Kad zdravstvena ustanova naplati uslugu koju finansira obavezno zdravstveno osiguranje, pacijent ima pravo na refundaciju troškova.

To su saopštili iz FZO Srpske, naglasivši da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju precizirano u kojim slučajevima se može odobriti refundacija troškova zdravstvene zaštite.

– Osigurano lice ima pravo na refundaciju troškova zdravstvene zaštite u RS koju je platio vlastitim sredstvima ili koju je platio član njegove porodice, u slučaju kada zdravstvena ustanova naplati zdravstvenu uslugu koju finansira obavezno zdravstveno osiguranje ili kada naplati participaciju osiguraniku koji je oslobođen plaćanja ove obaveze. Takođe, pravo na refundaciju moguće je i kada zdravstvena ustanova koja ima ugovor sa FZO RS ne raspolaže sanitetskim materijalom ili medicinskim sredstvom koje se ugrađuje u dijelove tijela, a koje bi trebalo da obezbijedi, pa ih osiguranik sam kupi – objašnjavaju u FZO.

Pravo na refundaciju postoji i u slučaju kada medicinsko sredstvo koje se nalazi na listi nije bilo dostupno u zdravstvenoj ustanovi koja ima ugovor sa Fondom.

– Kada je riječ o lijekovima osiguranik ima mogućnost da podnese zahtjev za refundaciju kada se zdravstvena ustanova koja ima ugovor sa FZO RS pismeno izjasni da nije raspolagala lijekom koji se nalazi na listama koje finansira Fond, kako u domovima zdravlja, tako i na bolničkoj ili listi citotoksičnih, bioloških i pratećih lijekova. Mogućnost refundacije postoji i kada konzilijum bolnice sa kojom FZO ima ugovor da pismenu preporuku za primjenu lijeka koji se ne nalazi na listama lijekova koje finansira FZO RS, ili kada se lijek koji se nalazi na Listi lijekova, a koji se izdaju na recept, nije dostupan u apotekama koje imaju ugovor sa FZO RS – kažu u ovom fondu.

Objašnjavaju da je neophodno da se uz zahtjev za refundaciju troškova priloži i kopija medicinske dokumentacije iz koje se vidi da je neka usluga ili lijek preporučen.

Takođe, potrebno je priložiti originalan račun (dokaz o plaćanju na ime osiguranika sa specifikacijom – nota račun, priznanica…), fiskalni račun, fotokopiju kartice tekućeg računa kod nadležne banke, te ponijeti zdravstvenu karticu na uvid – poručuju iz FZO.

Zahtjev za refundaciju se može podnijeti u roku od godinu dana od kada je osiguranik platio neku zdravstvenu uslugu ili lijek. Refundacija se odobrava osiguranom licu pod uslovom da je uplatilac doprinosa izmirio sve dospjele obaveze.

Opasne materije sa deponije Rudnika olova i cinka u Pljevljima završile su u rijeci Ćehotini, koja većim dijelom prolazi kroz Crnu Goru a potom ide kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH) gdje se kod Foče, ulijeva u Drinu.

Na tlu rudarske deponije (jalovišta) otvorila se ogromna rupa, kroz koju je opasni otpad dospio u podzemne vode, a potom u Ćehotinu.

– Od predsjednika Opštine Pljevlja smo zahtijevali da preduzmu zakonske mjere protiv odgovornih – naveo je načelnik za inspekcijske poslove Foče, Zoran Krunić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U svom toku Ćehotina, dužinom od 25 kilometara prolazi kroz Republiku Srpsku.

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore je naložilo rudarskoj i geološkoj inspekciji da izvrše inspekcijski nadzor, saopšteno je RSE.

Navode i da Rudnik ima sve potrebne dozvole a da od inspekcijskog nalaza zavisi koje će mjere preduzeti.

Zagađenje Ćehotine su 23. juna ove godine otkrili ribočuvari iz Sportskog kluba Lipljen.

– Voda u Ćehotini je bila bijela kao mlijeko – kazao je za RSE Enver Kadić, ribočuvar koji je napravio video snimke zagađenja, pozvao inspektora za vode i obišao jalovište:

– Tada je ono već bilo napunjeno i rupa se nije vidjela. Iz Rudnika su pustili vode i vjerovatno pokušali to stanje da normalizuju – kazao je Kadić.

Zbog zagađenja je dio ekologa iz Pljevalja zatražio istragu i kazne za odgovorne.

Ko sve istražuje ekološki incident
Centar za ekotoksikološka ispitivanja je jedina ustanova u Crnoj Gori za ispitivanje svih elemenata životne sredine, među kojima površinskih, podzemnih i otpadnih voda.

Analiziramo uzete uzorke površinskih voda sa tri lokacije Ćehotine. Rezultati ispitivanja će biti dostavljeni inspekciji za vode, i naručiocu posla, u roku od osam dana – odgovorili su iz Centra na upit RSE.

