Sud u Rusiji naredio je pljenidbu imovine, računa i akcija Dojče banke prema tužbi u ovoj zemlji, pokazuju sudski dokumenti.

Ova banka je jedna od onih koji su dali garancije za zajam po ugovoru o izgradnji fabrike za preradu gasa u Rusiji sa njemačkim “Lindeom”, koji je raskinut zbog sankcija Zapada.

Tužbu je podnijela kompanija “Rushimaljjans” iz Sankt Peterburga, zajedničko preduzeće koje je 50 odsto u vlasništvu ruskog gasnog giganta “Gasproma” i koje je operater projekta.

Arbitražni sud u Sankt Peterburgu izrekao je mjeru pljenidbe do 238,6 miliona evra u hartijama od vrijednosti, nekretninama i bankovnim računima Dojče banke, njene ruske podružnice i tehnološkog centra.

Dojče banka u Frankfurtu i Rusiji za sada nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Kina je u prvom tromjesečju prodala rekordnu količinu od 53,3 milijarde dolara državnih obveznica američkog Trezora i drugih hartija od vrijednosti u pokušaju da se diverzifikuje od američke imovine.

Kineske investicije u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo privlače pažnju investitora usred znakova da bi se tenzije između najvećih svetskih ekonomija mogle pogoršati, prenosi Blumberg.

“Pošto Kina prodaje i jedno i drugo uprkos činjenici da smo bliži ciklusu smanjenja kamatnih stopa Feda, trebalo bi da postoji jasna namera da se diverzifikuje dalje od američkih dolara”, rekao je Stiven Čiu, glavni strateg za azijske devizne i kamatne stope u Blumbergu.

Prema njegovim riječima, kineska prodaja američkih hartija od vrijednosti mogla bi da se ubrza dok se trgovinski rat između SAD i Kine nastavlja, posebno ako Tramp ponovo bude izabran za predsjednika.

Predsjednik SAD Džozef Bajden je uveo velika povećanja carina na niz kineskih uvoznih proizvoda, dok je njegov prethodnik Donald Tramp rekao da bi mogao da uvede namet od više od 60 odsto na kinesku robu ako bude izabran.

Pošto Kina prodaje imovinu u dolarima, njene zalihe zlata su porasle u državnim rezervama. Učešće plemenitog metala u rezervama u aprilu je poraslo na 4,9 odsto, što je najviše prema podacima centralne banke iz 2015. godine, prenosi tanjug.

“Kina i zemlje koje su bliske sa njom povećale su svoje posedovanje zlata u deviznim rezervama od 2015. godine, dok su ih zemlje u američkom bloku održale uglavnom stabilnim. Ovo sugeriše da je kupovina zlata od strane nekih centralnih banaka možda bila vođena zabrinutošću zbog rizika od sankcija”, izjavila je prvi zamenik generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinat.
Nezavisne

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije je poručio zapadnim liderima da dobro proračunaju domet oružja koje šalju Kijevu, jer će od toga zavisiti dubina bezbjednosne zone koju će Rusija stvoriti kako bi se zaštitila od i napada neprijatelja.

U slučaju da Ukrajina upotrebi rakete dugog dometa za napade na rusku teritoriju, “sanitarna zona” bi mogla da prođe i kroz teritoriju Poljske, upozorio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbednosti Dmitrij Medvedev.

“Ako se ovo nastavi, bezbjednosna zona će biti negde na granici sa Poljskom ili čak u samoj Poljskoj”, napisao je Medvedev na Telegramu.
Rakete “storm šedou”, koje Zapad isporučuje Kijevu, imaju domet napada od najmanje 550 kilometara, a udaljenost između Belgoroda i Kijeva je 429 kilometara, podsjetio je Medvedev.

“Izgleda da moronski NATO stratezi otvoreno žele da se pod kontrolom Rusije nađe gotovo cijela Ukrajina. Zato banderovcima u vladi daju oružje sve većeg dometa”, zaključio je Medvedev i pozvao zapadne lidere da “dobro proračunaju domet” udara iz oružja koje je dostavljeno Kijevu.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je poručio da zarad bezbednog života građana Rusije mora da se stvori tzv. sanitarna zona, odnosno bezbjednosna teritorija sa koje neprijateljska vojska ne bi mogla da nanosi udare na teritoriju Rusije.