Connect with us

Društvo

NIŠTA OD NOVE BOLNICE U TREBINJU! Gradnja stopirana, objekat nema građevinsku dozvolu

Bolnica u Trebinju, za koju su prije mjesec dana kamen temeljac položili najviši zvaničnici Srpske, nema građevinsku dozvolu.

Ovo je za Srpskainfo potvrđeno u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole je podnesen 2. avgusta, predmet je u proceduri, a biće riješen u zakonom predviđenom roku, odgovorili su u ovom ministarstvu na upit o građevinskoj dozvoli za novu trebinjsku bolnicu.

Divlja gradnja

U ministarstvu kažu da im je “poznata činjenica” da su radovi na ovom gradilištu obustavljeni, ali da to nije u njihovoj, nego u nadležnosti inspekcije.

Naravno, svima koji znaju čitati zakone, jasno je zašto je izgradnja stopirana: javna investicija, vrijedna 128,4 miliona maraka, gradi se bez dozvole. I ko zna do kada bi ta “divlja gradnja” potrajala da Udruženje građana “Pokret za restituciju” iz Trebinja nije alarmiralo inspekciju.

– Znam iz medija, a tako piše i na gradilišnoj tabli, da je za bolnicu izdata samo dozvola za pripremne radove, a na terenu smo vidjeli da izgradnja napreduje uveliko. Skoro su završili prvu etažu. Zato smo se obratili inspekciji – objašnjava Srbo Škero iz “Pokreta za restituciju”.

Kako je potvrđeno u Inspektoratu RS, predstavka ovog udruženja je upućena 18. jula. Kako navode, republički urbanističko-građevinski inspektor je u zakonskom roku od tri dana, dakle 21. jula, izašao na teren.

– Utvrđeno da je izvođač radova počeo s radovima koji nisu predviđeni građevinskom dozvolom za izvođenje pripremnih radova. Uvidom u građevinski dnevnik utvrđeno je da je nadzorni organ, dan ranije, već naložio da se zaustave radovi – navodi portparolka Inspektorata RS, Dušanka Nikolić, piše Srpskainfo.

Slučajnost ili ne

Dakle, inspektor nije morao da donosi rješenje o obustavi radova, samo je konstatovao da je nadzorni organ već “preduzeo mjere”.

Nadzor nad gradnjom nove bolnice u Trebinju povjeren je Republičkoj direkciji za obnovu i izgradnju RS.

Kako to da se nadzorni organ dosjetio da obustavi gradnju tek nakon prijave inspekciji? Ako je suditi po dosadašnjoj praksi sa izgradnjom trebinjske bolnice, vrlo je vjerovatno da im je dojavljeno da će se inspektor pojaviti na gradilištu.

Tek 12 dana nakon obustavljanja radova, i skoro mjesec dana nakon polaganja kamena temeljca, investitor ovog poduhvata, Javna zdravstvena ustanova Bolnica Trebinje, predala je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

O početka ovog projekta sve se dešavalo po principu “samo ti radi, kasnije ćemo izganjati papire”.

“Promakla” im prazna gradilišna tabla

Kako je Srpskainfo ranije pisala, izvođači radova, konzorcijum predvođen firmom „Herc gradnja“ iz Bileće, gradilište su otvorili još u februaru, očigledno bez ijednog papira.

Građevinska dozvola, i to samo za pripremne radove, izdata je dva mjeseca kasnije, 27. aprila.

Interesantno je da su 30. i 31. maja građevinski inspektori obavili vanrednu kontrolu gradilišta. Kako su naveli, „nakon detaljnog pregleda dokumentacije i stanja na gradilištu nisu uočili nepravilnosti“.

Inspektorima je “promaklo” da je gradilišna tabla prazna, bez ijednog podatka o investitoru, izvođaču i građevinskoj dozvoli.

Ovi podaci su na tabli osvanuli tek nakon što je gradilište posjetila ekipa Srpskainfo, koja je snimila ovaj “zanimljiv detalj”.

Posebno je pitanje zašto je dozvolu za pripremne radove, kao i lokacijske uslove, izdalo ministarstvo, i zašto je njima upućen zahtev za građevinsku dozvolu kada je to, u pravilu, posao lokalne uprave.

Prihvaćena najskuplja ponuda

Kako su nam ranije odgovorili iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, pozivaju se na zakonsku odredbu koja se odnosi na izgradnju stadiona, silosa i „pokrivenih objekata za javne potrebe, u kojima se okuplja više od 2.000 lica“.

Nova bolnica u Trebinju će imati 223 kreveta i teško je povjerovati da će se ikada u ovom objektu naći u isto vrijeme više od 500 ljudi, sve sa medicinskim osobljem i posjetama.

Interesantno je, takođe, da je u građevinskoj dozvoli za pripremne radove, izdatoj samo 11 dana prije svečanog polaganja kamena temeljca, graditeljima nove bolnice, uz uobičajene pripremne radove, kao što su ograđivanje gradilišta i ravnanje terena, dozvoljeno i da izgrade temelje bolnice!

