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 202 miliona KM, dok je uvoz iznosio milijardu i 450 miliona KM, te je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 82,9 odsto.

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je da BiH u prilog idu dva sektora, energetika i ugalj, te ako se definiše pravi odnos unutar BiH što se tiče potreba za drvnim sortimentima, i u toj sferi može da se ostvari značajniji izvoz.

“Pokrivenost izvoza uvozom je posljedica izvoza pojedine robe koja je u ovom momentu tražena u zemljama CEFTA. Rezultati koje imamo kada je u pitanju robna razmjena bili bi još bolji ukoliko bi se našlo političkog sluha da se shvati važnost inicijative “Otvoreni Balkan”, kako bi se BiH pridružila ovoj inicijativi. Ova kriza je ukazala na to da treba da razvijamo regionalne inicijative, da radimo na razmjeni roba i usluga, radne snage i kapitala sa onima koji su nama slični po finansijskoj moći, kulturološkim tradicijama i infrastrukturnom jednakošću”, kazao je Ljuboja.

Ekonomista Slaviša Raković, rekao je za “Nezavisne” da ovaj podatak govori da je vjerovatno došlo do daljeg produbljavanja tržišta između Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.

“Privrednici što više rade zajedno u dobrim uslovima koje CEFTA nudi, omogućavaju rast trgovine u svakom pogledu. Vjerujem da je i apsolutni nivo trgovine porastao i ovo ne samo da je dobro za BiH, već za cijeli region koji obuhvata CEFTA”, naglasio je Raković.

Ekonomista Igor Gavran smatra da su neki od razloga za ovakav skor ograničenja izvoza određenih proizvoda koje je uvodila u ovom periodu Srbija kao najveći izvoznik u CEFTA i država iz koje mi najviše uvozimo.

“Samim time naš uvoz bi morao biti manji. Tu su i rast cijena, a i tražnja za određenim proizvodima koje mi izvozimo, ali teško je reći koliko od ovoga je privremeno, a koliko je znak da se ukupni odnosi u CEFTA mijenjaju i da ćemo održati ili unaprijediti ovaj nivo pokrivenosti”, zaključio je Gavran.

Društvo

RANE KOJE NIKADA NE ZACJELJUJU! Srpska sutra u žalosti zbog 31 godine od pogroma u “Oluji”!

U Republici Srpskoj sutra će biti Dan žalosti povodom obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” tokom koje je ubijeno više od 1.904 lica sprske nacionalnosti, a protjerano više od 220.000 sa područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srpske.

Vlada Republike Srpske ovu odluku donijela je 21. jula na telefonskoj sjednici.

Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine biće obilježen sutra u Banjaluci i Mrkonjić Gradu.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina – što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Јugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

(Agencije) foto: akcija “Oluja” arhiva

Nastavi čitati

Društvo

“REKLA SAM MU DA SJEDNE KOD DJEDA, ČINILO SE SIGURNIJE…” EVO ŠTA HRVATI SLAVE! Potresne riječi majke kojoj su u “Oluji” zvjerski ubili dijete (12)!

Nevenka Dobrić u akciji “Oluja” izgubila sina i svekra Siniša Dobrić (12) iz sela Crkveni Bok kod Siska, ubijen je 4. avgusta 1995. godine. Sjedio je pored djeda, u kabini traktora, kojim su, sa porodicom i komšijama, bježali od rata. Obojica su poginula. Bio je dječak, nije nosio oružje. Sinišina majka Nevenka Dobrić još se sjeća posljednjeg razgovora sa sinom.
– Sjela sam u prikolicu, a Siniša je htio sa mnom. Rekla sam mu da sjedne u kabinu s djedom, činilo se sigurnije, jer kabina ipak malo štiti – svjedočila je majka Nevenka za Memorijalni centar Republike Srpske.
Nevenka je do rata živjela mirno sa mužem Miletom i sinovima Sašom i Sinišom. Porodica se bavila poljoprivredom.
– Djeca su išla normalno u školu, sve je bilo u redu do devedeset prve, do rata. U ratu je bilo svašta. Sve je bilo skupo, gorivo naročito. Ali se preživljavalo. Radili smo, svi smo se slagali i sve je išlo kako treba – priča Nevneka.
A onda je došla “Oluja”. Granatiranje sela je počelo 4. avgusta 1995. godine u rano jutro. Nevenka je odlučila da se zajedno sa mlađim sinom Sinišom povuče traktorom i prikolicom prema Bosni. Njen muž i stariji sin Saša ostali su da čuvaju položaj i brane selo.

– Saša nije smio u Bosnu, jer nismo znali hoće li ga mobilisati u vojsku, a nije bio u vojsci. On je otišao sa ocem na položaj, kao i svi ostali, da čuva svoje selo. Muž je morao na položaj, a Saša je otišao s njim – svjedoči Nevenka Dobrić.

Kad je granatiranje malo utihnulo, ljudi su se skupili u selu.

– Došli su komšije i rođaci i pitali: „Šta ćemo sad? Hoćemo li bježati?“ Na kraju smo odlučili da bježimo. Ja i mlađi sin Siniša, koji je imao 12 godina, pošli smo traktorom i prikolicom da odvezemo šta možemo – priča Nevenka.

Kolona je krenula, svi su se nadali da će se spasiti. Ali, nije bilo tako. – Odjednom je pored nas prošao auto. U njemu je bila žena koja je radila u prodavnici, s njenim sestrama i sinom. Odmah nakon što su prošli, počela je pucnjava. Metci prolijeću sa svih strana, a ja ne znam šta se dešava. Samo sam spustila glavu da ne dobijem metak u glavu. Ne znam ni ko puca, ni odakle – prisjeća se Nevenka Dobrić.

Kad je pucnjava prestala, podigla je glavu i vidjela jeziv prizor. – Auto je stao s desne strane, a žena puzi po asfaltu, ide četveronoške. Ništa mi nije bilo jasno. Moj svekar i sin su već bili mrtvi, a ja to još nisam znala. Traktor je silazio niz cestu, prikolica se prevrnula. Udarila sam glavom o zemlju, prikolica me pritisla preko stomaka, i dalje se ničega ne sjećam – svjedoči Nevenka Dobrić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Još toplije, oprez sa izlascima napolje

U BiH i će biti pretežno sunčano i vruće, sa temperaturom vazduha i do 41 stepen Celzijusov.

Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni i sjeveroistočni, u Hercegovini u noći i ujutro sjeverni, a tokom dana južni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 13 do 20, a maksimalna od 36 do 41, u višim predjelima od 30 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno