Connect with us

Svijet

IZNENADNI PREOKRET! Tramp se dohvatio oružja kojim je već osvojio vrh Amerike

Povratak Donalda Trampa na društvenu mrežu “Iks”, nekadašnji Tviter, veoma je važan politički signal koji pokazuje da je njegova kampanja ušla u “veću brzinu”. Osim toga, bivši predsjednik SAD se “dohvatio oružja” zahvaljujući kom je pobijedio na izborima 2016. godine, smatra Aleksandar Mitić.

Bivši američki predsjednik Donald Tramp danas se oglasio na Tviteru, prvi put od 8. januara 2021. godine, kada je ta mreža suspendovala njegov nalog. Poslije saslušanja u Džordžiji kad je pušten da se brani sa slobode uz kauciju od 200.000 dolara, Tramp je postavio svoju fotografiju uz poruku: “Miješanje u izbore. Nikad se ne predaj!” zajedno sa linkom koji vodi do veb stranice koja se koristi za prikupljanje novca za njegovu kampanju.

Od sramnog izbacivanja sa Tvitera 8. januara 2021. godine Tramp je na različite načine pokušavao da se promoviše na nekim alternativnim platformama, a o činjenici da je imao određenog uspjeha u tome govori današnja podrška republikanaca koja je ogromna, kaže za Sputnjik Aleksandar Mitić, saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu.

Tako da je sasvim sigurno da postoje neke druge društvene mreže koje su Trampu dale određenu značajnu prednost, dodaje Mitić koji je doktorirao na temu uticaja digitalnih medija na strateško-komunikacione kampanje.

– S druge strane, činjenica da se vratio na Tviter govori da je dao ubrzanje, ubacio u višu brzinu kad je u pitanju njegova kampanja. Jer, Tviter ipak i uprkos svemu ostaje dominantna mreža kad je u pitanju politička komunikacija. Znamo da su se u međuvremenu kampanje promenile i da se sad u političkim kampanjama koriste i druge mreže, pa i Tik Tok je sve više prisutan u kampanjama širom svijeta, da ne govorim o nekim drugim etabliranim mrežama. Ali činjenica je da je povratak na Iks odnosno Tviter nešto što je veoma simbolično i daje jedan vrlo važan politički signal o ozbiljnim namerama Trampa.

Tramp je 2016. godine veoma uspješno iskoristio prednosti koje daje Tviter, ali i faktor iznenađenja, smatra Mitić. Međutim, nije samo Tviter faktor zbog kog je Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima, jer u kampanji veoma uspješno i bolje od drugih koristio i druge metode digitalnog političkog marketinga.

Prije svega, njegov tim je bio veoma uspješan u tzv. mikrotargetingu što mu je omogućavalo da veoma precizno cilja publiku kojoj se obraća i da svakoj od tih pojedinačnih grupacija šalje poruku veoma efikasno, zahvaljujući psihološkim profilima koje je njegov tim uspio da napravi.

U međuvremenu, došlo je do regulative u SAD koja umanjuje takve mogućnosti, a i drugi kandidati su se na to privikli, ali ostaje činjenica da je Tramp ipak bio ključni promoter Tvitera kao sredstva političke komunikacije, ističe Mitić.

– Preko Tvitera je Tramp uspio, u neku ruku kao i danas, da izbjegne kontrolu novinara, različitih vrsta urednika, menadžera i vlasnika medija koji bi kontrolisali njegovu poruku koju je želio da šalje. Na ovaj način on je praktično uspio da zaobiđe američke mejnstrim medije, prije svega “liberalne” koji su mu bili izuzetno nenaklonjeni i uspio je da uradi ono što se zove dezintermedijacija. To znači da je dobio mogućnost da se obraća direktno masovnoj publici ali bez nekog posrednika koji bi mogao da ga cenzuriše.

