Connect with us

Svijet

KRALJICA ELIZABETA PREŽIVJELA NEKOLIKO ATENTATA: 40 godina se jedna stvar čuvala u STROGOJ tajnosti, a evo i zbog čega!

Dok su se neki pokušaji atentata na kraljicu Elizabetu odigrali pred očima javnosti, drugima su bile potrebne decenije da izađu na vidjelo.

Britanska kraljica Elizabeta II, rođena je kao Elizabeta Alekandra Marija 21. aprila 1926. godine, a kraljica Ujedinjenog Kraljevstva i 14 drugih suverenih zemalja, postala je 1952. godine. Ona je preminula u 96. godini života u svom zamku Balmoral u Škotskoj.

Po broju godina provedenih na prestolju 2015. premašila je i kraljicu Viktoriju i proglašena je najdugovječnijim monarhom u britanskoj istoriji.

Osim što je u vječnost otišla kao najdugovječnija kraljica, ostaće upamćena i kao jedna od najbogatijih žena svijeta, ali i kao monarh koji je ugostio ubjedljivo najviše svjetskih zvaničnika i u svom kabinetu “preslišao” mnoge britanske premijere… Od čuvenog Vinstona Čerčila, pa do Borisa Džonsona.

Kao jedna od najmoćnijih, najvidljivijih i najsimboličnijih ličnosti na svijetu, kraljica je naišla na brojne poteškoće, jer se suočila sa nekoliko prijetnji smrću tokom svoje sedam decenija duge vladavine. Dok su se neki pokušaji atentata odigrali pred očima javnosti, drugima su bile potrebne decenije da izađu na vidjelo, kako bi se zaštitila kraljevska porodica.

Pokušaj atentata u Australiji

Elizabeta i Filip su putovali iz Sidneja u Orandž u okviru svoje australijske turneje 1970. godine kada su postali žrtve “Lithgov zavere”.

Putovali su preko Plavih planina 29. aprila 1970. godine, kada je voz stao na pola puta. Iako to tada nisu znali, za dlaku su izbjegli smrt zahvaljujući usporenom kretanju voza prije zaustavljanja na pružnom prelazu.

Bivši nadzornik detektiva Klif Mekardi rekao je da su potencijalne ubice postavile veliki balvan preko šina, nadajući se da će izbaciti lokomotivu. Pošto su šine provjerene samo sat vremena prije incidenta, smatra se da je trupac tamo postavljen namjerno i tempiran na prolazak kraljevskog voza.

– Da je voz dostigao normalnu brzinu, iskočio bi iz šina i udario u nasip. Moje istraživanje je pokazalo da je balvan namjerno postavljen na šine – rekao je Mekardi za Dejli mejl 2009. godine.

Mekardi sumnja da je ubilački potez planiran uz pomoć insajdera i da su ga možda vodili simpatizeri IRA.

On je dodao da je cijeli pokušaj skrivan od javnosti i kraljevske porodice skoro 40 godina kako bi se australijska vlada spasila od sramote.

Vijest nije izašla u javnost sve do 2009. godine kada je penzionisani detektiv progovorio o incidentu, prekinuvši decenije ćutanja o kojima su se dogovorili policajci i štampa. Iako članovi kraljevske porodice i palata navodno nisu znali za incident, The Telegraph je rekao da je Rovlei, mašinovođa, dobio medalju za carsku službu još 1974. godine zbog “priznanja za zasluge koje je pružio”.

Pokušaj atentata tokom svečane ceremonije

Trooping the Color je jedan od najsvečanijih događaja Britanaca, koji se održava svakog juna, sa hiljadama paradirajućih vojnika, muzičara i konja na ulicama. Usred ceremonije 13. juna 1981. 17-godišnji Markus Sarjent ispalio je šest metaka ka kraljici Elizabeti.

Očevici kažu da je kraljica, koja je u trenutku napada jahala konja bila izrazito mirna, dok su se policajci rvali sa napadačem na zemlji.

Sarjeant je osuđen na zatvorsku kaznu od pet godina po Zakonu o izdaji iz 1842, koji nije korišćen od 1966. Pušten je u oktobru 1984. godine.

Pričajući o incidentu iz 2016, princ Čarls je rekao da je njegova majka “Napravljena od jakih stvari”, prenosi BBC.

