Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) ulazi u period sve većih problema – proizvodnja električne energije je pod pritiskom, termoelektrane se suočavaju sa ozbiljnim poteškoćama, energija se mora nabavljati na tržištu, a istovremeno se najavljuje novo zaduženje i poskupljenje struje za građane.
Tačan procenat povećanja cijene električne energije još nije zvanično poznat, ali je jasno da se teret problema u elektroenergetskom sistemu sve više približava krajnjim potrošačima.
Generalni direktor ERS-a Luka Petrović potvrdio je da je Vlada Republike Srpske dala garanciju za novo zaduženje preduzeća od 50 miliona KM.
Od proizvođača i izvoznika do uvoznika struje
Problem je posebno vidljiv u termoelektranama, koje su godinama predstavljale osnovu proizvodnje električne energije u Republici Srpskoj.
RiTE Ugljevik i RiTE Gacko u normalnim uslovima daju više od 60 odsto ukupne proizvodnje, pa svaki ozbiljniji problem u njihovom radu direktno utiče na stanje u cijelom sistemu.
U Ugljeviku je situacija posebno teška. Problemi sa proizvodnjom uglja, kvarovi i nedostatak odgovarajućeg goriva ograničili su rad rudnika i termoelektrane. Posljedica je manja proizvodnja upravo u trenutku kada je sistemu potrebna stabilna količina električne energije.
Zbog toga ERS sve više mora da se oslanja na kupovinu električne energije na tržištu.
To je veliki zaokret za kompaniju koja je godinama bila jedan od važnijih izvoznika električne energije u regionu.
Građanima skuplja struja, ERS-u novi krediti
Vlast povećanje cijene struje pravda činjenicom da domaćinstva u Republici Srpskoj i dalje plaćaju električnu energiju jeftinije nego građani u većem dijelu regiona.
Međutim, za prosječnu porodicu svako novo povećanje dolazi u trenutku kada su kućni budžeti već opterećeni višim cijenama hrane, goriva, stanovanja i drugih osnovnih troškova.
Istovremeno, ERS probleme pokušava premostiti novim zaduživanjem.
Vlada je već dala garanciju za kredit od 50 miliona KM, dok se od građana očekuje da kroz veće račune učestvuju u stabilizaciji sistema.
Tu se otvara ključno pitanje: ako je elektroenergetski sistem godinama bio jedan od glavnih izvora prihoda Republike Srpske, kako je došlo do toga da sada istovremeno trebaju i krediti i skuplja struja?
Dok se traži novac za sistem, stotine miliona za Kongresni centar
Dodatno pitanje predstavlja način na koji su u ERS-u određivani investicioni prioriteti.
Tender za izgradnju Kongresnog centra u Trebinju, čija je vrijednost procijenjena na gotovo 309 miliona KM, nedavno je oboren nakon žalbe kojom su problematizovani uslovi i zakonitost tenderske procedure.
Projekat je trebalo da bude finansiran kreditnim sredstvima.
U trenutku kada se termoelektrane bore sa nedostatkom uglja, proizvodnja pada, električna energija se kupuje na tržištu, a ERS se dodatno zadužuje, javnost s razlogom postavlja pitanje da li su ovakve investicije zaista bile prioritet.
Jer, ako novca nema dovoljno za održavanje proizvodnih kapaciteta, nabavku goriva i stabilizaciju sistema, teško je objasniti zašto se istovremeno planiraju projekti vrijedni stotine miliona maraka.
Ko će na kraju platiti račun?
Najveći problem za ERS više nije samo jedan kvar, jedan rudnik ili jedna termoelektrana.
Problem je što se godinama gomilaju pitanja o stanju proizvodnih kapaciteta, upravljanju javnim novcem, investicijama i zaduživanju.
A posljedice se na kraju mogu svesti na vrlo jednostavnu računicu.
Ako proizvodnja pada, električna energija se mora kupovati. Ako se ERS zadužuje, dug se mora vraćati. Ako troškovi rastu, cijena se povećava.
I sve to na kraju dolazi do građana.
Zato najava poskupljenja struje nije samo pitanje novog iznosa na računu. Ona otvara mnogo veće pitanje – koliko će građani još puta plaćati cijenu problema u javnom energetskom sektoru i ko će odgovarati za odluke koje su do takve situacije dovele?

Nakon više od 20 godina radnici Javnog servisa Republike Srpske, prvi put, nisu na vrijeme dobili zarađene plate. Više od dvije decenije zaposleni Radio-televizije Republike Srpske, 20. u mjesecu su primali plate. Od danas više nije tako. Zbog blokade računa po presudi u korist BHRT-a, menadžment nije bio u mogućnosti da obezbijedi isplatu plata.

Podsjećamo da je Vrhovni sud Republike Srpske, početkom septembra, preinačio odluku Višeg privrednog suda u Banjaluci, prema kojoj je BHRT dugovao RTRS-u 17.7 miliona, a RTRS BHRT-u 15,5 miliona KM. Tako je revizijom presude gotovo u cjelosti ukinut dug BHRT, a ostao dug RTRS.

Nakon ove odluke Vrhovnog suda, od početka septembra ove godine, računi RTRS-a su ponovo blokirani. Osim što je radnicima onemogućeno da prime zarađene plate, u pitanje je dovedeno i funkcionisanje Javnog medijskog servisa Republike Srpske. Istovremeno zahtjeve za revizijom presuda u korist BHRT-a koje je RTRS uložio, Vrhovni sud Republike Srpske ne razmatra! RTRS zahvaljuje građanama koji redovno plaćaju RTV taksu, ali sredstva koja se prikupe za dva mjeseca nisu dovoljna za potraživanja BHRT-a i presude u njihovu korist. Ovom dinamikom prikupljanja pretplate RTRS-u bi bilo potrebno šest mjeseci da prikupi neophodna sredstva od 15,5 miliona kako bi računi bili odblokirani. Isto toliko, radnici bi ostali bez plate, penzijskog i zdravstvenog osiguranja, a dobavljači bez svojih potraživanja.

RTRS se zahvaljuje građanima, a sudovima u Republici Srpskoj poručuju: neka im je na čast što učestvuju u rušenju jednog od stubova Republike Srpske.

“Podsjećamo sve da RTRS nisu stvarali sudovi već narod Republike Srpske! Naša priča ovdje ne završava”, poručili su.

​Najavljeno povećanje cijene električne energije za privredu moglo bi se odraziti na cijene robe i usluga, ali bez sistemskih promjena u upravljanju neće riješiti probleme Elektroprivrede Republike Srpske, ocijenio je za BL portal potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić.

Komentarišući jučerašnje poruke vlasti da će struja za privredu poskupjeti od 1. januara, dok za domaćinstva za sada neće biti povećanja, Trivić je rekao da privreda ne bi trebalo da finansira socijalni dio cijene električne energije.

„Mislim da nije u redu da privreda finansira socijalni dio cijene struje“, istakao je Trivić.

Prema njegovoj ocjeni, cijena električne energije za stanovništvo nije realna, a takva politika ne podstiče štednju i ulaganja u energetsku efikasnost. U tom kontekstu pomenuo je nedovoljna ulaganja u fasade i zaštitu objekata, kao i korišćenje struje za grijanje.

„Da je država ranije uvela realne cijene, vjerovatno bi se i građani drugačije ponašali“, smatra Trivić.

Uticaj na cijene robe i usluga

Trivić je naveo da privreda već godinama plaća skuplju električnu energiju, čija je cijena, prema njegovim riječima, danas dvostruko veća nego prije četiri ili pet godina.

„Logika i istorija cijena kažu da svako poskupljenje utiče dalje na inflaciju“, rekao je Trivić.

Govoreći o mogućnosti pekara i prehrambene industrije da podnesu veće troškove bez promjene cijena svojih proizvoda, upozorio je da bi značajnije poskupljenje električne energije imalo posljedice i na krajnje cijene.

„Ako bude značajno povećanje cijene struje, to će se odmah produžiti na talas povećanja cijena robe i usluga“, upozorio je Trivić.

Ipak, naveo je da energija u strukturi troškova prerađivača učestvuje sa oko četiri do pet odsto, zbog čega samo poskupljenje struje ne bi trebalo da bude razlog za drastičan rast cijena hrane.

„Ja ne očekujem neko veliko povećanje cijena zbog struje, jer sa proizvodne strane ne postoji razlog za drastične skokove“, rekao je Trivić.

Predložena posebna tarifa za prerađivačku industriju

Trivić je naveo da su privrednici predložili formiranje posebne tarifne grupe za prerađivačku industriju, za koju ne bi bilo povećanja cijene električne energije.

Prema njegovim riječima, takvo rješenje bilo je načelno dogovoreno, ali ostaje da se vidi kakav će biti stav Elektroprivrede. Dodao je da zbog težine njenog finansijskog stanja ne zna u kojem pravcu će razgovori ići.

„Ja to nikad ne bih nazvao pregovorima, jer ne možemo pregovarati o tuđoj cijeni, već možemo razgovarati da pokušamo da razumijemo bolje jedan drugog“, objasnio je Trivić za BL portal.

Bez promjena u upravljanju nema rješenja

Govoreći o finansijskim problemima ERS-a, Trivić je ocijenio da bi, posmatrano iz ugla njenog finansijskog stanja, cijena struje trebalo da bude znatno veća. Međutim, smatra da najavljeno poskupljenje samo po sebi neće biti dovoljno.

„Ali, ako pričamo o finansijskom stanju Elektroprivrede, onda bi trebala da poskupi duplo. Ovo poskupljenje neće riješiti probleme Elektroprivrede bez sistemskih promjena u upravljanju“, poručio je Trivić.

Kao trenutno najveći problem izdvojio je, prema njegovoj ocjeni, višegodišnje neodgovarajuće upravljanje termoelektranama Ugljevik i Gacko.

„Ono što ja znam, sindikati su prethodno odlučivali ko će kopati, kako će kopati, ko će raditi, a fakture za svoje ponašanje su isporučivali Elektroprivredi, i onda je Elektroprivreda sad prisiljena da isporuči to nama!“, rekao je Trivić.

Dodao je da, pored tehničkih poteškoća, ključne probleme vidi u odnosima unutar termoelektrana i načinu njihovog upravljanja.

„Tako da, pored svih tehničkih problema, osnovni problem su odnosi u termoelektranama i ko upravlja, i kome se plaća, i ko radi i ko ne radi, i ko krade i ko ne krade… Evidentno je da je račun za loše upravljanje elektroenergetskim objektima došao na naplatu“, zaključio je Trivić u razgovoru za BL portal.

BL portal