Connect with us

Društvo

Đajić u plusu 28 miliona, a doktori bez ovjerenih knjižica

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske prošle godine je prikazao poslovnu dobit od 28 miliona KM, ali uprkos tome zaposleni u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Srpskoj zbog ranije nagomilanih dugova koji su premašili 50 miliona KM ne mogu da ovjere zdravstvene knjižice.

Pored UKC-a i Univerzitetska bolnica Foča i sve ostale opšte bolnice, osim prijedorske, prošle godine su pozitivno poslovale i prikazale ukupnu dobit veću od 50 miliona maraka. U isto vrijeme, sve one imaju višestruko veća dugovanja za poreze i doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje, zbog čega njihovi zaposlenici ne mogu da se liječe.

Prema tvrdnjama upućenih, pozitivan poslovni rezultat je proizvod knjigovodstvene akrobatike koju je svojom prošlogodišnjom odlukom omogućila Vlada RS.

„Na osnovu odluke Vlade RS ovim zdravstvenim ustanovama je prošle godine otpisano više od 60 miliona maraka poreskih dugovanja, uglavnom prema Fondu zdravstvenog osiguranja RS. Zahvaljujući tome i na osnovu knjigovodstvene akrobatike ispalo je da su poslovale pozitivno, iako su u stvari sve u minusu“, objašnjava naš sagovornik.

Prema finansijskim izjveštajima, UKC je prošle godine imao 303 miliona maraka prihoda i dobit od 28 miliona KM. To je višestruko bolji rezultat u odnosu na godinu ranije kada je prihod iznosio 255 miliona, a prikazana dobit 243 hiljade KM. Na listi najvećih poreskih dužnika, UKC zauzima prvo mjesto sa dugom od preko 50 miliona KM.

Bolnica „Srbija“ u Istočnom Sarajevu prošle godine je imala 23,8 miliona maraka prihoda i prikazanu dobit od 690.000 KM. To je nešto bolji rezultat nego 2021. godine kada je prihod bio 21,3 miliona, a prikazana dobit oko 630.000 KM. Te godine je ova zdravstvena ustanova prvi put imala pozitivno poslovanje, jer je 2020. godine imala oko 15 miliona KM prihoda i rekordan poslovni minus od 2,2 miliona KM. Bolnica „Srbija“ sa čak 43 miliona KM je druga na listi dužnika Poreske uprave RS.

Treća na listi dužnika sa dugom od 29. miliona KM je dobojska bolnica „Sveti apostol Luka“. Ova bolnica je prošle godine imala prihod od 43 miliona i prikazala dobit od 6,6 miliona KM, dok je godinu ranije prihodovala 34,9 miliona KM i prikazala poslovni minus od oko 850.000 KM.

Univerzitetska bolnica Foča lani je ostvarila prihod od 31,9 miliona KM i prikazala dobit od deset miliona, dok je godinu ranije prihodovala 23,6 miliona i prikazala dobit od milion i po maraka. Dug ove zdravstvene ustanove prema Poreskoj upravi RS iznosi 16,5 miliona KM.

Prijedor „uknjižio“ minus

Prijedorska bolnica „Dr Mladen Stojanović“ jedina je opšta bolnica u Srpskoj koja je prošle godine prikazala negativan poslovni rezultat. Ova bolnica je 2022. godine imala 21 miliona KM prihoda i minus od 2,4 miliona KM.

Minus u prijedorskoj bolnici rezultat je drugačijeg knjiženja u poslovnim knjigama, jer otpisana poreska dugovanja nije knjižila kao ostale opšte bolnice, a da je tako uradila i ova bolnica bi poslovnu godinu završila „u plusu“.

Opšta bolnica Gradiška prošle godine je prihodovala 20 miliona KM i prikazala dobit od 1,3 miliona. To je nešto bolje nego prethodne godine kada je ostvaren prihod od 18,4 miliona i prikazana dobit od 990 hiljada KM, ali višestruko bolje nego ranijih godina u kojima se negativan poslovni rezultat mjerio milionima maraka. Poreski dug bolnice Gradiška je 15,5 miliona KM.

Bijeljinska bolnica „Sveti vračevi“ imala je 36,7 miliona KM prihoda i dobit od 2,5 miliona, a dobit od oko 930 hiljada KM prikazala je i godinu radije kada je prihodovala 32,2 miliona KM. Do 2020. godine poslovala je sa višemilionskim minusom, a rekordan minus od čak 6,3 miliona KM imala je 2019. godine. Ova zdravstvena ustanova ima više od 14 miliona KM duga prema Poreskoj upravi RS.

Bolnica Trebinje drugu godinu zaredom prikazala je poslovnu dobit. Nakon 2021. godine kada je imala prihod od 15,4 i dobit od 1,3 miliona KM, prošle godine je prihod iznosio 17,2 miliona, a dobit oko 540 hiljada KM. Ukupan poreski dug trebinjske bolnice iznosi oko 5,2 miliona KM.

Bolnica Nevesinje prošle godine je prvi put prikazala poslovnu dobit, jer je sa 6,8 miliona KM prihoda ostvarila dobit od 1,5 miliona KM, dok je godinama prije toga prikazivala negativan poslovni rezultat, a ukupan poreski dug ove bolnice iznosi 2,8 miliona KM.

Najmanji dug među deset najvećih zdravstvenih ustanova u Srpskoj ima opšta bolnica Zvornik. Zvornička bolnica duguje Poreskoj upravi 2,2 miliona KM, a već pet godina prikazuje pozitivan poslovni rezultat. Prošle godine imala je 18,2 miliona prihoda i prikazanu dobit od 2,1 milion KM.

CAPITAL

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno