Connect with us

Zdravlje

NOVO ISTRAŽIVANJE! Da li lijekovi za mršavljenje izazivaju samoubilačke misli?

Nedavno je Evropsko regulatorno tijelo za lijekove upozorilo da postoji mogućnost da će se kod korisnika tri lijeka za mršavljenje pojaviti sklonost ka samoubilačkim mislima i samopovređivanju.

Evropska agencija za lijekove ovo istražuje i o svemu će obavijestiti javnost. O kakvim lekovima se radi objašnjava gost RTS-a, prof. dr Radan Stojanović, klinički farmakolog.

Evropska agencija i Britanska agencija za lekove ispituju da li postoji povezanost između primjene lijekova za liječenje gojaznosti i samoubilačkih ideja i ponašanja i treba će par mjeseci da se pogledaju izvještaji i da se to ispita prije nego što se donese konačni zaključak, napominje porf. dr Radan Stojanović.

„Uopšte kada pričamo o lijekovima za gojaznost, mi možemo pričati o njihovoj pravilnoj upotrebi, a možemo pričati i o zloupotrebi. Upravo je taj čuveni lek semaglutid, pod zaštićenim nazivom ozempik, doneo je na globalnom nivou, prvo nadu pacijentima oboljelim od šećerne bolesti, a druga stvar, donio i veliku iluziju gojaznima“, ističe profesor.

Kod dijabetičara je ta nada prerasla u zadovoljstvo i lijek je ispoljio svoju efikasnost, dodaje farmakolog, a iluzija kod gojaznih da će korišćenjem ovog leka smršati i dostići željenu liniju, je podgrijavana prije svega zahvaljujući društvenim mrežama. One su bile čuvari te iluzije kod gojaznih.

„U Srbiji za liječenje gojaznosti trenutno imamo samo dva leka. Imamo saksendu i imamo drugu lek, kombinaciju naltraksona i bupropiona, neke dve aktivne supstance pod nazivom misimba. E sad vidite, signal je primjećen kao što ste rekli. Prema mojim nekim informacijama imamo preko 150 slučajeva. To je još uvijek vrlo nizak broj, ali broj koji zahtjeva opreznost i koji zahtjeva dodatno istraživanje“, napominje farmakolog.

Određeni broj neželjenih posljedica se desio u Americi i u Evropi. Međutim kada se govori o liječenju gojaznosti, treba imati u vidu da je to kompleksna bolest i ne može se svesti samo na puki gubitak kilograma.

„Mnoge mentalne bolesti, recimo depresija je povezana sa gojaznošću. Pa zato dovoditi u vezu suicidne ideje, namjere i ponašanja, samopovređivanje, sa primenom ovih lekova je vrlo opasno pre nego što se to detaljno ispita. Znači, ne treba ići u preuranjene zaključke. A sigurno će za oko dva-tri mjeseca Evropska agencija za lekove, kao i Britanska, izaći sa nekim jasnijim podacima da li postoji povezanost između primene ovih lekova i ovih neželjenih efekata“, navodi profesor Stojanović.

S obzirom na to da veliki broj ljudi koriste ove lijekove, izuzetno je niska frekventnost javljanja ovih neželjenih efekata, ali regulatorne agencije su to registrovale i žele da ispitaju slučaj do kraja.

Zloupotreba lijekova

Ovi lijekovi se dobijaju isključivo na recept, ali se ipak dešava da se nađu u slobodnoj prodaji i na crnom tržištu. Prof. dr Radan Stojanović naominje da se zloupotreba lijekova uvijek odvija u trouglu – pacijent, ljekar i farmaceut.