Podsjećamo i da je na tenderu za izgradnju nove bolnice u Trebinju posao dobio konzorcijum čija je ponuda bila ubjedljivo najskuplja.

Foto: Srpskainfo

Srbo Škero iz “Pokreta za restituciju” kaže da je mnogo toga u vezi sa izgradnjom bolnice u Trebinju urađeno mimo propisa, a da je najveći problem što se bolnica, kako tvrdi, gradi na tuđoj zemlji, koja je na nezakonit način pretvorena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište.

– To je moja i zemlja mojih komšija, naša djedovina. Zbog nezakonitih radnji u vezi sa tom zemljom podnijeli smo krivične prijave protiv Vlade RS, RUGIP-a i Pravobranilaštva RS, te uputili apelaciju Ustavnom sudu BiH. Znamo da će ti postupci trajati godinama i da će u međuvremenu političari i tajkuni uraditi ono što su naumili, ali stalno ćemo im duvati za vrat. Neću da nam sutra naši potomci kažu da smo sjedili skrštenih ruku dok su nam otimali zemlju – poručuje Škero.

Bolnica u Trebinju se gradi na lokalitetu Pridvorci, na donedavno poljoprivrednim parcelama, koje su od mještana oduzete prije 60 godina i dodijeljene zadruzi, odnosno poljoprivrednom kombinatu. Mještani traže da im se zemlja vrati kroz proces restitucije, ali u RS nema zakona o restituciji.

Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

PRIJEDOR-BANJALUKA: Još nema auto-puta, građani pitaju gdje je zapelo

U Orlovcima kod Prijedora 6. novembra 2021. godine svečano je ozvaničen početak realizacije projekta izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor u dužini od 40,7 kilometara, a vrijednost projekta je 297 miliona eura. Tada je bila riječ o početku izgradnje prve faze autoputa Banja Luka – Prijedor a kojeg će graditi kineska kompanije “Šandond”.

Tadašnji premjer Radovan Višković na svečanoj ceremoniji 2021. godine je zajedno sa predstvnicima kineske kompanije koja gradi autoput poručio da je to početak istorijskog projekta koji će stvoriti novu perspektivu za više od pola miliona stanovnika.

“Ja očekujem od izvođača radova od kompanije Šandong i ljudi koji predstavljaju tu kompaniju da će oni ovaj projekat da urade lagano. Njima je ovo u obimu njihovih poslova i nadam se  da će oni brzo da sagrade ovaj projekat i da će ovaj projekat biti izgrađen prije roka kako je zamišljen koncesionim ugovorom”- poručio je tada Višković.

“Iako je 2021. godine najavljen početak izgradnje autoputa Prijedor-Banja Luka i to u jeku vanrednih izbora za gradonačelnika Prijedora , sa radovima se ipak nije počelo. Godinu kasnije, odnosno 2022.godine ponovo se najavljuje početak izgradnje i ovaj put uoči izbora i to opštih 2022.godine. Ni tada se nije počelo sa izgradnjom već su nadležni iz njima znanih razloga po treći put prošle godine najavili i zvanično počeli sa realizacijom projekta.

Ugovor sa Kinezima je potpisan još  2018. godine u kojem se Republika Srpska obavezala da će Kinezima u idućih 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost auto-puta u iznosu od 32,5 miliona evra i taj iznos bi trebalo da bude obezbijeđen od naplate putarine na svim auto-putevima u RS.

Ako se ovaj iznos ne prikupi od naplate, Vlada Srpske obavezala se da će razliku isplaćivati iz budžeta RS. Tako je za 30 godina koncesije kineskom investitoru obećano da će za ulaganje vrijedno 297 miliona evra zaraditi 975 miliona evra kroz naplatu putarine. Inače, izgradnju ovog auto-puta od prvog trenutka prate razni problemi.

Prvo, Vlada Republike Srpske i dalje uporno krije detalje ugovora koji se odnose na cijene radova i finansijsku konstrukciju, a ignoriše i cijeli niz sudskih presuda koji im to naređuje. Osim toga, mještani sela preko kojih je planiran prolazak puta ne prihvataju eksproprijaciju i odbijaju da prodaju zemljište.

“Ljudi su nezadovoljni samim tempom izvođenja eksproprijacije i izgradnje tog puta jer to predugo traje. Lično sam ja ovde ugrožen. Ide mi autoput ispred same kuće. Ostajem bez pristupnog puta koji nije ucrtan u projektu”- kaže za BN Savo Dukić, mještanin Gornje Omarske kod Prijedora.

On ističe da trenutnom trasom koja prolazi preko njegovog imanja i cijele Gornje Omarske u dužini od 5 kilometara ruši se 40 stambenih objekata a da pomjeranjem trase za par stotina metara taj broj bi bio daleko manji. Nebrojeno puta su tvrdi Dukić razgovarali i sa predstavnicima vlasti Srpske koji su im samo obećavali, ali ništa nisu i realizovali.