Iz Uprave za vode u odgovorima RSE navode da je njihov inspektor za zagađenje saznao 23. juna uveče i dao Centru nalog da uzme uzorke iz Ćehotine.

– Konstatovao je da iz izvora Badanj, uz desnu obalu rijeke, izvire zamućena voda koja ulijevanjem u rijeku zamućuje Ćehotinu nizvodno od ovog izvora”, navode iz Uprave za vode.

Tvrde da je o zagađenju obaviješteno Ministarstvo zdravlja, Direktorat za zdrastveno-sanitarnu inspekciju, Sekretarijat za inspekcijske poslove i Ministarstvo energetike i rudarstva.

U ovom trenutku nadležne institucije na terenu prikupljaju sve podatke za cjelovitu analiza stanja.

– U slučaju zagađenja investitor snosi odgovornost i u obavezi je da uzroke nastalih šteta i svih posljedica otkloni – tvrdi Uprava za vode.

Odmah po saznanju o incidentu, državna Agencija za zaštitu životne sredine na teren je poslala ekološke inspektore – nekoliko dana posle izlivanja opasnih materija

– S obzirom na to da se radi o rijeci, postoji vjerovatnoća da se ne može, sa sigurnošću, utvrditi narušenost kvaliteta vode, jer se radi o tekućoj vodi – kazao je Milan Vlahović iz Agencije na upit RSE.

Vlahović je precizirao da će nadležni utvrditi kako je došlo do zagađenja, da li je za to odgovoran Rudnik olova i cinka, kolika je šteta i propisati mjere za sanaciju.

– Da se eventualno nastale negativne posljedice ublaže na mjeru najbližu prvobitnom stanju.

Ukoliko se ispostavi da je Rudnik uzrok zagađenja, Vlahović kaže da je jedna od mogućih mjera, privremeno zatvaranje dok uslovi rada Rudnika ne budu bezbjedni za zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Šta kažu u Rudniku, a šta ekolozi
Direktor pljevaljskog Rudnika olova Petar Vraneš za RSE kaže da su ih o zagađenju Ćehotine obavijestili ribočuvari, a da su oni prije toga zapazili pad nivoa vode na deponiji za odlaganje rudarske jalovine.

Kaže da je tlo ispod jalovišta bilo pripremljeno i zaštićeno po standardima, sa nepropusnom folijom, koja sprečava da otrovne hemikalije dođu u kontakt sa zemljištem.

– Pripremali smo taj teren, sa teškim mašinama, valjak je to pripremao, prije postavljanja folije. Tu od kiše bilo vode, koju smo pumpama izvlačili da bi stavili foliju.

Smatra da je do otvaranja rupe u tlu deponije došlo zbog poroznosti terena na tom području. Jalovište se koristi nepunu godinu. Vraneš vrdi da je to prvi ekološki incident te vrste.

Kaže da će nadležni utvrditi da li je do zagađenja posledica oticanja otpadnih materija sa jalovišta.

Rudnik olova i cinka posluje preko crnogorske kompanije Gradir Montenegro, koja ima koncesiju za kopanje rude a vlasnik je poljska kompanija ZGH Bolesav.

Ekolozi o zagađenju Ćehotine
Ekolozi nevladine organizacije Breznica iz Pljevalja tvrde suprotno:

– Uprava rudnika daje nemušta i sramotna objašnjenja, u kojima priznaje da ne zna kako je došlo do propadanja terena, iako je poznato da se jalovište nalazi na poroznom, seizmički nestabilnom tlu – navode u saopštenju.

Kažu da je riječ o zagađenja koje se “pokušalo sakriti”.

– Ekološki incident koji se dogodio na deponiji Rudnika je samo još jedan u nizu katastrofalnih propusta, koji se ponavljaju iz godine u godinu, a da za to niko ne odgovara – piše u saopštenju.

Smatraju da je riječ o veoma ozbiljnom zagađenju i pozivaju nadležna ministarstva da se oglase.

– To je posljednja ‘kap koja je prelila čašu’ u nizu ignorisanja, ćutanja i nečinjenja institucija. Posebno je alarmantno, što je zagađenje prešlo i van granica Crne Gore. Više ne trujemo samo sebe – trujemo i region – naveli su ekolozi iz Breznice.

Šta je preduzela Foča
A sa druge strane granice, iz susjedne Republike Srpske, pozivaju crnogorsku stranu na odgovornost.

Načelnik za inspekcijske poslove Foče, Zoran Krunić navodi da su se zvanično obratili predsjedniku opštine Pljevlja, Dariju Vranešu:

– Da nam odgovori šta je uzrok nastalog zagađenja Ćehotine i šta je preduzeto da se ta situacija sanira.

Krunić kaže da su pomoć zatražili od Inspektorata Republike Srpske jer opština Foča nema ekološke i inspektore za vode.

– O daljim koracima ne možemo govoriti dok iz Instituta za vode u Bijeljini ne dobijemo analizu tri uzorka vode iz Ćehotine – kazao je Krunić.

U Bijeljini se nalazi Institut za vode, koji je akreditova ustanova za ispitivanje kvaliteta voda u tom dijelu BiH.

RSE od 26. juna nije dobio odgovore iz Ministarstva ekologije i ekološke inspekcije na pitanje, šta su preduzeli povodom zagađenja Ćehotine i aktuelne situacije na jalovištu Rudnika olova i cinka.

Iako je Savjet ministara BiH u petak usvojio Nacrt liste reformi i Nacrt reformske agende, BiH je još daleko od evropskih miliona u okviru Plana rasta, a loptica potencijalne odgovornosti za neuspjeh prebačena je na niže nivoe vlasti, odnosno na kantone.

Istina, optimizam je pokazala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekavši da je presrećna kao dijete, ali da nije bilo nimalo lako.

“U narednim danima svi nivoi vlasti će raditi na usklađivanju teksta. Nastavljamo naš napredak na putu ka EU”, poručila je Krišto.

Međutim, Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na evropski put BiH, kaže da način na koji je usvojena odluka o Planu rasta omogućava svima u Savjetu ministara da skinu odgovornost sa sebe jer je konačna odluka prebačena na niže nivoe vlasti.

“Ako kantoni ponovo blokiraju agendu, niko u Savjetu ministara neće biti kriv, a ako plan prođe i na tom nivou – svi će u Savjetu ministara reći da su oni najzaslužniji, tako da je to za njih situacija u kojoj ne mogu da izgube”, navodi Šajinović.

S druge strane, kako on dodaje, Evropska komisija želi da pokaže da je Plan uspio, a to neće moći reći ako BiH ostane van njega.

“Tu je njihov interes da prihvate ovakvu formulaciju i da ovo što je urađeno predstave kao uspjeh”, rekao je Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, kaže da javnost u BiH u stvari još nije vidjela Nacrt reformske agende i u osnovi ne zna šta su tačno komentari, odnosno šta je usvojio Savjet ministara.

“Međutim, ono što znamo jeste da su evropska komesarka za proširenje Marta Kos, ali i šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka pozdravili to usvajanje, kao dobar korak, u pravom pravcu”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, oni bi po prirodi posla trebalo da budu upoznati sa detaljima sa kojima javnost nije.

“Zbog toga imamo dvije opcije: jedna je da vjerujemo na riječ Delegaciji EU da se iza zatvorenih vrata nešto pomjerilo i da stvari idu u dobrom pravcu, a drugo je da, jednostavno, poučeni iskustvom procesa u BiH budemo skeptični i kažemo: ‘Dok se zaista to sve ne finalizira, ne možemo vjerovati da se zaista radi o značajnom napretku'”, naglasio je Ćerimagić.

U tom smislu, dodao je, pred BiH je zadatak da finaliziranu agendu, takvu da za nju nema zamjerki, pošalje Evropskoj komisiji i da ona na osnovu toga kaže da li je BiH ispunila uslove, sprovede interne procedure, stavi na raspolaganje prvu tranšu novca, te od BiH zahtijeva i prati reforme koje su dogovorene.

“Sve dok Evropska komisija to ne potvrdi i ne uključi BiH, stvari nisu gotove. Do novca se u okviru Plana rasta dolazi na način da se dogovorene reforme sprovode”, istakao je Ćerimagić.

Marta Kos je 18. juna uputila pismo Borjani Krišto u kojem iznosi vrlo jasna očekivanja i upozorenja u vezi sa dostavljanjem Reformske agende, dokumenta neophodnog za pristup milijardi evra evropskog novca iz Plana rasta za zapadni Balkan.

Dvodnevni liderski sastanak na relaciji Evropska unija – zapadni Balkan o Planu rasta počeo je juče u Skoplju. Za danas, 1. jula, planiran je dolazak i zvanični doček lidera zapadnog Balkana, a u 10 časova početak prvog panela posvećenog Planu rasta.

Plan rasta je inicijativa Evropske komisije vrijedna šest milijardi evra, osmišljena kako bi države zapadnog Balkana dobile ubrzani pristup finansijama, tržištima i standardima EU još prije samog članstva.

Za Bosnu i Hercegovinu, prema procjenama iz Brisela, u pitanju je do 1,085 milijardi evra finansijske pomoći i ulaganja, podijeljenih u grantove i povoljne kredite. Ipak, svaki evro iz Plana rasta uslovljen je ispunjavanjem konkretnih reformi, u četiri ključna stuba.

Evropska komisija je nedavno uplatila 51,7 miliona evra povoljnih zajmova u državni budžet Srbije, dok je BiH jedina zemlja u regionu koja još nije dobila ni pristup Planu rasta. Sredstva, koja je dobila Srbija, kako je saopšteno, odgovaraju dijelu pretfinansiranja predviđenog Planom rasta EU za zapadni Balkan, a dodatnih 59 miliona evra pretfinansiranja, u obliku bespovratne pomoći i kredita, biće usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF) za unapređenje infrastrukture širom zemlje.