Međunarodni krivični sud traži naloge za hapšenje lidera Hamasa Jahje Sinvara i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog napada na Izrael 7. oktobra i rata u Gazi.

Ovo je za “CNN” rekao glavni tužilac suda Karim Kan Kristian Amanpur u ekskluzivnom intervjuu u ponedjeljak.

Kan je rekao da MKS takođe traži naloge za izraelskim ministrom odbrane Joavom Galantom, kao i za još dvojicu najviših lidera Hamasa – Mohameda Diaba Ibrahima al-Masrija, vođu brigada Al Kasem i poznatijeg kao Mohamed Deif, i Ismaila Hanijeha, Hamas politički lider.

Nalozi protiv izraelskih političara su prvi put da je MKS obilježio najvišeg lidera bliskog saveznika Sjedinjenih Država. Odlukom se Netanjahu nalazi u društvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje zbog sukoba Moskve protiv Ukrajine.

Vijeće sudija MKS-a sada će razmotriti Kanov zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje.

Kan je rekao da optužbe protiv Sinvara, Hanijeha i al-Masrija uključuju “istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualni napad u pritvoru”.

“Svijet je bio šokiran 7. oktobra kada su ljudi istrgnuti iz svojih spavaćih soba, iz svojih domova, iz različitih kibuca u Izraelu”, rekao je Kan Amanpuru, dodajući da su “ljudi ogromno patili”.

Optužbe protiv Netanjahua i Galanta uključuju “izazivanje istrebljenja, izazivanje gladi kao metode rata, uključujući uskraćivanje zaliha humanitarne pomoći, namjerno ciljanje na civile u sukobu”, rekao je Kan za Amanpur.

Kada su se prošlog mjeseca pojavili izvještaji da glavni tužilac MKS-a razmatra ovu akciju, Netanjahu je rekao da bi bilo kakav nalog za hapšenje MKS-a protiv visokih izraelskih vladinih i vojnih zvaničnika “bio zgroženost istorijskih razmjera” i da Izrael “ima nezavisan pravni sistem koja rigorozno istražuje sva kršenja zakona.”

Na pitanje Amanpura o komentarima koje je dao Netanjahu, Kan je rekao: “Niko nije iznad zakona.”

Rekao je da, ako se Izrael ne slaže s MKS-om, “slobodni su, bez obzira na svoje prigovore na nadležnost, da podnesu izazov pred sudijama suda i to im savjetujem da učine.”

Izrael i Sjedinjene Države nisu članice MKS-a. Međutim, MKS tvrdi da ima jurisdikciju nad Gazom, Istočnim Jerusalimom i Zapadnom obalom nakon što su palestinski lideri formalno pristali da budu vezani principima osnivanja suda 2015. godine, prenosi “Banjaluka”.

Talasi u ovom dijelu okeana mogu da dostignu i do 15 metara visine.

Oko 1.000 kilometara otvorenog mora i jedni od najtežih morskih uslova na planeti. To je kratak opis ozloglašenog Drejkovog prolaza, dubokog do 6.000 metara, koji povezuje Rt Horn, jug južnoameričkog kontinenta, sa Južnim Šetlandskim ostrvima, najsjevernijom tačkom Antarktičkog poluostrva.

Prolaz je dobio ime po engleskom piratu Frensisu Drejku iz 16. vijeka, koji je prošao tuda. Nekoliko decenija ranije, u blizini je prošao španski moreplovac Fransisko de Hočes pa neki istoričari smatraju da prolaz treba da nosi ime po njemu.

Jaki vjetrovi u ovoj oblasti imaju tendenciju da duvaju od zapada ka istoku. Kinetička energija vetra stvara olujne talase, pa oni mogu dostići i do 15 metara, objašnjavaju stručnjaci. Ali nisu samo vjetrovi ti koji uzburkavaju okean u ovoj oblasti.

Južni okean je inače veoma olujan, ali u Drejku je voda stisnuta između Antarktika i južne hemisfere, što dodatno pojačava olujne udare. Upravo zato se smatra jednim od najopasnijih putanja za brodove.

Visoki talasi i vjetrovi olujne jačine potpili su mnoge brodove, pa je zato Drejkov prolaz poznat i kao “groblje brodova”. On je igrao važnu ulogu u trgovini u 19. i ranom 20. vijeku prije otvaranja Panamskog kanala 1914. Mnogi morski putevi su sada povezani Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drejkov prolaz, što znači da je stotine brodova moralo da prođe najopasnijim morskim putem na svijetu.

Postoje podaci da je više od 800 brodova potonulo u prolazu Drejk, odnijevši hiljade života. Postoji čak i spomenik na vrhu rta Horn, u znak sjećanja na više od 10.000 mornara za koje se vjeruje da su poginuli putujući kroz ovaj prolaz.

Iranski ustav nalaže da u slučaju smrti predsjednika, prvi potpredsjednik preuzima, uz odobrenje vrhovnog vođe, ovlaštenja i funkcije predsjednika.

Prvi potpredsjednik Muhamad Mokhber preuzeće ulogu poginulog predsjednika, nakon što to odobri iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

Zvaničnici su ranije rekli da je Mokhber bio na putu prema području gdje je pao predsjednikov helikopter. Malo ko smatra Mokhbera, bankara i bivšeg zamjenika guvernera pokrajine Kuzestan, predsjedničkim materijalom.

Novi bi predsjednik trebao biti izabran u roku od 50 dana, dajući vrhovnom vođi i njegovoj pratnji relativno malo vremena da izaberu nekoga ko će ne samo postati predsjednik u tako kritičnom trenutku, već će takođe biti na snažnoj poziciji da naslijedi samog ajatolaha Alija Hamneja.

Osim toga, ustav nalaže trojici lidera grana vlasti, potpredsjedniku, predsjedniku parlamenta i šefu pravosuđa, da moraju organizovati izbore za odabir novog predsjednika u roku od 50 dana nakon što potpredsjednik preuzme ulogu vršilac dužnosti predsjednika.

Neposredan izazov svakog novog vođe bio bi kontrolisati ne samo unutarnje neslaganje, već i frakcijske zahtjeve unutar zemlje da se zauzme čvršći stav prema Zapadu i približi Rusiji i Kini.

Rođen 1. septembra 1955. godine Muhamed Mokhber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneja, koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. Mokhber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika.

Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali isporučiti projektile zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica ruskoj vojsci, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme. Tim je takođe uključivao dva visoka zvaničnika iz Iranske revolucionarne garde i zvaničnika iz Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.

Takođe, je prethodno bio na čelu Setada, investicionog fonda povezanog s vrhovnim vođom. Evropska unija uključila je 2010. godine Mokhbera na popis pojedinaca i subjekata koje je sankcionirala zbog navodne umiješanosti u “aktivnosti nuklearnih ili balističkih projektila”. Dvije godine kasnije maknula ga je s popisa.

Godine 2013. Ministarstvo finansija SAD dodalo je Setad i 37 kompanija koje je nadziralo na popis sankcioniranih subjekata.

Setad, čije je puno ime Setad Ejraiye Farmane Hazrate Emam, ili Štab za izvršenje naredbe imama, uspostavljen je naredbom osnivača Islamske Republike, prethodnika Hamneja, ajatolaha Ruholaha Homeinija. Naredio je pomoćnicima da prodaju i upravljaju nekretninama koje su navodno bile napuštene u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i da većinu prihoda usmjere u dobrotvorne svrhe, piše Klix.

Podsjetimo juče je pri padu helikoptera stradao iranski predsjednik Ebrahim Reisi i ministar spoljnih poslova Irana, prenosi Klix.

Nesreća dolazi u vrijeme rastućeg neslaganja unutar Irana oko niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza. Iranski klerikalni vladari suočeni su s međunarodnim pritiskom zbog osporavanog nuklearnog programa Teherana i produbljivanja vojnih veza s Rusijom tokom sukoba u Ukrajini.

Otkako je iranski saveznik Hamas napao Izrael 7. oktobra, izazvavši izraelski napad na Gazu, požari u koje su uključene grupe koje su na strani Irana izbili su širom Bliskog istoka. Raisi (63), izabran je za predsjednika 2021., a otkad je preuzeo dužnost, naredio je pooštravanje zakona o moralu, nadgledao je krvavo gušenje protivvladinih protesta i snažno se zalagao u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

U iranskom dvostrukom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor Kamenei, vrhovni vođa od 1989., ima moć odlučivanja o svim glavnim politikama.

Godinama su mnogi vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika Hameneja, koji je podržavao Raisijevu glavnu politiku. Raisijeva pobjeda na pažljivo vođenim izborima 2021. dovela je sve grane vlasti pod kontrolu tvrdolinijaša, nakon osam godina kada je predsjedništvo držao pragmatik Hasan Ruhani i nuklearnog sporazuma dogovorenog sa silama uključujući Vašington.

Međutim, Raisijev položaj možda je narušen raširenim protestima protiv klerikalne vladavine i neuspjehom da preokrene iransku privredu, sputano zapadnim sankcijama.

Raisi je u nedjelju bio na azerbajdžanskoj granici kako bi svečano otvorio branu Kuiz-Kalasi, zajednički projekt. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, koji je rekao da se ranije tog dana “prijateljski oprostio” od Raisija, ponudio je pomoć u spašavanju, prenosi Onmanorama.