“Ja lično ne mogu shvatiti ovo društvo, državu, ovo uređenje da može ovde doći stručnjak i kazati da se ovde može živjeti u kući koja je udaljena od zaštitne ograde autoputa 3,5 metra. Imam osjećaj da ovo struka nije radila”- poručuje Dukić.

Projektom izgradnje auto-puta predviđena je gradnja 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, devet mostova i sedam vijadukta kao i jedan prolaz za životinje te jedno obostrano odmaralište.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

SKUPOĆA BEZ GRANICA! Cijene hrane u Srpskoj nadmašuju Madrid i Berlin

Cijene hrane u posljednjih nekoliko godina u svijetu drastično su porasle, pa tako i u Republici Srpskoj. Međutim standardi u svijetu i kod nas ne mogu da se porede, jer u Srpskoj plate ne prate povećanje cijena. Zanimljiv je podatak da je hrana u Banjaluci skuplja nego u pojedinim evropskim prestonicama.

Od svakodnevnih političkih dešavanja, kojima nas redovno bombarduju poitičari sa malih ekrana, zanemaruju se one najbitnije teme – životne.

Cijene hrane, dostigle su, kažu građani nepodnošljiv nivo, a u najvećem gradu Srpske, u Banjaluci, namirnice su skuplje nego u Madridu ili Berlinu.

Oni koji su iz, drugih zemalja, došli u posjetu rodbini, šokirani su cijenama, tako je u Švedskoj hrana povoljnija, a standard neuporedivo bolji.

Mlijeko je u Banjaluci skuplje i do 12 feninga u odnosu na zapandoevropske gradove, riža je za 90 feninga skuplja od one u Madridu, a drastična razlika je u cijenama mesa.

Tako ćete u Banjaluci kilogram junetine platiti oko 12,5 eura, a isto takvo parče u Madridu 7,6 eura.

Građanima je ostalo jedino da uzimaju manje količine.

“Prosječna plata koja je u Republici Srpskoj oko 1500 KM ne može pratiti iznos potrošačke korpe ni pola, tako da se građani na različite načine kako da prežive tu krizu. Građani javljaju, naročito penzioneri, da kupuju manju količinu u odnosu na ranije, jer ne mogu rečimo kupiti, ako su kupovali ranije 700 grama mesnih prerađevina, sada kupuju 400. građani se na taj način bore sa inflacijom, kupujući manju količinu, što je neprihvatljivo”, kaže Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača Don.

Za Banjalukom ne zaostaju mnogo ni ostali gradovi. Statistički podaci pokazuju da su cijene hrane u odnosu na isti period prošle godine, višestruko veće, dok su cijene hemijskih sredstava za domaćinstvo nešto niže.

„Cijene proizvoda i usluga koje se koriste u Republici Srpskoj, u junu 2025. godine u odnosu na jun 2024. porasle su za 4,7 odsto. Kada posmatramo po različitim proizvodima ili uslugama, kod nekih je zabilježen rast, a kod nekih pad cijena.

Kada govorimo konkretno o mesu, kod junetine je zabilježen rast cijene od 22,9 odsto, kod piletine 2,9 odsto rast, dok je kod svinjetine na godišnjem nivou zabilježen pad cijena od 4 odsto.

Kada govorimo o mlijeku, zabilježen je godišnji rast od 0,4 odsto, hljeb za 2,3 odsto, jaja za 8,6 odsto, dok su, sa druge strane, sredstva za čišćenje sanitarija imala pad od 4,8 odsto na godišnjem nivou“, kaže stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju Republičkog zavoda za statistiku Ognjen Ignjić.

Ekonomisti objašnjavaju da cijene nekontrolisano rastu jer u Republici Srpskoj nema prave konkurencije, ali ni ograničavanja marže na prehrambene proizvode. Najveći je problem u prekomijernom uvozu, ali i u nedovoljnom podsticaju za domaću proizvodnju, smatra struka.

U zapadnim zemljama postoje trgovački lanci koji imaju niže cijene proizvoda i na taj način diktiraju cijene ostalima, što kod nas nije slučaj.

Građanska reakcija izostaje, a vrijednost novca opada.

Prema ekonomskim analizama 100 eura od prije 10 godina, jednake je vrijednosti kao današnjih 155.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

GDJE SU NESTALE PARE OD RANIJE? Prijedoru 5,5 miliona KM za prevenciju i sprečavanja štete od poplava

Upravni odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske odobrio je isplatu sredstava direktne podrške preduzeću “Vode Srpske” u iznosu od 5.500.000 KM za mjere prevencije i sprečavanja nastanka štetnih posljedica sanacijom vodoprivrednih objekata odbrane od poplava u Prijedoru.

“S ciljem umanjenja rizika od poplava na području Prijedora neophodno je pristupiti interventnim radovima u naseljima koja su najviše pogođena poplavama, kao i mjestima koja su predstavljala kritične tačke. To su Željeznički most u Brezičanim, te naselja Tukovi, Gomjenica i Raškovac”, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Sredstva će biti isplaćena na osnovu rješenja koje će donijeti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a za realizaciju odluke zaduženi su Fond solidarnosti Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Nastavi čitati

Aktuelno