Pokušaj atentata na Novom Zelandu

14. oktobra 1981. godine, kraljica je bila u posjeti Novom Zelandu sa princom Filipom, kada je još jedan sedamnaestogodišnjak imao istu ideju. Skrivajući se u praznom toaletu na petom spratu zgrade u Danidinu, Džon Luis je nanišanio puškom, baš kada su članovi kraljevske porodice izašli iz rols-rojsa.

Na sreću po kraljicu, Luis je promašio. Kako se ispostavilo, njegovo oružje nije bili precizno, a nije bio ni na najboljoj fizičkoj lokaciji da to uradi. Policija Kivija, navodno zabrinuta da se članovi kraljevske porodice nikada neće vratiti, objasnila je zvuk pucnja kao znak pada, a kasnije je rekla da su u pitanju petarde.

Luis je pobjegao sa psihijatrijskog odjeljenja da bi to uradio. Prije nego što se ubio u 33. godini u zatvoru, gdje je držan zbog još jednog nepovezanog zločina, navodno je rekao svom partneru o pokušaju napada na kraljicu, rekavši: “Prokletstvo… promašio sam”.

Muškarac se ušunjao u kraljičinu sobu

Iako detalji ovog slučaja zvuče kao iz igre Clue, tačne namjere Majkla Fegana kada je zalutao u Bakingemsku palatu 9. jula 1982. nisu jasne – čak ni njemu samom. Navodno je preskočio ogradu i popeo se na odvodnu cijev i pronašao put do kraljičine spavaće sobe. Na putu je razbio staklenu pepeljaru u predsoblju.

– Fagan je ušao u spavaću sobu Njenog Veličanstva oko 7:15 ujutru noseći jedan komad razbijene pepeljare, kojim je rekao da namjerava da prereže vene u prisustvu kraljice – piše Tajms i dodaje – Tvrdio je da nije ušao u palatu sa tom namjerom, već da mu je to palo na pamet kada je vidio pepeljaru.

Nekoliko minuta kasnije, povukao je zavjese i pronašao kraljicu kako spava. Uspješno ga je zaustavila i pozvala u pomoć. Decenijama kasnije, Fagan je priznao da mu je to bio drugi put da se ušunja tamo u roku od mjesec dana. Sledećeg mjeseca, žena je provalila u kraljevsku rezidenciju u Škotskoj dok je kraljica bila tamo.

Related Topics:

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Svijet

ALARM U NJEMAČKOJ PRIVREDI: Ugašeno 177.000 radnih mjesta, automobilska industrija trpi najveći udar

Njemačka industrija, koja je decenijama bila simbol ekonomske snage najveće evropske privrede, suočava se sa jednim od najvećih izazova u posljednjih nekoliko godina.

Prema podacima Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), broj zaposlenih u industriji smanjen je za čak 177.000 u periodu zaključno sa decembrom 2025. godine.

Industrijski sektor u Njemačkoj i dalje zapošljava oko 6,5 miliona ljudi, ali novi podaci potvrđuju da će se proces restrukturiranja ubrzano nastaviti tokom 2026. godine.

Automobilska industrija pod najvećim pritiskom

Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u automobilskoj industriji i među njenim dobavljačima, gdje su ugašena 52.000 radna mjesta.

Istovremeno, sektor prerade metala izgubio je još 24.000 zaposlenih, dok je mašinska industrija smanjila broj radnika za 28.000.

Ovi podaci potvrđuju da problemi više nisu ograničeni na pojedinačne kompanije, već pogađaju čitav njemački industrijski lanac, prenosi B92.

Predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nales upozorila je krajem juna da njemačka industrija trenutno svakog mjeseca gubi oko 15.000 radnih mjesta, što ukazuje na to da se negativni trend produbljuje.

Ako se ovaj trend nastavi, broj izgubljenih radnih mjesta mogao bi znatno da premaši prošlogodišnji bilans.

Zašto njemačka industrija gubi radna mjesta?

Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih razloga koji istovremeno opterećuju njemačke proizvođače. Glavni uzroci su prelazak automobilske industrije na električna vozila, sve jača konkurencija kineskih proizvođača automobila, visoki troškovi energije i proizvodnje, slabljenje potražnje na evropskom tržištu i usporavanje globalne industrijske aktivnosti.

Posebno je pogođen sektor automobilske industrije, koji je decenijama bio jedan od glavnih pokretača njemačkog izvoza i privrednog rasta.

Nastavi čitati

Aktuelno