Connect with us

Biznis

Srpkinja izgradila imperiju u SAD, a malo ko je čuo za nju

Jedna od najuspješnijih žena sa ovih prostora u Sjedinjenim Državama.

Gorjana Ridl je dizajnerka nakita srpskog porekla, koja je sa svojim mužem Džejsonom napravila pravu modnu imperiju u Americi.

Ona je otišla u SAD još kada je bila dijete, kasnije je radila i kao model a ističe da je odrastanje u Jugoslaviji imalo najveći uticaj na njeno stvaralaštvo.

“Definitivno mislim da su svi ti aspekti doprineli mom stvaralaštvu, ali te prve godine u Jugoslaviji su imale najveći uticaj na mene. Odrasla  sam u domaćinstvu gdje je sve bilo uradi sam, većina stvari oko mene bila je ručno rađena. Gledala sam kako moje bake šiju odjeću, pletu džempere i heklaju stolnjake i zavjese. Naučila sam da pletem u ranoj mladosti i odrasla stvarajući i igrajući se rukama. Mislim da mi pravljenje nakita zbog toga dolazi prirodno. Uvijek sam vjerovala da ako nešto želim, da mogu to i da stvorim”, izjavila je ona u jednom intervjuu.

Gorjana i njen muž su bivši modeli i oboje imaju diplomu iz marketinga na Državnom univerzitetu u Arizoni.

“Dok sam išla na koledž, znala sam da želim da nastavim da kanališem tu kreativnost u modi. Iako sam studirala marketing na koledžu, stekla sam praksu u kozmetičkoj industriji u Neiman Marcusu. Nakon što sam diplomirala, radila sam kao pomoćnik menadžera u odjeljenju za nakit i tu sam otkrila svoju strast za dizajnom nakita. Zaljubila sam se u nakit jer je intiman i bezvremenski. Možete da nosite komad nakita svaki dan i on na kraju postane deo vas”, objasnila je Gorjana.

Nakon što je naučila različite aspekte posla od lokalnih dizajnera, krenula je da dizajnira zabavan, svestran nakit koji bi svi njeni prijatelji voljeli da nose, ali po pristupačnoj cijeni.

“Osnovala sam ‘Gorjanu’ sa svojim mužem Džejsonom sa 26 godina, koja je od tada evoluirala u nacionalni biznis sa preko 20 maloprodajnih lokacija širom zemlje”, rekla je ona.

Danas, njihova višemilionska kompanija ima više od 100 zaposlenih i više od 1.000 prodavaca širom svijeta, piše “Zadovoljna“.

Gorjanini komadi su napravljeni tako da se kombinuju i nude korisniku priliku da ispolji svoju svestranost na najbolji mogući način. Njen dizajn je privukao poznate ličnosti kao što su Džozefin Skriver, Olivija Vajld i Džesika Alba.

Često naglašava kako biti preduzetnica nije ni malo lako.

“Nikad nije bilo lako – to je potpuna laž. Vođenje sopstvenog biznisa je najteža stvar. Kako se posao razvija, uvijek postoje novi izazovi. To je kao da imate dijete – uvijek postoje nove faze i izazovi koje morate – i koje ćete prevazići”, priča ona.

Gorjana i njen muž su se vjenčali 2003. i imaju dvoje djece, a pored toga su i poslovni partneri što, prema njenim riječima, ima svoje prednosti i mane.

“Prednosti su što je on zaista moj najbolji prijatelj i što zajedno možemo da podijelimo ovo nevjerovatno iskustvo. Ne bih mogla da zamislim ovo bez njega. Nedostaci su definitivno pronalaženje vašeg mjesta dok kompanija raste i smišljanje kako da nastavite da osvajate. Takođe je zaista teško naći način kako da ne donesete svoj posao kući. Na sreću, proveli smo dosta vremena savladavajući oba i na odličnom smo mjestu. Potrebno je mnogo rada i strpljenja, ali za nas je vrijedno toga”, zaključila je Gorjana svojevremeno.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели gorjana (@gorjana)

Agencije

Biznis

NEDOVOLJNO ZAPOSLENIH, A MILIONSKI POSLOVI: Koncesionari love u mutnom uz prećutnu podršku države

Nedovoljno zaposlenih, a milionski poslovi. Dugovanje obaveza ili nerealno prikazivanje prihoda. Eksploatacija prirodnih resursa bez ugovora ili dodjeljivanje ugovora bez javnih nadmetanja.