Na taj način Tramp je uspjevao da sa jedne strane kritikuje mejnstrim, liberalne medije da plasiraju lažne vesti, a sa druge strane da se obraća širokoj publici bez mogućnosti cenzure. Osim toga, uspevao je ne samo da šalje poruke nego i da nameće neku vrstu agende i to je radio veoma efikasno zato što je on bio taj koji je “dominirao ciklusom vijesti”.

Da li će uspjeti da ponovi taj efekat teško je reći iz današnje perspektive i zbog promjena koje su doživjele društvene mreže i zbog toga što su se i drugi adaptirali, ali Trampov povratak na Tviter je veoma važan politički signal, smatra Mitić.

U cijeloj priči o povratku Trampa na Iks, zanimljiv je i njegov odnos sa vlasnikom mreže Ilonom Maskom koji mu je još krajem prošle godine kad je kupio Tviter poručio da bi želio da mu vrati ukinuti nalog, što je Tramp do danas ignorisao.

Prema Mitiću, odnos Maska i Trampa vezan je za odnos kog vlasnik Tvitera ima i prema nekim drugim akterima u američkom političkom sistemu i činjenice da je on u Trampu vidio i nekog ko je nepravedno kažnjen i odbačen, a to se ne slaže sa Maskovim viđenjem svijeta i onoga što bi trebalo da budu medijske slobode.

– Po pitanju Maskovog odnosa i prema sukobu u Ukrajini i drugih stavova koji su bili prilično alternativni u odnosu na američki mejnstrim, pa i po pitanju veza i stavova o Kini koji su bili drugačiji u odnosu na Vašington, on je pokazivao da jednostavno želi dati prostor za drugačiji narativ. To ne znači da će on u potpunosti dati političku podršku Trampu, ali svakako, sama činjenica da ga je pozvao da se vrati na mrežu i da je ovaj pozitivno odgovorio znači da u najmanju ruku postoji jedan korektan odnos između njih dvojice – zaključio je Mitić.

Related Topics:

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD U ŠKOLI: Ubijeno troje djece i nastavnik, napadač mrtav

Troje djece i jedan nastavnik ubijeni su u pucnjavi u osnovnoj školi Silver Rail u gradu Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon.

Još jedno dijete i nastavnica teško su povrijeđeni, a osumnjičeni za napad, šesnaestogodišnjak iz Benda, smrtno je ranjen nakon intervencije jednog građanina, saopštile su lokalne vlasti.

Prema riječima načelnika policije Benda Majka Kranca, ubijena djeca imala su pet, osam i 11 godina. Povrijeđeni sedmogodišnjak i nastavnica stara 54 godine prevezeni su u bolnicu u kritičnom stanju.

Kako prenosi ABC News, pucnjava je počela nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, kada je policija dobila prijavu vozača da je na njega više puta pucano. Ubrzo su uslijedili pozivi hitnim službama zbog naoružane osobe koja je ušla u osnovnu školu.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, osumnjičeni je pucao u zaključana vrata kako bi ušao u školsku zgradu. Policija nije objavila njegov identitet niti je potvrdila da li je pohađao tu školu ili poznavao nekoga od učenika i zaposlenih.

Osumnjičeni je smrtno ranjen nakon što je jedan član lokalne zajednice intervenisao i zaustavio ga. Guvernerka Oregona Tina Kotek zahvalila je nastavnicima, školskom osoblju i pripadnicima hitnih službi na brzoj reakciji, posebno ističući građanina čija je hrabra intervencija, kako je navela, spriječila dalji gubitak života.

U istragu su uključeni i federalni agenti FBI-ja, potvrdio je direktor te agencije Keš Patel. Na mjesto pucnjave upućeni su i pripadnici Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Nakon napada policija je evakuisala školu i pregledala prostoriju po prostoriju. Za porodice učenika uspostavljeno je mjesto za okupljanje u obližnjoj crkvi, dok su sve nastavne aktivnosti, školske manifestacije i sportski događaji u školskom okrugu Bend-La Pajna otkazani.

Istraga o motivima napada i svim okolnostima tragedije je u toku.

Nastavi čitati

Aktuelno