Connect with us

Uncategorized

DODIKOVA MIŠOLOVKA ZA ĐAJIĆA! Ne zanima ga ni predsjednik ni Srpska, STAVIO SEBI OMČU OKO VRATA!

Predsjednik Gradskog odbora Snsd-a u Banjaluci Vlado Đajić ne prestaje da šokira javnost, ali i svoje stranačke i koalicione partnere. Dobro upućeni izvori tvrde da je u proteklih nekoliko dana najviše iznenađen upravo njegov stranački šef Milorad Dodik.
-U jeku napada na instituciju predsjednika Srpske kada Dodik ima otvoreno nekoliko ozbiljnih frontova, Đajić svjesno pokušava da njegovu borbu sa međunarodnom zajednicom stavi u drugi plan. Kako saznajemo od dobro upućenih izvora došlo je i do sukoba na relaciji Dodik-Đajić jer se direktor Kliničkog centra više bavi Gradskom upravom nego UKC -om.
Ljudi bliski Dodiku pitaju i u kakvoj je Đajič vezi sa Jelenom Trivić i Nebojšom Vukanovićem, o čemu smo već pisali, jer da, istina je da je Đajić sklopio pakt o nenapadanju sa Trivićevom i Vukanom sve da bi zajednički djelovali protiv Stanivukovića, ali to naravno nije saopštio Dodiku.

Cijela priča oko opoziva zapravo je klasična Miloradova zamka za Đajića koji je u nju već upao, a vrijeme će vrlo brzo pokazati njegov politički kraj. Naime Đajić je Miloradu obećao opoziv što je bio glavni uslov da ostane na poziciji na kojoj jeste, a Đajić je to objeručke prihvatio savjetovan kako je to moguće od strane ljudi koji imaju jednake političke sposobnosti kao i on, odnosno nemaju ih. Znajući epilog cijele priče Dodik čeka da Đajić i zvanično prizna svoj poraz kako bi se konačno obračunao sa njim.
-Postavlja se pitanje da li je taj isti Đajić sklopio pakt ne samo sa nekadašnjim opozicionim partnerima Stanivukovića, Trivićevom i Vukanovićem, nego i sa strancima, jer njegovo ponašanje govori o čovjeku koji je zaslijepljen mržnjom spreman na apsolutno sve, a u više navrata je javno i izjavio kako se on ne boji “udariti” Dodika.

To bi objasnilo zašto u najgorem mogućem trenutku za Srpsku sabotira izgradnju spomenika poginulim borcima u centru Banjaluke i zašto ne poziva na proteste protiv Ustavnog suda BIH i nametnim Šmitovim odlukama koje najviše štete Dodiku i kojem nad glavom visi jedna od najozbiljnijih krivičnih prijava u njegovoj političkoj karijeri – kaze naš izvor.

Dodik izdaju ne prašta, a Đajiću ovo nije prva izdaja, jer je prije samo nekoliko mjeseci pokušao slično zajedno sa Lukom Petrovićem kada im se to obojici obilo o glavu.

Uncategorized

“ŠALJU POGREŠAN SIGNAL”: Njemačke građevinske firme se razljutile, imaju OZBILJAN PROBLEM sa radnicima sa Balkana

Buduća njemačka vlada Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) planira da u narednim godinama uloži 500 milijardi evra u obnovu dotrajale infrastrukture: pruga, puteva i mostova.

Istovremeno namjerava da se pozabavi i drugim gorućim problemom, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.

Međutim, za te planove biće potrebno, osim novca, i mnogo radne snage – kako kvalifikovane, tako i one bez kvalifikacija. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016. godine, proteklih godina zadovoljavalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od drugih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije zahtijevalo kvalifikacije, već samo ugovor o radu sa njemačkim poslodavcem. To je posebno građevinskoj industriji omogućavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele.

Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, povećala godišnju kvotu u okviru Pravila o Zapadnom Balkanu sa 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Međutim, nova vlada je u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje ponovo smanjila tu kvotu na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za takvu odluku.

– Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji – kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks. Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovu mišljenju, pogrešna.

Sličnog mišljenja je i Tim‑Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je takođe za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.

– Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom – kaže Miler.

Zašto smanjivati kvote?
Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).

Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima – ističe on.

Zanatlije svih smjerova potrebne su građevinarstvu
Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).

– Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile – kaže Danenbring, također za Štutgarter cajtung i zaključuje:

– Ako u oblasti stanogradnje želimo nešto da promijenimo, biće nam potreban svaki čovjek – kaže on.

Negativni komentari i nedostatak razumijevanja odluci buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam:

– 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska zaposleni i uredno plaćaju doprinose – zaključuje Briker.

Nastavi čitati

Uncategorized

SJAJNA ZABAVA! Danas u Banjaluci spektakularno otvaranje manifestacije!

Banjalučko proljeće stiže u naš grad i sa sobom donosi mnoštvo zanimljivih dešavanja za sve generacije.

Ovogodišnja započeće tradicionalnim proljećnim druženjem uz muziku, ples i sjajnu zabavu, koja vas danaa, 12. aprila očekuje u srcu našeg grada.

Već od 11.00 časova pridružite se proljećnoj zabavi u „Parkiću“ i ispred Gradske uprave uz grupu „Baba Djex Tribe“ i Dječiji hor “Vrapčići”.

Nakon proljećnog defilea koji će krenuti ispred Gradske uprave, program će biti nastavljen u Parku knjige gdje vas od 12.00 časova očekuje sjajna atmosfera uz nastupe di-džejeva i plesnih animatora.

Nakon velikog otvaranja priređenog u čast proljeća naše sugrađane i sve posjetioce očekuje prava proljećna bajka uz bogat program koji će trajati sve do polovine juna.

Podsjećamo, sjajni koncerti, vaskršnje aktivnosti, obilježavanje Dana grada, Festival uličnih zabavljača „TrotoArt“ samo su neki od događaja koji će zasigurno donijeti fenomenalnu atmosferu u grad na Vrbasu i zato ne propustite priliku da budete dio jedinstvene proljećne priče.

Nastavi čitati

Uncategorized

Кukolj: Građani Prijedora više vjeruju u Djeda Mraza nego u Dodikova obećanja!

“Dodik je danas u Prijedoru, po ko zna koji put, glumio Djeda Mraza i obećao 220 miliona КM za iste stare, nikad realizovane projekte.

Umorni od laži i praznih priča, građani Prijedora više vjeruju u Djeda Mraza nego u njegova obećanja”. Izjavio je ovo odbornik PDP-a u Skupštini Prijedora, Predrag Кukolj.

“Gospodin Dodik je, u maniru Djeda Mraza, ponovo došao u Prijedor i obećao milione za uvijek ista obećanja koja daje. Ali čini mi se da u ovoj sali više ljudi vjeruje u Djeda Mraza nego u ono što on priča. Ono što je Prijedoru obećano prethodnih godina povodom poplava, po količini novca i finansija, mi smo mogli napraviti novi Кineski zid — i to sam više puta isticao. Dosta je više krpljenja malih sitnica koje ni izbliza nisu dovoljne da riješe suštinski problem. Cijeli projekat mora biti sagledan ozbiljno i rješavan u potpunosti”, rekao je Кukolj.

Prije četiri godine, podsjeća Кukolj, obećano je Dodik 15 miliona КM za zaštitu Prijedora od visokih voda.

“Svi mi to znamo. Postavljam javno pitanje: da li je tih 15 miliona stiglo u Prijedor? Ako nije — zašto nije? Ako jeste — gdje su ta sredstva? Negdje u sebi sam i dalje vjerovao da postoji neko političko dostojanstvo, da će vodeći ljudi u gradu, iz moralnih razloga, podnijeti ostavke. Nažalost, to se nije desilo”, zaključio je Кukolj.

Nastavi čitati

Aktuelno