Connect with us

Politika

STRUKA KAŽE JEDNO, OHR DRUGO! Može li se BiH riješiti stranih sudija do 2041. godine?

U slučaju da vlast na nivou BiH i postigne dogovor u vezi sa zakonom o Ustavnom sudu BiH i odlasku stranih sudija, što je malo vjerovatno, po tumačenju OHR-a strane sudije ne mogu napustiti Ustavni sud BiH, međutim za domaće stručnjake to je pravno neosnovana tvrdnja OHR-a.

Naime, OHR smatra da, prema Ustavu BiH, zakon koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH može promijeniti samo način imenovanja međunarodnih sudija jer Ustav BiH kaže da međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava na dužnost do 70. godine života, osim ako slobodnom odlukom podnesu ostavku ili budu razriješene konsenzusom ostalih sudija. U suštini, zakonom koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH može se samo promijeniti način imenovanja međunarodnih sudija, ali ne može privremeno prestati mandat kako bi se zamijenili domaćim sudijama.

S druge strane, domaći stručnjaci kažu da je tvrdnja OHR-a da se strane sudije ne mogu zamijeniti dok ne navrše 70 godina života pravno neosnovana.

“Već na prvoj godini osnovnog studija prava čak i u Njemačkoj, gdje je Šmit završio taj svoj studij prava, studenti treba da nauče pojam skrivene dispozicije pravne norme, tj. takve dispozicije koja se ne vidi na prvi pogled kada čitamo pravnu normu, ali je ona ipak sadržana u toj normi”, rekao je za “Nezavisne novine” Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.

On kaže da na konkretnom primjeru Ustav BiH sadrži pravnu normu koja propisuje da se zakonom može urediti drugačiji način izbora stranih sudija Ustavnog suda.

“Takva norma nema samo dispoziciju da se može donijeti takav zakon, već i dispoziciju donošenja takvog zakona u tom slučaju po sili zakona njegovim stupanjem na snagu, ili u nekom drugom trenutku koji odredi taj zakon, prestaje i mandat stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH”, zaključio je Blagojević.

Kada je riječ o trenutnom sastavu Ustavnog suda BiH, u njemu se nalazi troje stranih sudija, od kojih je Angelika Helene Anna Nussberger najstarija, odnosno rođena 1963. godine. Po tumačenju OHR-a, ona ne može biti zamijenjena još najmanje deset godina. Druga po starosti je Helen Keller, koja je rođena 1964. godine, dok je Ledi Bianku iz Albanije rođen 1971. godine, što znači da bi po mišljenju OHR-a on trebalo da bude sudija Ustavnog suda BiH sve do 2041. godine.

Što se tiče Ustava BiH, u članu VI navedeno je da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, da četiri bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske, dok preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

“Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovane u prvom sazivu ne mogu biti reimenovane. Sudije koje će biti imenovane nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješene na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Za imenovanja koja se budu vršila nakon pet godina od prvog imenovanja Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”, piše u Ustavu BiH.

Podsjećanja radi, u posljednjih nekoliko dana otvorena je priča o potrebi usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH, a ministar pravde BiH Davor Bunoza najavio je i formiranje radne grupe koja će raditi na izradi tog zakonskog rješenja.

Ipak, za razliku od Republike Srpske, koja insistira na donošenju jednog takvog zakona i okončanju mandata stranih sudija, u Federaciji BiH, posebno u bošnjačkim političkim partijama, nisu zainteresovani za to.

Related Topics:

Politika

ZUKAN PORUČIO “Sutrašnja sjednica NSRS posljednji i opasan KORAK KA RAZBIJANJU BiH”

Kolegij Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je dnevni red za sutrašnju sjednicu, na kojoj će se raspravljati i o prijedlogu novog Ustava RS-a. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije u političkom vrhu Bosne i Hercegovine, a posebno je zabrinutost izrazio ministar odbrane BiH Zukan Helez, koji je ovaj prijedlog nazvao “opasnim i posljednjim korakom u razbijanju Bosne i Hercegovine”.