„Ako je ljekar propisao lijek ozempik za lečenje gojaznosti, a ne za liječenje šećerne bolesti tipa dva, on je onaj koji krši propis i izaziva zloupotrebu lekova. Ako pacijent po svaku cenu želi da nabavi lijek, ali ako mu to lekar ne propiše ili mu ne da apotekar, farmaceut u apoteci, on do njega neće doći. On se okreće možda onda crnom tržištu, a tu su rizici od nabavke lekova na taj način izuzetno veliki.“

Prije svega, kada kupimo lek na taj način mi ne znamo šta smo u stvari kupili. Da li je to aktivna supstanca, da li je lek kontaminiran nekim drugim supstancama i tako dalje. To najbolje znaju sportisti koji posebno strahuju od nabavke različitih suplemenata ili lekova koje im neko nudi putem društvenih mreža i klone se toga. U takvim suplementima su često otkriveni tragovi nedozvoljenih supstanci, dodaje profesor.

Neželjene posljedice

Širenje informacija na društvenim mrežama o pomenutim lijekovima u kombinaciji sa niskim obrazovanjem ili odsutstvom obrazovanja naših građana i građana širom sveta, doveli su do ozbiljnih posljedica, napominje profesor.

Najpre, došlo je do nestašice tih lekova, tako da pacijenti kojima su ti lijekovi prije svega namijenjeni nisu mogli da dođu do njih.

Drugo, dovelo je do posljedica i na individualnom planu, jer su oni koji su ih koristili samo da bi smršali, lijek koristili u kratkom vremenskom periodu i pritom sebe nepotrebno izlagali ozbiljnim neželjenim dejstvima.

„Neželjena dejstva su najčešće blaga – mučnina, povraćanje i slično, što se prevazilazi postepenim povećavanjem doze tokom terapije. Ali ozbiljna neželjena dejstva, kao što je akutni pankreatitis, upala gušterače ili upala žučne kese, poremećaj rada ritma srca i ovi novi bezbednosni signali vezano za suicidno ponašanje i namere, su nešto što je potpuno nepotrebno i ljudi koji su gojazni ne treba da se izlažu nepotrebnim rizicima. To je ono što se najmanje može reći“, naglašava gost RTS-a.

Ljekar je jedina kompetentna, kvalifikovana osoba koja može propisati lijek i odrediti koji liek pacijent treba da uzima. Da li će uzimati saksendu ili misimbu zavisi od različitog statusa pacijenta i od toga da li uzima neke druge lijekove.

Nedostaje nam edukacija

Pojedini lijekovi koji se koriste za liječenje gojaznosti prošli su dug put od ushićenja, nade, sve do razočarenja. Dijelom je uzrok tome upravo bilo i ispoljavanje suicidnih misli i ponašanja i ti lekovi su odmah, pošto su registrovani, bivali povučeni sa tržišta.

„Tako da mi, generalno, moramo raditi mnogo na edukaciji građana. Nama to mnogo, mnogo nedostaje. Edukacija je u svim mogućim oblastima, pa i u ovoj oblasti. Širenje dezinformacija u kombinaciji sa osiromašenim obrazovanjem, upravo dovodi do velikih problema“, napominje profesor.

Značajno raste rezistencija na antibiotike, pre svega zbog neracionalnog korišćenja, tako da nam se može dogoditi da 21. vek postane vijek bakterija. Takođe, sve više ljudi izbegava vakcinaciju što otvara vrata pojavi davno zaboravljenih bolesti.

„Sljedeća stvar, suplementi. Sad, svako misli da treba da uzima neke suplemente, vitamin C, D, E… Onda se diže taj stepen neodgovornosti na viši nivo i primaju se infuzije po stanovima, kućama i tako dalje. Infuzije jesu jedan ozbiljan način davanja lekova, ali to ne može svako da radi. Treba odrediti sastav infuzije za svakog pacijenta posebno. Treba odrediti brzinu infuzije, volumen, koliko dati, ne opteretiti taj organizam, dovesti do hipertenzije kod nekih i tako dalje i tako dalje. Mnogo tu imamo problema“, naglašava farmakolog.

„Krajnje vrijeme da se dozovemo u pamet, da edukujemo naše građane. Ovo o čemu danas pričamo je samo jedan segment edukacija, a nama je potrebna edukacija u svim oblastima“, zaključuje prof. dr Radan Stojanović, na kraju gostovanja u Jutarnjem programu RTS-a.

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno