Iako je tek prije nešto više od godinu dana otvoren, “Ćirilični park” u Banjaluci često je meta vandala, što trenutno pokazuju uništene ljuljaške i koš.

Međutim, takve slike nisu rijetkost, jer posljednjih mjeseci njima često svjedoče roditelji i mališani koji žele da se igraju u “Ćiriličnom parku”.

“Djeca propadaju kroz ljuljašku”
Roditelji sa kojima smo razgovarali kažu da su ljuljaške oštećene već mjesecima.

“Dešavalo se da se ljuljaške otkače, i kada se popravi, traje jedno vrijeme i odmah se rasklimaju i propadnu. Ljetos su ljuljaške skinute i nikada više nisu vraćene”, kaže jedna majka za “Nezavisne novine”, dodajući da radnici često popravljaju rasvjetu u parku, ali ne i ljuljaške.

Kako dodaje, ljuljaška na ćiriličnom slovu “G” koja je napravljena od točka, a koja je prije nekoliko mjeseci bila uništena, je popravljena. Međutim, sada je propala mreža na točku pa djeca koja se ljuljaju propadaju.

“Dijete, kada sjedne, odmah propadne. Mi roditelji to vežemo kako djeca ne bi propadala”, kaže majka i dodaje da djeca kada dođu u park prvo trče ka ljuljaškama.

Kada je riječ o ljuljaškama na slovima “P” i “LJ”, one su potpuno uklonjene.

“Sada već ide ružno vrijeme, ali iskreno se nadamo da će na proljeće biti popravljene pokvarene ljuljaške, jer nama roditeljima iz ovog dijela grada ovaj park mnogo znači. Takođe, apelovala bih na sve građane da paze, jer sve je ovo naše”

Za popravke se čeka ljepše vrijeme
Za komentar smo kontaktirali i Gradsku upravu Banjaluka, a odgovor smo dobili iz Odjeljenja za komunalne poslove.

“Predmetna njihalica biće popravljena čim vremenski uslovi to budu omogućili. Nažalost, ‘Ćirilični park’ je često meta vandalizma, te i ovaj put nadležno odjeljenje apeluje na sve sugrađane da čuvaju zajedničku imovinu”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

Zabilježena i krađa slova
Podsjećamo, “Ćirilični park” je otvoren 30. septembra 2024. godine, a samo nekoliko dana prije otvaranja parka, pojedina slova su bila uništena, a neka čak i ukradena.

“Vandali su ponovo oštetili ‘Ćirilični park’! Banjaluka ovo ne zaslužuje! Građani zaslužuju zaštitu institucija, te je neophodno da se preduzmu hitne mjere kako bi se ovakvi incidenti spriječili”, napisao je tada Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Slovo koštalo 8.500 KM
Takođe, zanimljivo je da su fizička i pravna lica imala priliku kupiti jedno od 30 slova, što je tada naišlo na veliku podršku sugrađana.

Kako su ranije pisale “Nezavisne novine”, jedno slovo u ovom parku koštalo je 8.500 KM.

Sve nas je duboko potresla vijest o iznenadnoj smrti Mladena Žižovića, čovjeka koji je svojim radom, zalaganjem i sportskim duhom ostavio neizbrisiv trag u fudbalu na ovim prostorima.

– Njegov doprinos sportu u Banjoj Luci ostaće upamćen zauvijek. Nećemo zaboraviti sve što je učinio za FK „Borac“, kao ni istoriju koju je ispisao, donoseći ponos i radost našem gradu i svim ljubiteljima fudbala. U ime Grada Banjaluke i u svoje lično ime, izražavam najdublje saučešće porodici. Počivaj u miru, Mladene. Banjaluka te neće zaboraviti – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Bosna i Hercegovina nestaje. Ne oružjem, već praznim porodilištima, punim autobusima za odlazak i kolonama na granicama za prelazak u jednom pravcu. Statistika ne laže, a ono što govori, teško je i čuti.

Analize kažu da je u Bosni i Hercegovini, u odnosu na 1991. godinu. nevjerovatnih 1,5 miliona ljudi manje. BiH danas ima tek 2.865.656 stanovnika, od čega 995.000 u Republici Srpskoj, a 1,8 miliona u Federaciji BiH.

Demograf Stevo Pašalić za Srpskainfo kaže da najveći broj stanovnika gubimo, ne negativnim prirodnim priraštajem, već iseljavanjem.

