Connect with us

Banjaluka

DRAGAN MILANOVIĆ POSJETIO KNIN “Mislim da možemo zajednički sarađivati, i ŽELIM PORUČITI da ćemo danas započeto uskoro realizovati”

Postoji puno prostora za saradnju Banjaluke i Knina. Rekao je ovo Dragan Milanović odbornk u Skupštini grada Bnajaluka koji je u ime Grada Banjaluku posjetio grad Knin i prisustvovao obilježavanju Preobraženja u manastiru Krka, na poziv vladike Nikodima, episkopa dalmatinskog.

Milanović se tokom dvodnevne posjete najprije sastao sa gradonačelnikom Knina Marijom Ćaćićem, obzirom da već neko vrijeme traju kontakti sa predstavnicima nove gradske uprave u Kninu.

Na vrlo otvorenom i srdačnom sastanku ocijenjeno je da postoji puno prostora za saradnju dva grada, ponajprije u oblasti privlačenja stranih investitora, potom zajedničkog nastupa prema međunarodnim fondovima, a onda i u oblasti infrastrukture, turizma i kulture.

-Ja se veselim saradnji Knina i Banjaluke. Mi smo uvijek bili otvoreni za saradnju, pogotovo za prekograničnu saradnju, na kraju krajeva tu na 15 km je i granica. Mi, istina već imamo iskustva u oblasti prekogranične saradnje u provedbi različitih projekata. Evo veselimo se tome da se otvori mogučnost prekogranične saradnje sa Banjalukom, kao jednim velikim gradom od kojeg možemo puno naučiti. Ima puno poveznica Banjaluke i Knina, ja bih najprije istakao privredne poveznice, tu je i turizam, kulturno-istorijska baština, prirodne poveznice, ima zaista dosta područja na kojima možemo sarađivati, i ostvariti zaista veliki napredak u realizaciji različitih projekata. Mi smo u Kninu, u zadnjih par godina uspjeli privući pažnju stranih investitora, najprije smo prilagodili prostor nekadašnje fabrike “Kninjanka”, površine skoro sedam hiljada metara kvadratnih, gdje sada strani investitoir pokreće proizvodnju, odnosno tvornicu za proizvodnju industrijske ambalaže i gdje će zaposliti 300 novih radnika. Spremni smo, kako u privlačenju stranih investicija tako i u apliciranju ka evropskim i međunarodnim fondovima, naša iskustva podijeliti sa Banjalukom, – rekao je gradonačelnik grada Knina Marijo Ćaćić, naglasivši da je sa zadovoljstvom prihvatio poziv da posjeti Banjaluku.

-Mi zaista možemo dosta da naučimo od adminsitracije grada Knina, naročito iz oblasti evropskih fondova, privlačenja inostranih investicija, mi nemamo tu priliku, ali možemo kroz regionalnu, odnosno prekograničnu saradnju da učestvujemo u zajedničkim projektima, i tu nam je gradonačelnik Ćaćić obećao pomoć. Knin i Banjaluku veže dosta stvari, i možemo zaista po više osnova da sarađujemo, i privredno, i kulturno i turistički. Dosta ljudi sa ovih krajeva trenutno živi u Banjaluci, Knin ima i dosta veliki turistički potencijal, dok mi možemo neka svoja iskustva u organizaciji Grada, kao veći grad od Knina, da prenesemo njima tako da se ja iskreno nadam jednoj uspješanoj saradnji u budućnosti.,- rekao je nakon sastanka upriličenog u Kninskog gradskoj upravi, Dragan Milanović, odbornik u Skupštini grada Banjaluka, koji je potom prisustvovao na poziv vladike Nikodima, u ime Grada Banjaluka, liturgiji povodom proslave Preobraženja u manastiru Krka.

Liturgiji je prisustvovao veliki broj vjernika i zvaničnika iz ovog dijela Republike Hrvatske.

Nakon liturgije, za sve zvanice, vladika Nikodim, episkop dalmatinski upriličio je prijem, a posjet Kninu i Kistanjama bila je prilika da se sa upriliče razgovori sa predstavnicima Srba na ovom prostoru.

Odbornik Milanović imao je priliku razgovarati sa episkopom dalmatinskim Vladikom Nikodimom, zatim sa potpredsjednicom Vlade Republike Hrvatske iz reda srpske nacionalne manjine Anjom Šimpragom, saborskim zastupnikom Borisom Miloševićem, zamjenikom župana Ognjenom Vukmirovićem i predsjednikom Vijeća Srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije Borislavom Šarićem. Bila je ovo prilika da se o zajedničkim projektima iz oblasti prekogranične saradnje razgovara i sa županom Šibensko-kninske županije Markom Jelićem.

Ognjen Vukmirović, zamjenik župana Šibensko-kninske županije je ovom prilikom istakao da je tokom razgovora sa odbornikom Milanovićem, koji je ujedno i predsjednik skupštinske Komisije za budžet i Komisije za privredu, pokazao da, obzirom da je sam razgovor bio otvoren konkretan, to dobra osnova za buduću saradnju Šibensko-kninske županije i Grada Banjaluka.

– Mislim da možemo zajednički sarađivati, i želim poslati poruku da ćemo kako je to danas započeto uskoro realizovati konkretne projekte. Konkretno, obzirom da se nalazimo na području opštine Kistanje, ova opština već u ovom trenutku realizuje jedan projekat sa gradom Banjaluka, gradom Trebinje i opštinom Herceg Novi, međugranične saradnje i upravo taj primjer, kao i naša želja da ubuduće u dogovoru sa gradonačelnikom I strukturama Grada Banjaluka i predstavnicima Šibensko-kninske županije iniciramo sastanak, da pripremimo što više zajedničkih projekata, za dobrobit građana, kako Banjaluke tako i Šibensko-kninske županije,- naglasio je Vukmirović

-Ovo je zaista bila dobra prilika da se porazgovara o saradnji grada Banjaluka, grada Knina i Šibensko-kninske županije posebno u oblasti prekogranične saradnje, apliciranja prema međunarodnim fondovima i privlačenju stranih investicija. Ovo je bio dosta koristan sastanak. Pozvali smo načelnike srpskih opština i predstavnike Srba na ovom prostoru, iz Šibensko-kninske županije na sastanak u Banjaluku, da vidimo kako mi možemo da pomognemo, šta mi možemo da uradimo za njih, kakav vid saradnje možemo da ostvarimo. Eparhija sa preosvećnim vladikom Nikodimom, je centar i okosnica okupljanja na ovom prostoru, tako da smo i sa njim razgovarali, tako da koristim ovu priliku da zahvalim na srdačnom prijemu i dočeku,- rekao je na kraju Milanović, prenosi Elta TV

Related Topics:

Banjaluka

TANJA PALAČKOVIĆ PROSLAVILA NIKOLJDAN! “Sveti Nikola nas uči da darujemo druge”

Danas, 19. decembra, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najpoštovanijih svetitelja među pravoslavnim vernicima. Ovaj dan je posebno značajan za mnoge porodice koje ga slave kao svoju krsnu slavu, među kojima je i odbornica PDP-a u Skupštini Grada Banja Luka, Tanja Palačković.

Palačkovićeva je u svom domu okupila porodicu, prijatelje i goste kako bi zajednički obeležili ovaj važan praznik. Tom prilikom istakla je značaj porodičnog okupljanja i tradicije koju Sveti Nikola simbolizuje.

– “Ovo je krsna slava moje porodice i blagoslovljeni smo da se okupljamo svake godine i da nas svake godine ima sve više. Sveti Nikola nam je ostavio u amanet da danas darujemo druge, pa je ovo poseban dan i za sve najmlađe. Braćo, neka nam je srećna krsna slava!” – poručila je Palačkovićeva uz simbolično posluženje gostiju i poklone za najmlađe.

Ovaj dan, osim porodičnog slavlja, podseća na humanost i nesebično deljenje, što je u duhu Svetog Nikole. Mnogi vernici na ovaj praznik nastoje da pomognu onima kojima je pomoć potrebna, što je tradicija koju je i Tanja Palačković posebno naglasila.

Sveti Nikola Čudotvorac, poznat kao zaštitnik dece, moreplovaca i putnika, svojim primerom pokazuje put milosrđa, pa je Nikoljdan postao simbol radosti i solidarnosti među pravoslavnim vernicima.

Nastavi čitati

Banjaluka

NEBOJŠA DRINIĆ “Praznično jutro i Nikoljdan – krsna slava moje porodice”

Odbornik PDP-a Nebojša Drinić uputio je čestitke svim vjernicima koji danas slave Svetog Nikolu, prisjećajući se porodične tradicije i duhovnog nasljeđa svog kraja.