“Ovaj prijedlog predstavlja direktan udar na ustavni poredak BiH i kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U članu 9. predloženog teksta stoji da ‘RS ima pravo na samoopredjeljenje’. Skoro svaka odredba ovog prijedloga predstavlja pokušaj preuzimanja nadležnosti države BiH. Predviđa se ukidanje Oružanih snaga BiH i formiranje vojske RS-a, ukidanje bosanskohercegovačkog državljanstva i uvođenje tzv. ‘državljanstva RS-a’. To su opasne namjere koje podsjećaju na mračne devedesete godine i planove Miloševića, Karadžića i Mladića, koje nisu uspjeli ostvariti ni oružanim putem”, izjavio je Helez.

Ministar je naglasio da vlasti u Republici Srpskoj, predvođene Miloradom Dodikom, kontinuirano rade na urušavanju Bosne i Hercegovine te da su prešli sve granice koje su se mogle tolerisati.

“Dodik i njegova klika moraju biti zaustavljeni odmah! Sjednica Narodne skupštine RS-a ne smije biti održana s ovakvim dnevnim redom. Ukoliko bi se novi ustav RS-a usvojio u ovom obliku, Bosna i Hercegovina bi bila vraćena u najtamniji period svoje istorije. Pravosudne institucije BiH, posebno Tužilaštvo BiH, moraju hitno reagovati i narediti SIPA-i hapšenje rukovodstva Narodne skupštine RS-a i Milorada Dodika, zvaničnog predlagača ovog ustava. Ako se sada ne reaguje, Dodik će samo dodatno ojačati i nastaviti s razaranjem države, jer je krenuo na put bez povratka”, upozorio je Helez.

Ministar je pozvao međunarodnu zajednicu da hitno reaguje i spriječi ovaj pokušaj rušenja Bosne i Hercegovine.

“Pozivam Visokog predstavnika u BiH Šmita, države članice PIC-a, EUFOR, NATO i Vijeće sigurnosti UN-a da odmah reaguju u skladu sa svojim mandatima i Dejtonskim sporazumom kako bi zaštitili ustavnopravni poredak BiH. Ne smijemo dopustiti ponavljanje historijskih grešaka! Međunarodni prijatelji Bosne i Hercegovine nebrojeno puta su izjavili da su uz nas, da su ovdje kako bi očuvali mir i stabilnost. Sada je trenutak da te riječi pretvore u djela”, poručio je Helez.

Na kraju, ministar je istakao da će, ukoliko ne reaguje visoki predstavnik koji ima ovlasti smijeniti odgovorne, institucije države BiH same odlučno odgovoriti na ovu prijetnju separatista.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

SELAKU ŠANSE SVE MANJE? Ministarska fotelja sve dalje

Imenovanje Gorana Selaka za ministra bezbjednosti BiH je, kako sada stvari stoje, pod velikim znakom pitanja.

Računica je jednostavna – Predstavnički dom ima 42 člana i da bi bilo izglasano imenovanje, potrebna je većina glasova prisutnih poslanika, kao i entitetska većina, koja podrazumijeva najmanje deset glasova iz FBiH i pet iz Srpske.

Međutim, stranke “trojke”, koje čine SDP, NiP i Naša stranka, već su najavile da neće podržati Selaka, što znači da su šanse da on naslijedi uhapšenog i pritvorenog Nenada Nešića na funkciji ministra bezbjednosti praktično nikakve, s obzirom na to da je i SDA još ranije najavila da neće podržati nijedno imenovanje.

Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić i lider SDP BiH rekao je da oni neće podržati imenovanje Selaka, a isto je potvrdio i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović.

Podsjetimo, prije nekoliko dana predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto donijela je odluku o imenovanju lidera SPS-a za ovu poziciju, gdje bi trebalo da naslijedi lidera DNS-a Nenada Nešića, pišu Nezavisne.

Ovakvu odluku, međutim, treba da potvrdi i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Ovo imenovanje, prije toga, dolazi na dnevni red Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara, čiji stav je potreban, ali nije obavezujući.

Kako je potvrdio Magazinović, član ove komisije, a koja zasjeda danas, on neće biti na sjednici zbog drugih obaveza.

– Mišljenje komisije nije obavezujuće, iako smatram da će biti negativno. Ono što jeste bitno i obavezujuće je glasanje Predstavničkog doma o kandidatu za ministra koje će se desiti na sjednici 17. marta. Na toj sjednici će ovaj prijedlog biti odbačen velikom većinom glasova – rekao je Magazinović.