To su samo neki od problema koji prate oblast koncesija u BiH, iz kojih se može zaključiti da koncesionari love u mutnom, a sve to uz prećutnu podršku države.

Iz iskustva “Transparency Internationala BiH” proističe da u ovoj oblasti vlada haos koji odgovara svima, o čemu svjedoči i podatak da registri koncesija nisu izrađeni na brojnim nivoima vlasti, a i tamo gdje jesu – imaju nedovoljno podataka. I godinama se, manje-više, ništa ne mijenja.

“Imate slučaje ‘profesionalnih čuvara’ koncesija – to su firme koje su dobile koncesiju, ne eksploatišu, već čuvaju ta prava za dolazak investitora kojem se te koncesije onda prodaju. Postoje brojni takvi primjeri”, kaže Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u “Transparency Internationalu BiH”.

Kod koncesija koje se ne realizuju, dodaje, postoje brojni korupcijski rizici.

“Imate sada slučaj ‘Viaduct’. Imate firmu sa jednim zaposlenim koja je dobila koncesiju pod ko zna kakvim okolnostima, država je izašla iz te priče, ali sada moramo da platimo odštetu”, podsjetio je Traljić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Događa se, dodao je, i to da koncesionari prikazuju prihode koji nisu realni, a koncesiona naknada se plaća na prikazane prihode.

“Država naplaćuje koncesionu naknadu vjerujući u ono što koncesionar prikaže u svom izvještaju. A šta se zapravo dešava? Mi smo poredili cijene, recimo, aluminijuma na svjetskom tržištu, koje su, kada je počeo rat u Ukrajini, značajno porasle, a prihodi države ostali su isti”, argumentuje Traljić.

Na sceni je, potvrđuje, i pojava da se eksploatacija resursa radi bez zaključenih koncesionih ugovora, ali i da se ugovori dodjeljuju bez javnih nadmetanja.

“U oblasti koncesija nismo došli ni do nivoa osnovne transparentnosti – da imamo na jednom mjestu podatke ko su koncesionari, šta rade, koliko zarađuju i koliko prihoda od toga ima država”, kaže Traljić.

Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, smatra da su koncesije u Srpskoj zapravo način da se uzmu pare od naroda, a da se upropaste javna dobra.

“Ono što radi Republika Srpska, to nije zabilježeno u istoriji nijedne države, koliko ja znam. Mi umjesto da imamo koristi od tih koncesija, non-stop smo u minusu. Evo, uzmite slučaj ‘Viaduct’, uzmite slučaj ‘Serdarov’. Ja ne znam nijednu koncesiju u kojoj Republika Srpska ima koristi. Mi smo stalno u minusu pored tolikih bogatstava. Prema tome, koncesije u Republici Srpskoj služe za pljačkanje naroda i za bogaćenje pojedinaca koji su na vlasti”, rekao je Mandić za “Nezavisne novine”.

Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je oblast koncesija najprofitabilnija za sivu zonu.

“Tu se, u suštini, radi o uzimanju koncesija kroz neke političke kombinacije i potom razne preprodaje, ustupanja, pa čak i pokušaje arbitražnih procesa u kojima ljudi koji dobiju koncesije ništa ne završe, ali dobiju desetine ili stotine miliona maraka kroz vrlo čudne pravosudne okolnosti. Tu je najveća odgovornost ubjedljivo na pravosuđu. U pitanju su vrlo mutne radnje i to je oblast koju treba detaljno provjeriti, kroz pravosudne institucije pročešljati i staviti tačku na čerupanje narodnog novca. Svaki probisvjet koji se pojavi ovdje kod nas uzme 50 miliona, 100 miliona, 200 miliona, a to ne može bez političke podrške”, naveo je Borenović za “Nezavisne novine”.

Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže da se u svjetlu afera koje se odnose na koncesije ne može retroaktivno djelovati, ali, svakako, posla ima za pravosuđe.

“Možemo da djelujemo u budućem okviru, ali je pitanje da li u ovom momentu postoji zainteresovana većina koja bi išta mijenjala. Slučaj ‘Viaducta’ je možda najbolji pokazatelj da neko čeka da što više dana prođe i da se nabere što više kamate kako bi se što više novca izvuklo iz budžeta Republike Srpske. Sve ovo je mnogo veće pitanje za pravosuđe, koje se pravi nijemo i slijepo na sve ovo što se dešava”, naglasio je Vučinić za “Nezavisne novine”.

Podsjećanja radi, koncesija u slučaju “Viaduct” će građane Srpske koštati više od 110 miliona maraka. Rok za izmirenje duga prema slovenačkom “Viaductu” istekao je, što znači da će BiH, tačnije Srpska, na osnovni dug od oko 110 miliona KM morati da plati i kamate, koje zasad iznose oko dva miliona KM. Srpska će, naime, morati da slovenačkoj kompaniji isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Nastavi čitati

Biznis

I NJIH STIGLI DUGOVI! „Prijedorputevi“ traže na berzi četiri miliona KM

Preduzeće „Prijedorputevi“ ide u prvu emisiju dugoročnih obveznica kojom planira da se na berzi zaduži četiri miliona KM, a novac će, između ostalog, iskoristiti i za vraćanje duga prema Investiciono – razvojnoj banci RS.

U javnom pozivu investitorima navedeno je da preduzeće u vlasništvu Igora Čorokala, emituje 4.000 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 1.000 KM.

Dospijeće emisije je sedam godina od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti, a investitorima se nudi kamata od 5,5 odsto na godišnjem nivou.

„Sredstva dobijena prodajom obveznica koristiće se za redovno poslovanje emitenta. Cilj emisije je refinansiranje dospjelog duga prema Fondu za razvoj i zapošljavanje RS u iznosu glavnice od 1,96 miliona KM te pripadajućih troškova kamate obveznicama sa dužim rokom dospjeća, diverzifikacija izvora finansiranja te prikupljanje sredstava za investicije u novu, moderniju opremu čime će se povećati produktivnost društva i tržišni udio“, navodi se u javnom pozivu.

Upis i uplata obveznica počinje 19. maja i trajaće mjesec dana, do 19. juna.

Emisija će se smatrati uspješnom ako se proda najmanje 60 odsto od ukupnog broja ponuđenih obveznica.

Garant emisije je povezano preduzeće „Kozaraputevi“.
Capital

Nastavi čitati

Biznis

BiH NUDI CARINE OD 0%: Trampu stiže ponuda koja mijenja trgovinsku igru

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara priprema nacrt verziju ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i SAD, koji podrazumijeva da carina na proizvode bude nula odsto, izjavio je resorni ministar Staša Košarac.

Košarac je rekao nakon sjednice Savjeta ministara da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dobilo pozitivno mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao i Kancelarije za zakonodavstvo, te da se nada da će se odluka o ovome donositi na narednoj sjednici Savjeta ministara.

On smatra da bi ovaj korak bio veoma značajan i za investicioni ciklus u BiH, pogotovo jer bi zemlje koje nemaju ugovor o slobodnoj trgovini sa SAD, poslovale preko BiH, prenosi Indikator ba.

Pokušavamo da obezbijedimo da proizvodi koji iz BiH ne budu u carinskom režimu 35 odsto prilikom izvoza u SAD. Smatramo da bi bilo najisplativije za ekonomiju Republike Srpske i Federacije BiH da obezbijedimo ovu vrstu odnosa o slobodnoj trgovini – rekao je Košarac novinarima.

On je dodao da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, po usvajanju ove odluke, nadležno za dijalog sa SAD.

– Nadležni sektor u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa već priprema prvu draft verziju ugovora o trgovinskim odnosima sa SAD kako bismo ponudili trajno nula odsto carinske stope za proizvode iz SAD, kao i proizvode proizvedene u BiH – rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, odluka o ovom pitanju mogla bi da bude donesena početkom jula, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Aktuelno