Biznis
Pada razmjena BiH sa svijetom
Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene u BiH u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22,77 milijardi KM, što je za 1,96 odsto manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine.
U ovom periodu izvoz iz BiH bio je u vrijednosti od 8,91 milijardu KM, što je za oko 374 miliona KM, odnosno 4,03 odsto manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 milijardi KM, što je za samo 81 milion KM, odnosno 0,58 odsto, manje u odnosu na prethodnu godinu.
To znači da je ukupan spoljnotrgovinski deficit BiH iznosio 4,95 milijardi KM što je za 6,23 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković kazao je da je ovaj pad bio za očekivati, uzimajući u obzir prethodne godine, kada je čitav svijet prvo zadesila pandemija virusa korona, zatim energetska kriza i sukobi u Ukrajini koji su se odrazili na sve zemlje.
“Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta Evropske unije (EU) usljed usporavanja privredne aktivnosti u EU, te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini”, kazao je Marinković.
Kada je u pitanju uvoz, tu dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata.
“Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uslijed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu”, pojasnio je Marinković.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u prvom polugodištu 2023. godine, ostali su isti kao i dosad. Prednjači Evropska unija sa 73 odsto izvoza i 66,4 odsto uvoza. Zatim slijede zemlje CEFTA (17,6 odsto izvoz i 15,4 odsto uvoz), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 odsto izvoza i 18,3 odsto uvoza.
“Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM najveći spoljnotrgovinski partneri BiH su Hrvatska (16 odsto izvoza i 18,08 odsto uvoza), Srbija (12 odsto izvoza i 13,84 odsto uvoza), Njemačka (15,86 odsto izvoza i 8,71 odsto uvoza), Slovenija (8,79 odsto izvoza i 8,37 odsto uvoza) i Italija ( 8,56 odsto izvoza i 7,74 odsto uvoza”, kazao je Marinković.
Najznačajnije izvozno tržište za privrednike iz BiH je i dalje Njemačka sa ukupnim izvozom od 1.413.303 KM i to predstavlja povećanje od 4,5 odsto u odnosu na period januar-jun 2022. godine.
“I pored ulaska njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao usljed već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne saradnje. Od ostalih vodećih izvoznih tržišta u zadnjih nekoliko godina imamo pozitivne trendove sa Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom, te se ista dinamika može očekivati do kraja godine”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
Najznačajnije vrijednosti izvoza u ukupnom izvozu ostvareni su u električnoj energiji (671,28 miliona KM), izolovana žica (351.945.912 KM), konstrukcije 313 miliona KM), sjedala (312 miliona KM) i ostali namještaj i dijelovi 237 miliona KM.
Po pitanju uvoza, najznačajniji partner BiH je Hrvatska, gdje značajan procenat uvoza predstavljaju nafta i naftni derivati.
“U prvoj polovini 2023. godine uvezeno je 757.580.579 KM nafte, ulja i maziva što predstavlja preko 70% od ukupnog uvoza nafte za BiH.
Pored ovoga, još dominanto uvozimo kameni ugalj i ostala kruta goriva, elektirčnu energiju, te prehrambene proizvode”, istakli su iz STK BiH.
Osim nafte, te drugih goriva, u prvoj polovini ove godine BiH je uvozila i automobile i druga motorna vozila i to u vrijednosti većoj od pola milijarde KM, kao i lijekove čija je vrijednost 347,85 miliona KM.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem pri Spoljnotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić rekao je da obim spoljnotrgovinske razmjene metalske i elektroindustrije u prvom polugodištu iznosio 8,6 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi 3,5 milijardi KM, a na uvoz 5,1 milijarda KM.
On je naveo da drvni sektor, kao i prethodnih godina, ostvaruje suficit, te da je tu pokrivenost uvoza izvozom u šest mjeseci iznosila 232 odsto.
Kao značajan Ćeranić je pomenuo i sektor tekstila, odjeće, kože i obuće, u kojem je izvoz iznosio nešto manje od milijardu KM, što je više za oko 81,7 miliona KM u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, a uvoz 1,224 milijarde KM i veći je za 55,8 miliona KM.
Biznis
DRVNA INDUSTRIJA BIH PUNI KASU: EU tržište ključni oslonac izvoza
Drvna industrija BiH tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu, rečeno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Izvoz drvnog sektora u devet mjeseci iznosio je 1,95 milijardi KM i veći je za 24,23 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,07 milijardi KM i veći je za šest miliona KM, tako da je suficit iznosio 872 miliona KM.
“Ovo povećanje izvoza uglavnom je posljedica povećanja izvoza drveta i njegovih proizvoda”, navode iz Komore i dodaju da je izvoz skoro svih tarifa blago porastao, dok je njihov uvoz stabilan, praktično jednak prošlogodišnjem.
Struktura pokazuje da sektor drveta i namještaja i dalje nosi najveći dio spoljnotrgovinske aktivnosti, uz blage promjene u kretanjima pojedinačnih tarifa.
U prva tri tromjesečja i izvoz i uvoz drveta i njegovih proizvoda rasli su u odnosu na isti period prošle godine, što, kako ističu iz Spoljnotrgovinske komore, ukazuje na veću ukupnu tržišnu aktivnost i stabilnu potražnju u sektoru.
Izvoz drveta i njegovih proizvoda u pomenutom periodu iznosio je oko 733,85 miliona KM i veći je za 42,46 miliona KM, dok je uvoz iznosio oko 314,5 miliona KM, što je više za 10,47 miliona KM nego u prva tri kvartala prošle godine.
Iz Komore navode da je u devet mjeseci izvoz celuloze i vlaknastih materijala blago porastao i to za 625.558 KM, dok se uzvoz smanjio za 5,5 miliona KM, te dodaju da se tržište smanjuje, ali da izvozna strana ostaje stabilna.
Izvoz papira i kartona iznosio je oko 284,88 miliona KM i veći je za oko 8,44 miliona KM u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 351,8 miliona KM i manji je za 13,1 miliona KM, što pokazuje jačanje domaće industrije i veću konkurentnost.
Kada je riječ o štampanim proizvodima /knjige, novine, slike i ostali proizvodi grafičke industrije/, izvoz je veći za oko 4,1 milion KM, a uvoz za oko milion, dok je suficit iznosio oko pola miliona KM, što govori da je ovaj segment stabilan, uz umjereni rast aktivnosti.
Iz Komore navode da kod namještaja, posteljine, madraca, nosača madraca, jastuka i sličnih punjenih proizvoda, te lampi i drugih svijetlećih tijela izvoz blago pada, a uvoz raste, te dodaju da je kod ove tarife izvoz iznosio 867,44 miliona KM, što je manje za oko 31 milion KM, dok je uvoz iznosio oko 322 miliona KM i veći je za 12,77 miliona KM.
“Pozitivan bilans drvne industrije BiH proizlazi iz konkurentnosti domaćeg namještaja i finalnih drvnih proizvoda, dostupnosti kvalitetne sirovine i snažne orijentacije kompanija ka EU tržištu”, pojašnjavaju iz Komore i dodaju da se uvoz uglavnom odnosi na specijalizovane repromaterijale koji se ne proizvode lokalno.
Glavna izvozna tržišta su EU – Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, zatim Skandinavija, te u manjoj mjeri Bliski istok.
Biznis
GRAĐANI BIH SVE VIŠE NARUČUJU ONLINE: Potrošeno više od 2,8 miliona KM
Kupovina iz udobnosti doma odavno je svakodnevica za građane Bosne i Hercegovine, a sve što ne mogu pronaći na bh. tržištu potrošači se ne libe naručiti iz inostranstva, pa je tako pazar preko interneta ove godine bio težak više od 2,8 miliona KM.
Vrijednost ocarinjene robe iznosila 2,8 miliona KM
Dažbine prelazile 636.000 KM
Stručnjaci ističu da je stvarni obim e-trgovine znatno veći
Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu iz ove ustanove za “Nezavisne novine”, taj iznos se odnosi na vrijednost ocarinjene robe u poštanskom prometu, pri carinskim referatima u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu za devet mjeseci ove godine.
Dažbine na pošiljke su, kako navode iz UIO BiH, bile u iznosu od 636.365 KM.
“U pitanju su pošiljke koje podliježu uvoznom carinjenju, i to: vrijednost robe preko 300 KM koje naruči fizičko lice od pravnog lica, odnosno vrijednost robe preko 90 KM koje naruči fizičko lice od drugog fizičkog lica iz inostranstva”, objašnjavaju iz UIO BiH.
Upravo to pokazuje da je stvarni broj narudžbi iz inostranstva i znatno veći jer UIO BiH bilježi samo pošiljke čija je vrijednost veća od pomenutih vrijednosti, dok su na pošiljke ispod tih vrijednosti poručioci oslobođeni plaćanja uvoznih dažbina.
Gledajući isti period lani, kada je ukupna vrijednost ocarinjene robe bila oko 2,6 miliona maraka, dažbine su iznosile 574.911 KM.
Sve više građana kupuje putem stranih platformi
Da je kupovina preko interneta znatno veća nego što govore brojke smatra i Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koja ističe da imamo i trgovinu preko Facebook stranica koje nigdje nisu registrovane.
“Građani su krenuli da kupuju sve putem interneta, i to daleko više nego prethodnih godina. Potrošači su se osmelili i dosta toga su i naučili od udruženja potrošača. Sada znaju prepoznati prevare, pa prevare više nisu toliko česte”, kaže ona za “Nezavisne novine”.
Pandemija i nove platforme ubrzale rast e-trgovine
Kako dodaje, pandemija virusa korona, a zatim i pojava platformi poput “Temua” su dodatno podstakli građane da kupuju putem interneta.
“Mi nismo narod koji je naviknut na ovu vrstu trgovine ili kupovine, tako da je kovid pokazao da se i na taj način može kupovati. S druge strane, stvorili smo i mentalnog potrošača koji je ovisan o e-trgovini, tome su doprineli i marketinški trikovi, ali mislim da nas je kovid naučio kako da koristimo onlajn kupovinu”, objašnjava ona dodajući da je pandemija primorala i starije da pređu na kupovinu putem interneta.
Dostava skuplja od proizvoda
Kupovina preko interneta nije strana ni za Ivanu M. iz Banjaluke, koja ističe da već godinama kupuje u inostranstvu putem raznih sajtova za prodaju.
“Mnoge stvari koje koristim, poput kozmetike, nisu dostupne kod nas, pa ih kupujem onlajn i nikad nisam imala problem. Doduše, kupujem tamo gdje je provjereno”, kaže Ivana.
Kako ističe, problem zna predstavljati dostava koja ponekad bude skuplja od samog proizvoda.
“Problem je što nismo u Evropskoj uniji, pa su često usluge dostave znatno skuplje za BiH nego za druge zemlje. Nisu rijetke situacije i kada je dostava skuplja od proizvoda, pa zbog toga nekad ne pazarim ništa”, ističe ona
Biznis
BIVŠA DIREKTORICA GOOGLA TVRDI: Ako imate ovo u CV-ju, svi će htjeti da vas zaposle i to za velike pare
Jenny Wood je nakon 18 godina rada u Googleu, od novembra 2006. do septembra 2024., imala priliku zaposliti mnogo ljudi, posebno kada je došla do viših pozicija, poput direktorice u medijskim operacijama. Također je, kako kaže, „osnovala jedan od najvećih programa za razvoj karijere u historiji kompanije“.
Danas Wood dijeli savjete za karijeru, a izdala je i knjigu o postizanju ciljeva pod nazivom „Divlja hrabrost“. Za one koji traže posao ili više prilika u novoj godini, ona izdvaja dva ključna „zelena signala“ za dobro osmišljen CV, prenosi nova.rs.
Prvo, Wood preferira kratke opise ispod naziva radnih pozicija.
Konkretno, kaže: „Sviđa mi se kada opis ne prelazi jednu liniju.“ Iako je lako upasti u iskušenje i staviti mnogo informacija pod opis posla, zadržavanje opisa u jednom redu „pokazuje odlučnost“, objašnjava ona.
„Pokazuje sposobnost rasuđivanja i brutalnu selekciju, odbacivanje onoga što nije neophodno.“ To također pokazuje obazrivost prema osobi koja čita vaš CV. Opširni opisi oduzimaju znatno više vremena za čitanje.
„Uopšteno, izgledate kao apsolutna zvijezda kada imate opise koji se sastoje samo od jednog reda“, kaže ona.
Drugo, Wood voli da vidi dozu ličnosti na CV-ju.
Ovo može biti predstavljeno na različite načine. Na primjer, ona ima ikone mafina i mikrofona u sekciji „strasti“ na svom CV-ju, kako bi prikazala svoju ljubav prema slatkišima i muzici. Također je primijetila odlične primjere specifičnosti kada kandidati spominju svoje hobije.
Navodi primjer jedne žene, koju opisuje u svojoj knjizi. Kada je aplicirala za posao u Googleu, u posljednjem redu njenog CV-ja pisalo je: „u stalnoj potrazi za savršenim receptom za ovsene kolačiće s grožđem“, priča Wood.
Ovo je pružilo uvid u njenu ličnost, pokazalo spremnost da rizikuje s nekonvencionalnim pristupom i naglasilo njenu znatiželju i želju za učenjem. U moru kvalifikovanih kandidata, ova žena je time privukla pažnju. Nakon što je proces intervjua potvrdio da je podjednako kvalifikovana i zabavna, kao što je njen CV nagovijestio, dobila je posao.
„U konkurentnom bazenu kandidata, gdje mnogi imaju slične vještine, iskustvo i obrazovanje, ličnost postaje razlikovna tačka“, zaključuje Wood.
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: “Kad god kažete da sam političko nedonošče, JA POBIJEDIM!”
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Politika1 dan agoDODIK NIJE DAO KARANU DA SE OBRATI U BEOGRADU! I dalje glumi predsjednika Srpske
-
Svijet2 dana agoTRAMP: “Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao”
-
Politika2 dana agoRADOJIČIĆ KOMENTARISAO TV DUEL: Promjene su nezaustavljive, sudar nove energije SA STARIM ISPRIČANIM PRIČAMA
-
Politika3 dana agoBOŽOVIĆ “Profit kladionica postao važniji od ZDRAVLJA NAŠE DJECE!”