Na kraju je imao i poruku za Krišto, a koja se tiče izbora novog ministra bezbjednosti BiH.

-Nakon toga predsjedavajuća Vijeća ministara treba predložiti kandidata za ministra sigurnosti koji može dobiti podršku u parlamentu, a to nije kandidat kojeg će predložiti SNSD ili neko od njihovih partnera – naveo je Magazinović.

Ukoliko Selak ne dobije zeleno svjetlo u Predstavničkom domu, ta pozicija mu je definitivno izmakla. Zakon o Savjetu ministara BiH je jasan.

– Ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg Savjeta ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, predsjedavajući Savjeta ministara dužan je da u roku ne dužem od osam dana imenuje drugo lice na to mjesto i da takvu odluku dostavi na potvrdu Predstavničkom domu, ili da podnese ostavku – navodi se u zakonu.

Selak je, podsjetimo, prošao provjere Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koje se tiču prijedloga za imenovanje za novog ministra bezbjednosti BiH. Dakle, prema zakonskim procedurama propisanim Zakonom o Savjetu ministara BiH, potvrđeno je da Selak ispunjava sve potrebne uslove i da ne postoje prepreke za njegovo imenovanje.

Selak je radio 20 godina u oblasti izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija, uključujući i petogodišnji mandat na čelu Kazneno-popravnog zavoda Banjaluka. Kao narodni poslanik u prošlom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske obavljao je funkciju zamjenika predsjednika Odbora za bezbjednost.

Podsjetimo, lider DNS-a Nenad Nešić je u pritvoru, zbog sumnje da je kršio zakon dok je bio na čelu “Puteva Republike Srpske”. Predmet kojim je obuhvaćen Nešić formiran je još 2019, a četiri godine kasnije, u januaru 2023, on sjeda u fotelju ministra bezbjednosti BiH.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

EVO ŠTA DODIK PLANIRA NOVIM USTAVOM! “Komandovanje vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira Srpske?”

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske, odlukom predstavnika skupštinske većine, odlučio je da se održi Posebna sjednica parlamenta Srpske na kojoj će se raspravljati o Nacrtu novog ustava Srpske.

U dijelu pod nazivom “Organizacija Srpske” navodi se da, kao i do sada, ustavotvornu i zakonodavnu vlast u Srpskoj ostvaruje Narodna skupština. Republiku, kako je navedeno, predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsjednik Republike Srpske, izvršnu vlast vrši Vlada, sudsku sudovi, a zaštitu ustavnosti i zakonitosti obezbjeđuje Ustavni sud Republike Srpske.

Članom 79 propisano je da Narodna skupština, između ostalog, odlučuje o promjeni Ustava, utvrđuje teritorijalnu organizaciju Srpske, raspisuje republički i referendum o statusu Republike.

U stavu 7. istog člana predviđeno je da Narodna skupština raspisuje izbore za narodne poslanike i predsjednika Republike.

Stav 16. istog člana predviđa da Skupština, kao i do sada ratifikuje sporazume o specijalnim paralelnim vezama, ali i sporazume o udruživanju u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja.

Međutim, ono što privlači posebnu pažnju jeste nova nadležnost predsjednika Republike Srpske, a to je “komandovanje vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira Republike Srpske”.

Podsjećamo, u avgustu 2005. godine i uz podršku Milorada Dodika i SNSD, Narodna skupština RS pristala je na formiranje jedinsitvenih Oružanih snaga BiH, kao i “gašenje” Vojske Republike Srpske.

U članu 98, kako prenosi Srna propisano je da kada je predsjednik Republike spriječen da obavlja dužnost ili mu mandat prestane prije isteka vremena na koje je biran, mijenja ga predsjednik Narodne skupštine, ali ne duže od tri mjeseca.

Prema članu 99, predsjednik Republike Srpske je odgovoran građanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali.

U članu 101 navodi se da je Senat savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija Republike Srpske koji razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvišim ustavnim institucijama daje mišljenje o pitanjima iz njihove nadležnosti.

Senat ima do 55 članova, koje imenuje predsjednik Republike Srpske, a za članove Senaga imenuju se istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života.

Srna/Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno