Connect with us

Svijet

ŠTA SE DEŠAVA? “TUŽNI MJESECI” Pred njemačkom autoindustrijom

Automobilska industrija je jedan od stubova njemačke privrede i jedan od simbola njene snage. Sada se, međutim, automobili Made in Germany suočavaju sa žestokom konkurencijom iz Kine, kaskaju za novom tehnologijom i slabije se traže.

Na prvi pogled, sve je sjajno. Premijum brendovi BMW i Mercedes prijavljuju značajan rast proizvodnje, profit je izdašan, novi modeli su u najavi, a probleme sa nabavkom čipova više ne pominju.

Par dana pred otvaranje minhenskog sajma automobila i saobraćaja IAA Mobility 5. septembra u Minhenu, pogled ispod haube ipak otkriva probleme.

Naime, odnos proizvođača i dobavljača je sve napetiji, jer dok prvi odlično zarađuju, drugi, posebno firme srednje veličine, često jedva drže nos iznad površine držeći se za sve skuplje kreditne linije.

Još gore, njemačke fabrike sada plove uz vjetar na najvažnijem tržištu, kineskom, koje se snažno pomjera ka električnim automobilima. Tako je Folskvagen, koji je u Kini decenijama dominirao, zbog slabe prodaje e-automobila nedavno tamo izgubio vodeće mjesto.

“Njemački proizvođači automobila su poslovanje u drugim djelovima svijeta tradicionalno finansirali iz prodaje benzinskih motora u Kini,” rekao je Filip Kupferšmit (Philipp Kupferschmidt) iz konsultantske kuće Accenture.

U Kini su kupci razvili sliku da njemačkim automobilima fale softverska i tehnološka rješenja, dodao je uz primjedbu da “čekanje nije opcija” čak ni ako se “razorni rat cijenom e-automobila u narednih nekoliko godina primiri.”

“Njemački proizvođači automobila neće moći sami i nemaju opciju osim da prave partnerstva i nadoknade manjak kompetencije i brzo povuku neophodne korake”, kaže Kupferšmit. “Nije pametno da na tržištu u fazi rasta ne budu sa dobrim proizvodima.”

Folksvagen je upravo povukao jedan takav korak i sa kineskim proizvođačem e-automobila Xpeng razvija zajedničke modele bazirane na kineskoj tehnologiji. Audi, dio grupacije, isto se spotiče u Kini i traži dublje veze sa lokalnim partnerima.

Mercedes je krajem prošle godine morao značajno da obori cijenu premijum modela iz električnog segmenta, mada je prodaja u gornjem segmentu bolja nego u masovnom.

Dakle, ni luksuzni njemački brendovi u Kini više nisu neprikosnoveni.

Problemi nisu ograničeni na kinesko tržište. Naime, Kinezi sve snažnije pritiskaju i u Evropi, a to će biti lako uočljivo i na IAA, bukvalno u prednjem dvorištu njemačkih brendova.

Ovogodišnji sajam biće “IAA kineskih proizvođača” i “prekretnica kineskog interesa za evropsko tržište električnih automobila,” rekao je Ferdinand Dudenhefer (Dudenhöffer) iz Centra za istraživanje tržišta automobila.

Dudenhefer, dakle, procjenjuje da će IAA otvoriti borbu kineskih firmi za dio evropskog kolača. Najveći kineski proizvođač, BYD, ove godine će globalno prodati oko 2,5 miliona vozila.

Kupferšmit, pak, ne računa na bilo kakvu dramu iza prve krivine.

“Njemački električni automobil u prosjeku košta 20.000 eura manje od njemačkog,” rekao je. “Međutim, Kinezi će u Njemačkoj postaviti veću cijenu nego u Kini i razlika više neće biti ogromna.”

Njemačka automobilska industrija prije svega treba da promisli o proizvodima sa kojima će opstati.

“Sljedeći izvozni hit njemačke autoindustrije mora biti softverski kompetentan, umjesto da se tradicionalno poziva na mikronsku preciznost spojeva,” rekao je Kupferšmit.

“Vrijeme je da se prebacimo sa prerade metala i oslonimo sa na softver i obradu podataka,” nastavio je analitičar. “To zahtijeva kulturni zaokret i promjenu u kompetencijama i vještinama, moramo obučavati i edukovati, a za to imamo uslove.”

Izglede njemačke autoindustrije muti i stanje matičnog i evropskog tržišta, ne najmanje zbog uporne inflacije i poskupjelih kredita.

Knjige su dobro popunjene narudžbama još iz vremena pandemijskih zastoja, ali ne i u električnom segmentu. Na primjer, zbog toga je pogon VW u Emdenu nedavno smanjio proizvodnju.

Fabrike su računale na snažan rast prodaje još ove godine, ali to je izostalo. Kada još isteknu ili se smanje sve subvencije za kupovinu e-automobila, industriju će dočekati “tužni mjeseci,” kaže Dudenhefer, a prenosi CdM.

Related Topics:

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ZADALA SUROV UDARAC! Rusija udara na žilu kucavicu Ukrajine

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Nastavi čitati

Svijet

„POKVARILI STE ŽURKU!“ Kina zaprijetila Tajvanu “POSLJEDICA ĆE BITI”!

Kina je upozorila Tajvan da će snositi “posljedice” nakon što su predstavnici Pekinga i Tajpeja prisustvovali ceremoniji u okviru samita lidera Foruma pacifičkih ostrva u Palauu, gdje je domaćin prethodno pozvao velike sile da regionalni skup ne pretvaraju u geopolitičko nadmetanje.

Forum okuplja 18 država i teritorija, dok Kina, SAD i Tajvan nisu njegove članice, ali borba za uticaj nad strateški važnim pacifičkim područjem posljednjih godina sve više opterećuje godišnje sastanke organizacije.

Peking upozorio na “posljedice”
Kineski izaslanik za Pacifik Ćijen Bo ocijenio je prisustvo tajvanskih zvaničnika kao “veoma neprimjereno”, a na pitanje da li će Tajvan zbog toga snositi posljedice odgovorio je da “posljedica uvijek ima”, istovremeno negirajući da je riječ o prijetnji.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun poručio je da Tajvan nije partner Foruma za dijalog ili razvoj i da zato, prema stavu Pekinga, nema osnov da učestvuje u njegovim aktivnostima.

Tajvan odgovorio Kini
Tajvanski ministar spoljnih poslova Lin Čia-lung odbacio je tvrdnje da je njegovo učešće nelegitimno i optužio Peking da stvara podjele u regionu, poručivši: “Kada mi idemo na zabavu, uvijek slijedimo uputstva domaćina. Međutim, kada Kina dođe na zabavu, ponaša se kao da je domaćin i pokvari cijelu atmosferu.”

Predsjednik Palaua Surangel Vips mlađi prethodno je pozvao velike sile da poštuju prioritete pacifičkih država, naglasivši da su partneri dobrodošli, ali da “ne određuju odredište” i da pacifičku agendu moraju oblikovati same zemlje regiona navodi abc.

Najnoviji spor dodatno pokazuje rastuću borbu za uticaj u Pacifiku između Kine i SAD, kao i Pekinga i Tajpeja, koja prijeti da zasjeni teme koje ostrvske države smatraju ključnim, među kojima su klimatske promjene i ekonomski problemi.

Nastavi čitati

Aktuelno