„Praznično jutro i Nikoljdan – krsna slava moje porodice – uvijek dočekujemo s radošću i ponosom. Brat i ja zajedno smo bili u crkvi u Razboju, gdje smo kao djeca prvi put molili Boga i duhovno sazrijevali. Danas radost dijelimo s našim bratancem Markom, podsjećajući ga na naše korijene.

S posebnim ponosom pričamo o našem pretku, Đurađu Driniću, prvom svešteniku i neimaru crkve u našem selu. On je ostavio neizbrisiv trag, a duh Svetog Nikole, koji simbolizuje dobrotu, skromnost i milosrđe, vodi nas kroz život.

Srećna i od Boga blagoslovena slava svim poštovanim domaćinima i dragim ljudima!“ – poručio je Drinić.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

VESELIN MIŠINIĆ KNJIŽEVNIK “Banjaluka je NAJSRPSKIJI grad na Balkanu”

Književnik Veselin Mišnić i njegov roman “Drugom stranom tišine” ovogodišnji je dobitnik nagrade “Đuro Damjanović”, Udruženja književnika Republike Srpske – Podružnica Banjaluka.

Priznanje mu je uručeno u Kući Milanovića. Bio je to povod  da sa ovim književnikom zavidne bibliografije razgovara i ekipa portala Banjaluka.net.

Kolašinac po rođenju, sa beogradskom adresom, iskazuje to i u svom govoru odnosno pisanju, ekavica ili ijekavica, za njega nije bitan izgovor srpskog jezika, bitno je da razgovaramo. Do sada je objavio 50 knjiga (romana, zbirki pripovijedaka, poezije, satire, kritika i eseja).

Prevođen je na dvadeset stranih jezika i zastupljen u svim značajnijim književnim antologijama, zbornicima i almanasima. Višestruko je nagrađivan za svoje književno djelo, član je Udruženja književnika Srbije i ima status istaknutog umjetnika.

Koliko Vam znači nagrada koju dodjeljuje Udruženje književnika Republike Srpske, Podružnica Banjaluka? Povezuje li Vas još nešto, osim dobijenog priznanja, sa ovim krajevima ?

Mišnić: …Činjenica je da je ovo moja prva književna nagrada koju sam dobio u Republici Srpskoj i koja nosi ime istaknutog književnika iz Banja Luke Đura Damjanovića. Činjenica je takođe da sam dobio niz značajnih književnih nagrada poput nagrade Milan Rakić, Simo Matavulj, Radoje Domanović, Srboljub Mitić i još mnogo drugih, što u Srbiji, što u Crnoj Gori, ali kažem meni je ova nagrada posebno draga jer sam je dobio u najsrpskijem gradu na Balkanu, dakle u Banja Luci. Draga mi je što sam kao mlad pisac poznavao Đuru dok je boravio u Beogradu. Kasnije kada se vratio da živi u rodnoj Banjaoj Luci, nisam ga više sretao. Đuro je umro prije 15 godina, a Udruženje Književnika Srpske, Podružnica Banja Luka je ustanovilo ovu nagradu u znak sjećanja na velikog boema i nesvakidašnjeg čovjeka i književnika Đuru Damjanovića. Đura je bio i ostao značajno ime u okvirima sveukupne srpske književnosti i jako je dobro da je Banja Luka kao njegov zavičajni grad, prepoznala značaj ovog pisca, kao pravog naslednika Kočića i Ćopića. Sa ovim krajevima me povezuje mnogo toga, prije svega jezik naroda, koji se ne razlikuje od onog iz mojeg zavičaja (Mojkovac- Crna Gora), povezuje me kultura govora, nasleđe i vjera pravoslavna, i nekolicina pisaca i prijatelja koji žive u Banja Luci.

Pomenuću neke: Zoran Kostić, Miladin Berić, Živko Vujić, dr. prof. Duško Pevulj, dr. prof . Đorđe Vuković, pjesnikinja Neda Gavrić…

Nagradu ste dobili za knjigu proze „Drugom stranom tišine“ , to je Vaša 50. knjiga po redu, koja obuhvata pet decenija pisanja. Unutar korica je 120 tema i nevjerovatnih 4200 sentenci, i mudrih misli. Šta Vas inspiriše na toliko količinu zapisa?