“BiH je od 2007. godine u negativnom prirodnom priraštaju. Od 2013. godine, od popisa, Republika Srpska izgubila je 64.995 djece, a BiH 115.000, 116.000 djece. Ali je zbog migracija izgubila 1.300.000 ljudi”, upozorava Pašalić.

Ističe da je BiH 1991. godine imala, a to se nikad više nećemo ponoviti, 4.377.033 stavnika.

“Prirodnim priraštajem i migracijskim odlivom izgubili smo 1.511.000 stanovnika. Moje procjene, a niko ih nije pobio, pokazuju da BiH danas ima 2.865.656 stanovnika, od toga Republika Srpska 995.107, a Federacija BiH 1.802.000 stanovnika”, naglašava Pašalić.

Još će gore biti ako se trendovi nastave. Naime, uz negativni prirodni priraštaj, može se očekivati da Srpska do 2050. godine izgubi još 250.000, 300.000 ljudi.

Zabrinjavajuće podatke iznijela je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA BiH). Oni pokazuju da je 2023. godine u BiH rođeno 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, a do kraja oktobra 2025. samo 23.663.

To je skoro 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.

“Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija BiH 15.341, Republika Srpska 7.738 i Brčko distrikt 584. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji”, ističu iz IDDEEA BiH.

Nisu ovo samo statistički podaci. Ovo govori o ozbiljnoj krizi povjerenja građana u sistem, u budućnost i u smisao ostanka. Sociolog Mirjana Čeko poručuje da kada mladi ljudi odustaju od roditeljstva, to znači da su već odustali od ideje da se u ovoj zemlji može živjeti dostojanstveno.

“Glavni uzroci kontinuiranog pada nataliteta leže u kombinaciji ekonomske nesigurnosti, nestabilnosti tržišta rada i urušenih društvenih vrijednosti. Mladi ljudi danas odrastaju u ambijentu u kojem obrazovanje ne garantuje zaposlenje, rad ne donosi sigurnost, a trud se rijetko prepoznaje. U takvim okolnostima odluka o zasnivanju porodice postaje teret, a ne radost”, kaže ona za Srpskainfo.

Ekonomski faktori imaju presudan uticaj, jer niska primanja, nesigurni ugovori, skupo stanovanje i slaba podrška roditeljima čine da se rađanje djece doživljava kao rizik, a ne kao investicija u budućnost. Čeko poručuje da mladi ne odbijaju roditeljstvo, oni odbijaju da djecu dovode u sistem koji im ne nudi osnovnu sigurnost.

I da, migracije dodatno produbljuju problem.

“Odlaze upravo oni koji bi sada trebali biti nosioci demografskog i ekonomskog oporavka odnosno mladi, obrazovani i radno sposobni. Time Bosna i Hercegovina ne gubi samo broj stanovnika, već i svoj najvredniji resurs koji predstavlja upravo ljudski potencija”, upozorava ona.

Pad nataliteta nije isključivo domaći fenomen, ali su uzroci u BiH specifični. Dok u razvijenim zemljama smanjenje broja rođenja proizlazi iz promjene životnih stilova i izbora, u BiH je to posljedica hronične nesigurnosti i slabe socijalne infrastrukture.

“Drugim riječima, tamo je riječ o individualnim odlukama, a ovdje o sistemskom neuspjehu, a posljedice ovakvog trenda biće dugoročne i ozbiljne. Uz rastući broj starijih i smanjenje radno aktivnog stanovništva, penzioni sistem i socijalne usluge postaće teško održivi. Još važnije, društvo bez mladih postaje društvo bez dinamike, bez kreativnosti, bez nade”, naglašava Čeko.

Prema njenim riječima, država mora prestati da nudi simbolične, jednokratne mjere koje služe isključivo za političku promociju.

“Potrebna je cjelovita populaciona politika koja obuhvata stabilno zapošljavanje mladih, povećanje plata, dostupne vrtiće, stambene olakšice, fleksibilne uslove rada i društvenu poruku da je roditeljstvo vrijednost koju zajednica zaista podržava. Dok god mladi ljudi osjećaju da moraju birati između života u BiH i dostojanstva, oni će birati odlazak. A država koja gubi svoju djecu, gubi i budućnost”, upozorava Čeko, piše Srpskainfo.