Mišnić: Ovo je jedna od onih rijetkih knjiga koje se napišu jednom ili nikad. Ja sam ovu knjigu od 550 strana, u fragmentima sklapao preko 40 godina a intezivno sam na tekstu u njoj radio poslednjih pet godina. Znate, knjige umiru kao i ljudi, neke mnogo prije od njihovih autora, neke se otrgnu od života stvaraoca i krenu nekim svojim putem, ne mareći za protok vremena. Vjerujem da je ovo jedna od takvih knjiga. Ovakve knjige su dokaz da pisci mislioci nijesu protjerani iz književnosti, da ih još ima, mada rijetko. Današnja književnost je nažalost prepuna trivijalija, svakojakog mešeteranja, ispraznosti, lišena je ljepote jezika i ljepote pisanja, forma i sadržinska struktura su krajnje pojednostavljeni i ogoljeni. Knjige vizuelno izgledaju kao bombonjere, mada u bombonjerama ima kakav –takav sadržaj a ove knjige koja se prodaju u konditoraju, po samoposlugama, trafikama, sem celofana u koji su upakovane, nemaju ni jedan sadržaj vredan pomena, naravno mislim u književnom smislu. Prava književnost je nešto drugo, i nešto više. Umjetnost prije svega.

U obrazloženju stručnog žirija za nagradu “Đuro Damjanović” stoji: “U žanrovskom smislu ova zbirka misli i fragmenata najbliža je “Znakovima pored puta “Ive Andrića i predstavlja štivo koje će mnogi držati uz uzglavlje,…”. Koliko godi poređenje sa Nobelovcem?

Mišnić: Svako poređenje sa velikim piscima prija. Neke moje ranije knjige su poređivane, recimo sa Ernestom Sabatom, Emilom Sioranom, Danilom Kišom, Mešom Selimovićem, a evo ova i Andrićevim “Znakovima”. Smatram da svaki pisac, ali i svaki čovjek ima neke svoje “Znakove pored puta”. Vidljive ili nevidljive. Makar i djelovalo sve asocijativno sličnost možda postoji samo u domenu promišljanja. Sve drugo nema sličnosti, ali kako god bilo, priznajem: ovo su moji “znakovi”.

Slobodan ste umjetnik. Isključivo se bavite književnim radom. Koliko je važno umjetniku da bude slobodan u svakom smislu, za njegov kraetivan rad i kako ste se Vi izborili za takav status i mogućnost da se bavite isključivo književnim radom?

Mišnić: Rano sam prestao da se bavim pedagoškim radom i profesurom. Opredelio sam se za književnost i tim putem, kakav god on bio, idem poslednjih 50 godina. Sloboda je nužno relativan pojam. Ako pisac dosegne prag samosvojnosti, to je za njega sloboda. Izbori nas nekada vode i na pogrešnu stranu. Vreme na kraju presudi, jesmo li ili nijesmo izabrali pravi put. Pedeset mojih knjiga u raznim žanrovima daju odgovor na ovo pomalo hipotetičko pitanje.

“Ubi me prejaka reč”, zapisa čuveni Branko Miljković. S obzirom da pišete aforizme i kroz jedno kritičko oko posmatrate svijet oko sebe, koliko danas vodimo računa šta ćemo reći ili zapisati? Danas, kada svako ima priliku da iznese mišljenje. Da li je riječ umjetnika u tom smislu obezvrijeđena?

Mišnić: Miljlković je takođe napisao: Putuj, pevaj, prkosi/ Samo te pesma hoće/ Ali dok pevaš ko će/ Tvoje breme da nosi./ Javna riječ, ona zapisana je obavezujuća, to je piščeva testamentarna oporuka. Satira je samo jedan od književnih žanrova gdje sam se ja u jednom periodu stvaralaštva iskazivao. Jer, kako neko reče: kratka riječ dugim mislima daje povoda. A aforizam kao najkraća književna forma ima više uloga i više značenja. To je bila i moja šansa da budem oštar kada je trebalo i gdje je trebalo. Osjećao sam se ugodnije u svojoj koži. Ova ekspanzija društvenih mreža je obezvrijedila svako kritičko mišljenje. Riječi su potrošna roba i svako se oseća prozvanim i pozvanim da daje neki svoj sud, bilo da je reč o društvenim ili kolokvijanim pitanjima svakodnevice. Tu je prvo stradao jezik. Potom pismenost i onda ne sledi ništa drugo do sunovrat istinske kreativnosti. Da li je neko pisac ako piše jelovnike?

Piše: Marina Majkić Miletić

Banjaluka.net

Nastavi čitati

Aktuelno